Djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i Udruge Biom, uz podršku Policijske postaje Metković, proveli su akciju uklanjanja ilegalno postavljenih drvenih objekata u posebnom ornitološkom rezervatu Prud na području delte Neretve.
Drveni objekti nalazili su se uz nepropisno formirana jezerca, tzv. plane, na koja ptice slijeću kako bi se hranile i odmarale. U svrhu kreiranja umjetnih jezeraca uništavaju se tršćaci, staništa brojnih životinjskih i biljnih vrsta. U okolici plana pronađen je značajan broj potrošenih lovačkih patrona, a mjesec dana prije akcije utvrđeno je u nadzoru područja da se plane akitvno koriste. Uklanjanje je obavljeno po izdanom rješenju Državnog inspektorata, Sektora inspekcijskog nadzora zaštite prirode, Službe inspekcijskog nadzora Jadranska Hrvatska.
“Cilj uklanjanja objekata je suzbijanje krivolova u posebnom ornitološkom rezervatu Prud, u kojem lovne aktivnosti uopće nisu dozvoljene”, izjavila je ravnateljica JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije Marijana Miljas Đuračić, mag.ing.silv.
“U Hrvatskoj je upravo delta Neretve jedno od najvažnijih staništa za ptice, kao i jedno od posljednjih močvarnih područja s očuvanim tršćacima na istočnoj obali Jadrana”, izjavio je Mate Zec, dipl. ing. biol., voditelj Programa za analizu podataka i stručni suradnik za zaštitu prirode iz Bioma. “Nažalost je i crna točka po učestalosti krivolovne prakse u Hrvatskoj i jedna od crnih točaka na Mediteranu po broju ptica stradalih u krivolovu. Zadovoljni smo jer je kao rezultat jačanja kapaciteta policije i inspekcije za rješavanje problema kriminalnih radnji protiv prirode, naših višegodišnjih aktivnosti na terenu te dobre suradnje s policijom, značajno smanjen intenzitet krivolova u ornitološkim rezervatima Prud i Pod Gredom.”
“Ovu inicijativu ćemo ponavljati sve dok krivolov na području ornitoloških rezervata u delti Neretve u potpunosti ne prestane. U posebnim rezervatima je potrebno suzbijati negativne aktivnosti čovjeka na prirodne vrijednosti zbog kojih su pojedina područja zaštićena. Krivolov, gradnja i ostale radnje koje narušavaju prirodna obilježja posebnih rezervata su strogo zabranjene” – završava Marijana Miljas Đuračić.