Iz KLGB ‘Srđ je Grad’ uputili su priopćenje o projektu Respect the City koje prenosimo u nastavku u cijelosti.
‘Kaže se da papir trpi sve. Izrečena riječ u javnom prostoru, međutim, može imati razarajuću snagu i izravan utjecaj na kreiranje javnog mišljenja, naročito kada je puštena u kontrolirani medijski prostor koji ne dopušta gotovo nikakav kritički osvrt. U situaciji kada nema prostora ili se ne želi javno propitivati izrečeno, netočne, nepotpune ili poluistinite informacije postaju, zapravo, jedine ‘vjerodostojne’. Nakon njihovog višestrukog ponavljanja, svakodnevni, obični ljudi iste prihvaćaju zdravo za gotovo. I to tako ide u krug…
Primjera je u praksi poprilično. Upravo primjer Dubrovnika, koji se diči upravljanjem odredištem, dobrom popunjenošću ili pak zračnom povezanošću, u javnosti postaje ogledni primjer savršenog funkcioniranja turističkog odredišta. RESPECT THE CITY je na snazi, gostiju je više nego svih prethodnih godina, promet je pod kontrolom, infrastruktura postojana… Odlično, nikad bolje, reklo bi se. Međutim, nekoliko sljedećih primjera pokazuje da tome, zapravo, nije tako.
Analizirajući nekoliko ključnih momenata, dolazi se do zaključaka koji su upravo suprotni od onih službenih, plasiranih u medije. Ovi primjeri, zapravo, pokazuju kako neistine, poluistine ili pak nepotpune informacije koje su ciljano plasirane, mogu naići na plodno tlo i stvoriti pozitivan dojam u javnosti, iako je stvarnost dijametralno suprotna. No, krenimo redom.
Primjer 1 – Zimske zračne linije prema Dubrovniku
Primjer prvi se odnosi na TZ grada Dubrovnika i informaciju koja se nalazi na njihovim mrežnim stranicama, a koja se referira na zimsku zračnu povezanost. Ta informacija je, naizgled, vrlo jasna.
Na stranici stoji sljedeće: ‘Tijekom zimske sezone 2018/2019 Dubrovnik će biti povezan s najviše inozemnih destinacija, s točnije njih sedam. Tako će dva puta tjedno Croatia Airlines, uz svoje redovne letove za Zagreb, povezivati Dubrovnik i Frankfurt, British Airways povezivat će nas s Londonom, Iberia s Madridom a aviokompanija Vueling povezivat će Dubrovnik s Rimom i Barcelonom. Prvi put u zimskom redu letenja, aviokompanija LOT, četiri puta tjedno povezivat će Dubrovnik i Varšavu, dok će Turkish Airlines nastavit povezivati Istambul i Dubrovnik’.
Analizirajući, međutim, detaljno zimski red letenja, shvaćamo da informacija koja se nalazi na službenim stranicama TZ grada Dubrovnik nije potpuna te da je samo djelomično točna. Naime, čitajući službenu informaciju, stječe se dojam da je Dubrovnik kontinuirano povezan tijekom zimskog perioda sa svih navedenih sedam destinacija, pretpostavili bismo više puta tjedno, bez bilo kakvih prekida u rotacijama ili redu letenja. Točno?
Ono što je, međutim, razvidno iz Zimskog reda letenja 2018./2019. Zračne luke Dubrovnik, a što se ne vidi iz spomenute informacije, je da Vueling iz Barcelone ne leti prema Dubrovniku između 05. studenog i 20. prosinca, što je ukupno 45 dana ‘posta’. Paralelno s tim, niti Vueling iz Rima ne leti prema Dubrovniku u istom tom periodu, što također čini 45 dana, dok je posebno interesantna situacija sa letovima iz Londona. Naime, British Airways iz Londona bilježi dva veća prekida u svojim operacijama tijekom zime kada ne leti za Dubrovnik, i to u razdobljima od 06.11 – 10.12 (ukupno 34 dana), te od 12. 01. 2019 sve do 04. 03. 2019 (ukupno 51 dan), što sveukupno čini 85 dana bez operacija iz Londona tijekom zime. Na službenim stranicama TZ grada Dubrovnika o ovome, naravno, nema niti spomena.
Primjer 2 – Dubrovnik kao cjelogodišnje odredište
Često se iz usta čelnika dubrovačke lokalne samouprave ili pak vodstva turističke zajednice može čuti kako je Dubrovnik, zapravo, cjelogodišnja destinacija.
To bi, pojednostavljeno, značilo da je popunjenost u Dubrovniku većim dijelom zime manje – više ista ili nešto slabija u odnosu na popunjenost tijekom pune sezone. Tako je gradonačelnik grada Dubrovnika nedavno, na jednom panelu, bez problema konstatirao kako je Dubrovnik vjerojatno jedina destinacija u Hrvatskoj koja može reći da ima sezonu od 11 mjeseci, od čega punih 9 mjeseci visoke sezonalnosti! Tu njegovu mantru u javnim nastupima, nažalost, ponavljaju i ostali, od medija, turističkih djelatnika, čelnika raznih strukovnih cehova… Cool, zar ne? Što, međutim, kazuju brojke?
Analizirajući dostupne prošlogodišnje zimske brojke koje se nalaze na službenim stranicama HTZ-a, a koje se odnose na ostvarena noćenja u periodu od 01. 11. 2017 – 31. 03. 2018, rezultati koji se dobiju su upravo suprotni od javno iznesenih teza.
Tako je, naime, u studenom prošle godine Dubrovnik ostvario svega 5,78 % noćenja od ukupno ostvarivog broja noćenja u svim registriranim vrstama smještaja. Ostvareni broj noćenja u studenom prošle godine je, naime, bio tek 63.487, od čega 10.849 domaćih i 52.638 stranih. Prosinac iste godine je bio još lošiji, pa je tako ostvareno 46.679 , od čega 7.500 domaćih i 39.179 stranih, što čini tek 4,11 % noćenja, a nepovoljan trend se nastavio i u siječnju ove godine. Tada je, naime, ostvareno ukupno 34.760 noćenja, od čega 6.190 domaćih i 28.570 stranih noćenja, ili samo 3,06 % noćenja od ukupnog ostvarivog broja noćenja u svim registriranim vrstama smještaja. U veljači je ostvareno 35.820 ili 3,49 %, dok je nešto bolji rezultat ostvaren tek u ožujku 2018. godine i iznosio je 8,47 %. Ukupno, za odredište poput Dubrovnika više nego zanemarivo.
Postavlja se pitanje na temelju kojih parametara i izračuna, te u koju svrhu se donose zaključi o sezoni od 11 mjeseci? Kada se selektivno tumače dostupni podatci, onda se, pored zdravih očiju, pojedincima nekim čudom pričini da sezona u Dubrovniku zaista traje spomenutih 11 mjeseci, od čega je punih 9 mjeseci visoke sezonalnosti. Kada se, štoviše, takva netočna informacija iznova ponavlja te plasira u javnost, onda ista ta javnost počne vjerovati da je ta informacija, zapravo, točna. U stvarnosti, ona je miljama daleko od istine. Uzimajući u obzir činjenicu da će pojedini objekti, koji su u proteklim zimskim periodima generirali veliki broj noćenja biti zatvoreni ovu zimu, bit će interesantno vidjeti na kojim će brojkama završiti dubrovačka zima 2018./2019.?
Primjer 3 – Brodovi za kružna putovanja
Velika je medijska ofenziva gradske uprave i samog gradonačelnika Dubrovnika kada je riječ o, kako kažu, ‘pomacima’ vezanim uz bolji raspored i brojnost brodova za kružna putovanja.
Gradonačelnik, naime, koristi svaku priliku kako bi podsjetio na mjere koje su se poduzele u cilju boljeg rasporeda turista s brodova na kružnim putovanjima i dogovore s CLIA-om, te odluku o najviše dva broda u jednom danu, koja 2019. godine stupa na snagu. Ide korak dalje pa kaže kako je Dubrovnik dobio ‘bitku’ s kruzerima, višekratno ponavljajući mantru kako će od sljedeće godine dnevno uplovljavati samo dva kruzera koji će u grad dovesti najviše 5000 posjetitelja.
Što, međutim, kažu brojke? One, prema informacijama koje su dostupne, kažu da bi zaista trebalo doći do smanjenja ukupnog broja gostiju s brodova za kružna putovanja tijekom 2019. godine, i to za nekih 11 % u odnosu na 2018. godinu, i to treba pohvaliti. Ono što, međutim, nije točno je da će u Dubrovnik dnevno uplovljavati samo dva kruzera koji će dovoditi najviše 5000 posjetitelja. Prema informacijama koje su dostupne, u Dubrovniku ćemo 86 dana tijekom sljedeće godine imati uplovljavanja više od dva broda dnevno. Što se tiče mantre o maksimalno 5000 gostiju dnevno, ona također ne drži vodu. Naime, ukupno14 dana tijekom sljedeće godine ćemo imati više od 7000 gostiju na brodovima za kružna putovanja koji će uploviti u Dubrovnik, dodatnih 14 dana više od 6000 gostiju, dok ćemo 19 dana tijekom sljedeće godine imati više od 5000 gostiju. Najveći broj uplovljavanja se preklapa, na način da brodovi dolaze u razmaku od par sati tijekom jutra, zajedno ostaju tijekom cijelog dana u odredištu, te isplovljavaju u popodnevnim satima također u razmaku od par sati. Sveukupno, riječ je o 47 dana unutar kojih će brodovi za kružna putovanja dovesti u Dubrovnik više od uporno spominjanih 5000 gostiju dnevno.
Što reći za kraj?
Ovaj je Grad, očito, osuđen na gradske uprave i gradonačelnike koji svoj ‘patent’ pričanja bajki s ciljem uljepšavanja stvarnosti, te posljedično stvaranja kulta ličnosti, uredno primjenjuju godinama. Vrlo su dobro upoznati s pragom tolerancije običnog puka, koristeći to saznanje za medijske manipulacije. Kada se tome pridoda nezainteresiranost i pasivnost medija te izostanak propitivanja stručne i ine javnosti, ostaje im širom otvoren put za plasiranje proizvoljnih informacija koje nailaze na plodno tlo kod javnosti. Slično je bilo i s ovim primjerima.
Međutim, s druge strane, u ovom Gradu postoje i oni kojima je stalo, ljudi koji žive turizam i koji analitički raščlanjuju dostupne informacije s ciljem stjecanja stvarnih saznanja o dubrovačkim turističkim kretanjima. Oni nisu pod dojmom. Njih ovako plasirane informacije ne mogu impresionirati. Štoviše, doživljavaju ih kao atak na zdrav razum i kao nedostatak minimalnog poštovanja prema stvarnoj, ne sveprisutnoj ‘uhljebničkoj’ struci. O takvoj ‘struci’ je bespredmetno trošiti riječi. Osjećajući ogroman nedostatak poštovanja, ti ljudi shvaćaju količinu neistinitih podataka vrlo ozbiljno, te ponekad, ne želeći zapravo, svode cijelu stvar na osobnu razinu. Jer ih se godinama laže u lice.
Bilo bi, stoga, više nego poželjno da čelnici Grada Dubrovnika ubuduće, prije izjava za medije ili pak nastupa na nekom od bjelosvjetskih panela, uposle, recimo, nekog od 72 djelatnika Upravnog odjela za poslove gradonačelnika, kako bi im pripremili vjerodostojne informacije o turističkim kretanjima, umjesto da se po bijelom svijetu prosipaju poluistine promovirajući projekt RESPECT THE CITY. Jer, mogli bi vrlo brzo biti ‘provaljeni’ i kompromitirani do kraja. Za nadati se da čelnicima Grada uzor nije njihov stariji stranački kolega, bivši ministar i predsjednički kandidat, koji je znao često govoriti: ‘Ja ne lažem niti izgovaram laži. Ja samo povremeno govorim neistinu…’
U cilju POŠTIVANJA ovoga GRADA i njegovih GRAĐANA, bilo bi im pametnije da nije. Stoga, parafrazirajući slogan RESPECT THE CITY, šaljemo im jasnu poruku koja glasi – RESPECT THE CITIZENS TOO, PLEASE!’