Kandidacijska lista grupe birača Ljubomira Nikolića, poznatija kao ‘Srđ je Grad’, uputila je otvoreno pismo gradonačelniku Matu Frankoviću, a koje prenosimo u cijelosti.
‘Poštovani Gradonačelniče,
Kada smo prije tri godine jednoglasno u Gradskom vijeću usvojili Deklaraciju o položaju i regionalnom status grada Dubrovnika, između ostaloga pozvali smo se i na višestoljetni urbani identitet Grada, neodvojivi dio kojega su iznadprosječni standardi demokratskog života.
Stoga Vas pozivamo da svojim postupcima posvjedočite demokratsku tradiciju koje ste baštinik i odreknete se politike uzurpacije i opstrukcije demokratskih procesa i institucija koju Vam omogućava postojeći zakonski okvir.
Predlažemo:
1. Da tamo gdje to nije posebnim zakonom drugačije određeno, imenujete predstavnike Grada u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba kojima je osnivač Gradsko vijeće te u tijela Turističke zajednice Grada Dubrovnika, na način da u navedena tijela (skupštine, nadzorni odbori, upravna vijeća, turističko vijeće, školski odbori) imenujete stručne osobe koje će po načelu pariteta predložiti sve političke opcije zastupljene u Gradskom vijeću.
2. Da skupštine trgovačkih društava imaju devet članova, a nadzorni odbori i upravna vijeća, kao i do sada tri, odnosno pet članova.
3. Da se za sudjelovanje u radu skupštine ne određuje nagrada .
4. Da se, u skladu s preporukama državne revizije, za sudjelovanje u radu nadzornih odbora i upravnih vijeća umjesto paušalne mjesečne naknade neovisno o broju sjednica, određuje naknada po održanoj sjednici. Visina navedene naknade ne bi smjela biti veća od visine aktualne mjesečne naknade.
Obrazloženje:
Predstavničko tijelo, u našem slučaju Gradsko vijeće, osnivač je javnih ustanova i drugih pravnih osoba za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za jedinicu lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (pročišćeni tekst) NN 19/2013. Članak 35., točka 5
Gradonačelnik ima ovlasti imenovati i razriješiti predstavnike jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba iz članka 35. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (pročišćeni tekst) NN 19/2013. Članak 48., točka 6
Iz tih ovlasti ne proizlazi da je Gradonačelnik jedini član skupštine, jer predstavnička funkcija gradonačelnika ne znači da gradonačelnik obnaša funkciju kolektivnog tijela upravljanja, već samo predstavlja Grad prema drugim vanjskim subjektima.
Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-38101/2009. od 17. ožujka 2010.
Budući da je skupština trgovačkog društva tijelo trgovačkog društva, sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (pročišćeni tekst) NN 19/2013.,Članak 48., točka 6, gradonačelnik ima ovlasti imenovati u skupštinu trgovačkog društva predstavnike jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, pa tako može imenovati i samoga sebe.
Međutim, niti jednim zakonskim aktom gradonačelniku nije onemogućeno u skupštinu trgovačkog društva imenovati nekoga drugoga, odnosno pored samoga sebe imenovati i druge predstavnike jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Štoviše, budući da je skupština kolektivno tijelo, a da je osnivač trgovačkog društva predstavničko tijelo (u našem slučaju Gradsko vijeće), logično je i opravdano da gradonačelnik u skupštinu trgovačkog društva imenuje predstavnike osnivača, a ne isključivo samoga sebe.
S obzirom na navedeno, praksa da gradonačelnik ujedno predstavlja i skupštinu društava koje osniva grad te potom skupštini (samome sebi) predlaže direktore, članove upravnih vijeća i nadzornih odbora je eklatantan primjeru tzv. state capture politike, odnosno legalizirane uzurpacije i opstrukcije demokratskih procesa i institucija od strane obnašatelja vlasti.
Takve politike provode politički akteri i političke stranke kreirani kao ekonomski projekti s ciljem osiguravanja interesa određenom krugu interesnih skupina, a posljedice takve politike su obeshrabrivanje građanstva u aktivnom sudjelovanju u demokratskim procesima i nisko povjerenje građana u javne i državne institucije.
Poštovani Gradonačelniče, pozivamo Vas da učinite odmak od uobičajene prakse, da umjesto podilaženja interesima raznih interesnih skupina zamaskiranih u političke stranke počnete provoditi politiku javnog interesa i time barem dijelom povratite povjerenje građana u instituciju Gradonačelnika.’