Konzulat Mađarske u Hrvatskoj, Dubrovnik u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku i Zakladom Caboga Stiftung organizirao je znanstveni kolokvij ‘Srednjoeuropski književni dijalozi (kulture, jezici i književnosti u kontaktu) u Dubrovniku, u prostoru Ljetnikovca Bunić Kaboga od ovoga četvrtka.
Raspravljalo se o kulturi, o jezicima, o književnosti u kontaktu, inspirativnoj za ovakav znanstveni susret. Kontakt hrvatske književnosti, u srednjeeurorpskom kontekstu, s naglaskom na dubrovačku književnost, koja je pak stoljećima bila izložena političkom, kulturnom i ostalim utjecajima, dio je zanimljivih tema ovog skupa. Istaknuti profesori i povjesničari, teoretičari jezika, raspravljali su o ovim temama u četvrtak tijekom dana u ljetnikovcu Bunić Kaboga, zajedno s novinarima i urednicima, te studentima zainteresiranim za ove zanimljive teme.
Kroz komparatističke rasprave propitivao se položaj hrvatske književnosti u srednjoeurospskom i mediteranskom kontekstu i u književnim dijalozima uspostavljati relacije hrvatske i drugih književnosti kroz društveno-povijesni pregled. Valorizirala se hrvatska, posebice dubrovačka književnost, s motrišta raznolikih kulturnih, društvenih, povijesnih i političkih utjecaja kojima je tijekom povijesti bila izložena, analizirali povijesni i književni procesi u multikulturalnim dodirima i prožimanjima. Sudionici i gosti istaknuti su sveučilišni nastavnici, povjesničari i teoretičari jezika i književnosti, novinari i urednici iz Hrvatske, Mađarske, Srbije, Slovenije i Češke.
Bunić Kaboga kao inspirativno mjesto susreta
Prije njihovih izlaganja, skup je svečano otvoren pozdravima i zahvalama sudionika i domaćina.
U ime zaklade Caboga Stiftung prisutne je pozdravila Nikolina Vicelić, kazavši kako ovakve skupove zaklada itekako podržava, te zahvalila svima na dolasku i održavanju, predavanjima i zanimljivim raspravama i druženju.
Pavo Jančić iz Odjela Grada Dubrovnika za kulturu i baštinu, i sam kroatist, istaknuo je kao je i sama lokacija u kojoj se skup održava, ljetnikovac Bunić Kaboga, bio i ostao inspirativno mjesto za susrete ovakve vrste i znanstvena druženja. Zahvalio se osobi zaslužnoj za uopće organiziranje ovog vrijednog znanstvenog događaja, dr. sc. Katji Bakiji.
-Koristi sve svoje kapacitete, znanja i međunarodna iskustva kako bi dovela u grad stručnjake. Želim ovom skupu veliki uspjeh – kazao je Jančić. Skupu se obrazila i prorektorica izv. prof. dr. sc. Ivona Vrdoljak Raguž, ističući kako ovakvi napori kreću prema polju boljeg razvoja humanističkih znanosti na Sveučilištu u Dubrovniku, što je započelo otvaranjem Studija Povijest Jadrana i Mediterana, čija je predsjednica Stručnog vijeća upravo Bakija.
Profesor Marko Jesenšek sa Sveučilišta u Mariboru kazao je kako je bitno da se u europskoj zajednici nipošto ne smije zanemariti kako imamo više jezika, više komunikacije i više dijaloga na kojima treba inzistirati.
-Engleski jezik, kojim komuniciramo, čini se kao jedini jezik kojeg koristimo. No to ne ide, u EU zajednici živimo zajedno, ali s različitim kulturama, različitim narodima i različitim jezicima. EU zajednica ima više jezika, a mi se baziramo na jedan, što mislim da nije dobro. Vjerujem da je ovaj skup jedan u nizu onih koji će pokazati zajednici svo bogatstvo dijaloga – kazao je Jesenšek.
Mađarska počasna konzulica u Dubrovniku i docentica Sveučilišta u Dubrovniku, dr. kroatistike Katja Bakija, izrazila je zadovoljstvo ovim skupom.
-Od srca vas svih pozdravljam. Nakon 25 godina što se viđamo, mogu reći, dragi prijatelji, jako sam sretna da se u prostoru Bunić Kaboga ljetnikovca možemo baviti temama o kojima smo raspravljali na skupovima od Pečuha do Praga, Zagreba pa Dubrovnika. Drago mi je da smo danas tu. Zahvaljujem se zakladi Caboga Stiftung, te posebno gospođi Vicelić, koja je u cijeloj ovoj priči bila moja ‘desna ruka’ i nesebično pomogla u organizaciji i realizaciji ovog skupa –kazala je Bakija, pozdravivši sve prisutne s posebnim osvrtom na studente, zbog kojih i postoje ovakvi događaji te koji su ‘uljepšali ovaj ionako lijepi dan’.
– Ovdje nas je okupilo iščitavanje svega onoga o čemu godinama raspravljamo, kultura i filozofski kontakti. Uvjerena sam da dijalog jest i mora biti nešto što se mora naći u struci, znanosti, ali i svakodnevnom životu. Dakle, moramo razgovarati – istaknula je Bakija.
Skup, koji ima zajednički nazivnik povezanost dva naroda u duhovnoj i intelektualnoj sferi, kroz književnosu u ‘egzilu’, te jedinstvo u književnosti, donio je niz zanimljivih predavanja.
Istaknuti predavači koji su izlagali u ljetnikovcu su István Blazsetin sa Sveučilišta u Pečuhu, Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj, predavanjem na temu: ‘Hrvatski književnopovijesni diskurz i književnost Hrvata izvan Hrvatske’, potom Dinko Šokčević s Mađarskog instituta u Zagrebu, na temu: ‘Slike iz prošlosti hrvatsko-mađarskih kulturnih veza’.
Zanimljivo predavanje održala je Alenka Jensterle-Doležal s Karlovog sveučilišta u Pragu: ‘Dramski opus Iva Vojnovića i Ivana Cankara u Češkoj kulturi početkom 20. stoljeća’, te Marko Jesenšek sa Sveučilišta u Mariboru, na temu: ‘Slovensko-hrvatski jezični kontakti u panonskom prostoru do sredine 19. stoljeća (na primjeru crkvene književnosti)’.
U drugom dijelu predavanja, sudionici su prisutvovali ovim temama: ‘Jezik Antuna Paska Kazalija u kontekstu jezika hrvatske književnosti 19. stoljeća’ Sanje Vulić sa Sveučilišta u Zagrebu, ‘ O povijesnim dramama Dubrovčanina Matije Bana’ Irene Arsić s Univerziteta u Nišu, ‘Dvadeset i pet godina samostalnog tjednika Hrvata u Mađarskoj’ Branke Blazsetin iz Medijskog centra Croatica u Budimpešti, ‘Mađarske teme u hrvatskim feljtonima riječkoga književnika Ive Grohovca-Dovičića’ Irvina Lukežića sa Sveučilišta u Rijeci, ‘Ruska književnost u zadarskoj periodici u vrijeme moderne’ Roberta Barcalja sa Sveučilišta u Zadru, te predavanje Katje Bakije sa Sveučilišta u Dubrovniku, na temu: ‘Niko Veliki Pucić, prvi urednik godišnjaka „Dubrovnik. Zabavnik narodne štionice dubrovačke za godinu 1867.’
Tako je Dubrovnik obogaćen za još jedan zanimljiv događaj, a vrijedi istaknuti i to kako su ga svojim prisustvom, te uz uglazbljenu dubrovačku riječ, uveličali Joško Bošković i Suzi Sokol.