Nakon iznimno uspješnih središnjih godišnjih projekata, novi središnji projekt Dubrovačkih muzeja u 2016. godini je posvećen Kneževom dvoru, najvažnijoj javnoj zgradi u Dubrovniku i sjedištu političke moći Dubrovačke Republike, a povodom 580. obljetnice početka njegove izgradnje.
Prije ove izložbe, posjetitelji su imali priliku posjetiti izložbe posvećene Ruđeru Boškoviću (povodom 300. obljetnice njegova rođenja), dubrovačkom nebeskom zaštitniku Svetom Vlahu (povodom obilježavanja 1040. obljetnice štovanja kulta sv. Vlaha u Dubrovniku te 140. obljetnice osnutka Dubrovačkih muzeja), Stjepanu Gradiću – ocu domovine (povodom 400. obljetnice njegova rođenja i 330. obljetnice smrti), te Luki i Antunu Sorkočeviću – diplomatima i skladateljima (povodom 280. obljetnice rođenja Luke Sorkočevića).
Knežev dvor u Dubrovniku podignut je u prvoj polovini 15. stoljeća na mjestu ondašnje stare kneževske rezidencije, koju je 1435. srušila eksplozija baruta. Gradi ga napuljski graditelj Onofrijo di Giordano de la Cava na četiri krila s ugaonim kulama i dvorištem u sredini. Ovaj Dvor je pokazivao značajke rane renesanse. Od tada se u njemu navode dvorane Velikog i Maloga vijeća, Vijeća umoljenih, stan kneza, sudnica, kancelarije, zatvori, oružana itd. Godine 1463. dolazi do ponovne eksplozije koja znatno oštećuje zgradu Dvora. Prilikom popravka snizuje se izvorna visina glavnoga pročelja, a ugaone kule se izjednačuju sa ostalim dijelovima zgrade. Iako je u to vrijeme državni arhitekt Dubrovačke Republike bio Firentinac Michelozzo di Bartolomeo, njegov nacrt obnove Kneževe palače nije prihvaćen, jer Vlada odlučuje obnoviti Dvor prema ranijem izgledu. Na njegovu popravku radili su domaći i talijanski majstori. Obnovljen je u gotičko-renesansnom stilu.
Najveće razaranje zgrada Dvora pretrpjela je u velikom potresu 1667. godine. Obnova je provedena u skladu s ranijim stilskim značajkama uz vidljivi utjecaj baroknoga stila. U 19. i prvim desetljećima 20. stoljeća dolazi do ponovnih pregradnji, koje znatno narušavaju povijesno stilsko jedinstvo palače. U potresu 1979. Knežev dvor je još jednom znatno oštećen, posebno njegova konstrukcija. Uz statičku sanaciju kroz obnovu su uklonjene recentne pregradnje i palača uređena za muzejski prostor.
U Dvoru su djelovale sve najvažnije institucije vlasti Dubrovačke Republike i stanovao knez. Uređenje unutrašnjosti pratilo je stilske mijene i izgledom sličilo interijerima talijanskih palača.
Danas je Knežev dvor jedan od najznačajnijih spomenika kulture najviše kategorije, uvršten u UNESCO-ov registar svjetske baštine, zajedno s cjelokupnom povijesnom gradskom jezgrom. U njegovim je prostorima od 1950. godine smješten Kulturno-povijesni muzej u kojemu i danas brojni posjetitelji razgledaju umjetničku, povijesnu i kulturnu baštinu Dubrovačke Republike.
Izložba ”Knežev dvor u Dubrovniku, utvrda – palača – muzej” će biti otvorena u srijedu, 5. listopada, u 19.30 sati u Kneževu dvoru te će na jedinstven način će prezentirati Dvor kao najznačajniju kulturno-povijesnu građevinu Dubrovnika, kako po njegovoj građevinskoj slojevitosti tako i po njegovom značaju kao sjedištu vlasti Dubrovačke Republike , ali i istaknuti njegovu današnju ulogu u kulturnom i društvenom životu grada.
Voditeljica cjelokupnog projekta je Pavica Vilać, ravnateljica Dubrovačkih muzeja, koja je i autorica koncepcije izložbe te ujedno kustosica izložbe zajedno s voditeljicom Kulturno-povijesnog muzeja Vedranom Gjukić-Bender.
Izložbu prati reprezentativni katalog na preko 300 stranica, a ostaje otvorena do 30. studenoga ove godine.
Uz muzejske stručnjake, na izložbi i katalogu su angažirani i vanjski suradnici, vrsni hrvatski znanstvenici, među kojima prof. dr. sc. Nada Grujić, akademik Igor Fisković, dr. sc. Katarina Horvat-Levaj, dr. sc. Nella Lonza, Ivan Viđen, Marin Ivanović, dr. sc. Lovro Kunčević i iz Dubrovačkih muzeja dr. sc. Vedrana Gjukić-Bender.