Iz Inicijative ‘Srđ je naš’ uputili su priopćenje u kojem su se osvrnuli na studiju izvodivosti Centra za gospodarenjem otpadom Lučino razdolje, a za koju tvrde da je još uvijek ‘najstroža tajna’. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.
-Dubrovačko-neretvanska županija je još u siječnju 2019. zatražila izdavanje Lokacijske dozvole za Centar za gospodarenjem otpadom Lučino razdolje. U međuvremenu je 15.2.2019. održan javni uvid u projektnu dokumentaciju te je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izdalo 29.3.2019. godine Lokacijsku dozvolu za taj projekt. Dozvola će se nalazit na oglasnoj ploči Ministarstva tijekom čitavog travnja nakon čega će isteći rok od 30 dana nositeljima prava za podnošenje upravne tužbe protiv lokacijske dozvole.
Ako je vjerovati današnjem očitovanju Službenika za informiranje Dubrovačko-neretvanske županije N. Miletića, Županija i župan Dobroslavić navodno ili nemaju Studiju izvedivosti na kojoj se projekt centra za gospodarenje otpadom temelji ili ne znaju gdje se ona nalazi. Kao zabrinuti građanin ne mogu se ne zapitati znaju li u Županiji što rade, koliko će građane ukupno koštati Centar za gospodarenjem otpadom i koliko će odlaganje po toni otpada koštati pojedine gradove i općine? Na ova pitanja javnost ima pravo dobiti odgovor, a ne petljanja i laganje od strane izabranih dužnosnika koje svi skupa predobro plaćamo.
Osim moguće ekonomske promašenosti na koje odgovor može dati Studija izvodljivosti, projekt centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje prate još značajniji rizici i ekološke nepoznanice. Naime 2010. godine provedena su istraživanja krškog podzemlja na lokaciji centra za gospodarenje otpadom. Fluorescentna boja izlivena na lokaciji Lučinog razdolja za manje od 48 sati završila je na Bistrini i u Malostonskom zaljevu. Nezadovoljna takvim rezultatima, Županija je naručila naknadna hidrološka testiranja, provedena 2013. godine, ne bi li dokazala da ocjedne vode iz Lučinog razdolja neće završavati u Malostonskom zaljevu niti u okolnim vodocrpilištima.
Na rezultatima tih naknadnih istraživanja temelji se suglasnost Ministarstva na projekt. Osim toga, omogućavanjem špekulativne turističke izgradnje na lokaciji Dube Stonske ili izgradnjom centra za gospodarenje otpadom u blizini Malostonskog zaljeva, župan Dobroslavić i Županija neodgovorno ugrožavaju uzgoj školjaka i egzistenciju stotinu obitelji koje o tome ovise. Znanstvenici iz Instituta koji se neposredno bavi Malostonskim zaljevom kao i iz HAZU-a su u više navrata upozoravali na ranjivost jedinstvenog eko-sustava kojega bi onečišćenje moglo bespovratno uništiti – stoji u priopćenju koje potpisuje koordinator Inicijative Srđ Je Naš Đuro Capor.