Srđevci su poslali priopćenje u kojoj pišu o ‘maloj lekciji o javnom savjetovanju i boravišnoj pristojbi’.
Prenosimo ga u cijelosti:
‘Ministarstvo turizma je u rujnu prošle godine pokrenulo javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću putem aplikacije e-Savjetovanje na temu PAKETA TURISTIČKIH ZAKONA. Javno savjetovanje je bilo otvoreno 19.09.2018 i trajalo je do 18.10.2018. godine. Zakoni koji su od Ministarstva turizma poslani u javno savjetovanje su bili sljedeći: Prijedlog Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Prijedlog zakona o članarinama u turističkim zajednicama i Prijedlog zakona o turističkoj pristojbi.
Ukupno je kroz javno savjetovanje upućeno 311 prijedloga na sva tri turistička zakona. Kao i uvijek, mi smo iz KLGB Srđ je Grad ovoj problematici sustavno pristupili, te u javno savjetovanje preko svog člana uputili 14 prijedloga na sva tri prijedloga zakona.
Samo za usporedbu, TZ grada Dubrovnika je uputila jedan prijedlog i to na Prijedlog Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, dok Grad Dubrovnik niti bilo koja druga zainteresirana strana u gradu Dubrovniku nisu uputili niti jedan prijedlog u javno savjetovanje o ovoj važnoj problematici.
Tri teze gradske uprave
U komunikaciji na temu javnog savjetovanja i uvođenja dodatne boravišne pristojbe, minorizirajući pritom važnost samog savjetovanja, gradska uprava uporno ponavlja tri osnovne mantre:’ Javno savjetovanje je namijenjeno ljudima koji nisu na vlasti’, ‘U komunikaciji prema Ministarstvu koristimo druge kanale komunikacije’ te ‘O problematici uvođenja dodatne boravišne pristojbe razmišljamo i razgovaramo već duže vrijeme’.
Prva teza ne drži vodu, budući su se u javno savjetovanje o Paketu turističkih zakona uključili ne samo pojedinci i udruge, već i institucije, turističke zajednice te jedinice lokalne i regionalne samouprave na razini Hrvatske, odnosno upravo ljudi / institucije koji u ovom trenutku na razini Hrvatske sudjeluju u različitim oblicima vlasti, što je vrlo lako provjerljivo.
Što se tiče priče o korištenju drugih kanala komunikacije prema Ministarstvu ili pak mantre o razgovorima o uvođenju pristojbe koji traju već dulje vrijeme, bolje da vladajući to nikada nisu niti spominjali. Naime, postavlja se pitanje kakav autoritet i koju „težinu„ unutar stranačke vertikale ima trenutačna gradska uprava kada, nakon silnih razgovora koje spominju, nisu bili stanju „prečicom„ u inicijalnu verziju ugraditi svoj prijedlog o dodatnoj boravišnoj pristojbi, nego su reagirali tek kada je Prijedlog Zakona poslan u javnu raspravu, javna rasprava zaključena, a Prijedlog Zakona prošao prvo čitanje u Saboru ?
Odgovor je jasan i leži u naknadnoj pameti i neuspješnom pokušaju vladajućih da preuzmu zasluge drugih aktera na dubrovačkoj političkoj sceni.
Ali, Google pamti sve, kako sami često znaju reći.
Kako glasi naš prijedlog boravišne pristojbe?
Vrlo je izvjesno da će se u konačnom prijedlogu Zakona o boravišnoj pristojbi naći verzija našeg prijedloga kojeg smo poslali u javno savjetovanje i na to smo posebno ponosni. Ukoliko tome bude tako, prema kalkulacijama koje je radila gradska uprava, temeljem tog prijedloga bi se u gradski proračun trebalo sliti minimalno dodatnih 7 milijuna kuna na godišnjoj razini, počevši od 2021. godine.
Samo da podsjetimo kako naš prijedlog upućen u javno savjetovanje orginalno glasi :
„Treba razmotriti mogućnost da se, pored kategorija turističke pristojbe definiranih u članku 4., omogući lokalnim razinama da uvedu dodatne pristojbe, primjerice za goste brodova (prekooceanskih) za kružna putovanja (kruzera), čime bi se ostvarili dodatni prihodi koji bi bili strogo namjenski i koji bi se koristili za kreiranje proizvoda, poboljšanje infrastrukture i podizanje konkurentnosti odredišta.
Takva turistička pristojba ne bi bila nužno vezana uz noćenja i mogla bi se plaćati u paušalnom iznosu, te se tretirati kao ekološka. Takve bi mogućnosti imao, primjerice, Dubrovnik kao odredište koje trpi ogroman pritisak upravo s takvih brodova za kružna putovanja (kruzera). Treba podsjetiti da se u danima vršne opterećenosti, s tih brodova u vremenskom intervalu od samo nekoliko sati, u povijesnu jezgru slije oko 10000 gostiju, što predstavlja ogroman pritisak na ionako preopterećenu infrastrukturu.
Ta bi se dodatna pristojba uvodila na prijedlog Turističkog vijeća i uz potvrdu predstavničkog tijela jedinica lokalne samouprave, te uz konsenzus privatnog sektora.”
Za kraj
Filozofija koja nas u KLGB Srđ je Grad pokreće je da je potpuno nebitno što je netko predložio i kada je predložio, ukoliko od tog prijedloga korist ima cijela zajednica. Međutim, kada se ignoriraju činjenice, onda smo prisiljeni reagirati.
Bilo bi dobro da vladajuća garnitura konačno počne uvažavati dobre prijedloge i napore svih dionika dubrovačke političke scene, pogotovo kada se pokaže da rezultati tih napora doprinose boljitku i javnom interesu cjelokupne zajednice. Sigurni smo da ignoriranje činjenica nije put ka tom uvažavanju.’