Dubrovački ogranak Matice hrvatske predstavio je u četvrtak knjigu Miljenka Foretića „Historiografija i literatura o Dubrovniku – Dubrovačkoj Republici od 1975. do 1985. godine“.
Miljenko Foretić (1939. – 2003.) bio je vrijedan član Matice hrvatske koji je preminuo 2003. godine. Kao glavni urednik časopisa „Dubrovnik“ 1971. godine nakon zabrane rada Matice hrvatske bio je uhićen i pritvoren zbog širenja nacionalističko-separatističke ideologije, a bez putovnice je ostao gotovo 17 godina. Onemogućen mu je javni rad, ali nikad nije posustao raditi i to mu je održavalo duh.
Nakon obnove Matice hrvatske u novoj državi spremno je nastavio tamo gdje je bio prisiljen stati. Od 1990. do 1995. godine ponovno je bio glavni urednik časopisa „Dubrovnik“. U jeku Domovinskog rata 1992. godine u brojevima 2. i 3. okupio sedamdeset najboljih intelektualaca koji su osobnim izrazom očitovali svoje stavove protiv napada srpsko-crnogorskog agresora na Dubrovnik. Taj projekt prerastao je u knjigu „Dubrovnik u ratu“, koja je doživjela 33 izdanja, a prevedena je i na engleski jezik.
– Kolege su poznavale njegovu želju za novim saznanjima i radom na širokom spektru tema. Samokritičan i sklon perfekcionizmu unatoč stalnom radu često je bio u raskoraku s vremenom. Svi koji su surađivali s njim znali su kako se uvijek ograđivao kako neke teme još mora dorađivati i dovršavati – istaknula je u svom osvrtu na Foretićev rad urednica knjige Anica Kisić.
– U svojoj velikoj znatiželji nije htio razmišljati kako neke stvari u životu treba i dovršavati. Iza njega ostalo je mnogo kutija s brojnim fasciklama nedovršenog materijala – kazala je Kisić, dodavši kako će ovo djelo biti od posebne vrijednosti za znanstvenike, ali i za publiku koju to zanima.
Bibliograf i historiograf Mirko Kratofil iz HAZU-a, koji je surađivao s Anicom Kisić na uređenju izdanja, istaknuo je značaj bibliografije, bez koje ne može početi nijedan znanstveni rad.
– Najviši stupanj bibliografije jest kritička bibliografija, u kojoj se osim sakupljanja građe o njoj daje i kritički sud. Upravo je to Foretić radio i zato je tolika građa iza njega i ostala. Ali fali Milova riječ. I u ovom obliku ova knjiga stoga predstavlja spomenik trudu Miljenka Foretića – istaknuo je Kratofil, dodavši kako brojna literatura o Dubrovniku nije dostupna u samom Dubrovniku.
Vinicije B. Lupis govorio je značaju doprinosa Miljenka Foretića dubrovačkom kulturnom krugu.
– Cijeli život Foretić je bio svjesno marginaliziran i trajno guran u provincijski kut. Biti slobodan intelektualac bilo kada i bilo gdje je svjesna samoosouda na samoću i izolaciju – istaknuo je Lupis te naveo brojne Foretićeve suradnje u hrvatskim kulturnim i akademskim institucijama.
– Vrijednost ovog priručnika jest u činjenici kako sada dobivamo priručnik za vremenski ograničeno razdoblje znanstvenicima kako ne bi lutali zahvaljujući Foretićevom zapisivanju bibliotečnih kartica – kazao je Lupis.
Promociju knjige svojim glazbenim nastupom uveličao je gitarist Maroje Brčić.