Kako je izvijestio Ured europskog javnog tužitelja, dubrovačka odvjetnica, gradska vijećnica i donedavno saborska zastupnica Viktorija Knežević sumnjiči se, uz još četiri fizičke i tri pravne osobe, za kaznena djela subvencijske prijevare i krivotvorenja isprava, u vezi s dvama projektima financiranim iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i Europskog socijalnog fonda (ESF). Predstoji ispitivanje osumnjičenika i potom odluka o daljnjim radnjama. Dakle predmet koji se izrodio iz dodjele bespovratnih EU sredstava je u fazi istrage. Naravno, za sve osumnjičenike vrijedi presumpcija nevinosti, a što će se kroz daljnja postupanja nadležnih tijela utvrditi ostaje za vidjeti.
Kako bi stvari bile jasnije treba pojasniti, jer dosta građana ne zna, što je uopće Ured europskog javnog tužitelja, koje su njegove nadležnosti i ovlasti, kao i koje su sankcije predviđene za ova kaznena djela.
Ured europskog javnog tužitelja
Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) tijelo je Europske Unije u funkciji od 2021. godine, a uloga mu je: istraga, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela protiv financijskih interesa Europske Unije. Dakle, dok za ostala kaznena djela za koja se progon vrši po službenoj dužnosti u našoj je državi nadležno Državno odvjetništvo, za ova je nadležno ovo tijelo. Ono je neovisan ured javnog tužitelja EU, a djeluje s ciljem zaštite proračuna Europske unije.
EPPO provodi istrage, poduzima radnje kaznenog progona i obavlja funkcije tužitelja pred nadležnim sudovima država članica sudionica. Ovdje je stvar, kako je navedeno, u fazi istrage. Istragom se može utvrditi nepostojanje ili pak postojanje osnovane sumnje. U drugom slučaju kreće kazneni progon i podizanje optužnica protiv osumnjičenih koji u tom slučaju postaju optuženici. I onda kreće suđenje koje se odvija pred nadležnim domaćim sudovima.
Direktiva EU 2017/1371.
EPPO se bavi kaznenim djelima protiv financijskih interesa koja su navedena u Direktivi (EU) 2017/1371. Ona uključuju: prekogranične prijevare povezane s PDV-om s ukupnom štetom od najmanje 10 milijuna eura, prijevare koje se odnose na rashode i carinske prijevare, korupciju koja šteti ili bi mogla naštetiti financijskim interesima EU-a, pronevjeru sredstava ili imovine EU-a koju počini javni službenik, pranje novca te sva druga kaznena djela koja su neodvojivo povezana s jednom od prethodnih kategorija. EPPO kazneno goni i kaznena djela povezana sa sudjelovanjem u zločinačkoj organizaciji ako je cilj počinjenje kaznenog djela protiv financijskih interesa.
Iz navedenoga je jasno da ono za što se sumnjiče Viktorija Knežević, uz nju još četiri fizičke i tri pravne osobe, spada u nadležnost Ureda europskog javnog tužitelja. Jer se sumnje odnose na moguće prijevare koje se odnose na neopravdane rashode sredstava iz fondova EU te moguće “pranje novca”.
Minimalna kazna 4 godine zatvora?!
Suzbijanje prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Europske unije, odnosno njenog proračuna, ujedno novca poreznih obveznika diljem EU, provodi se primarno kaznenopravnim sankcijama. Logično da sredstva iz fondova Europske unije potpadaju pod navedeno te se njihova zlouporaba također, dakle, kažnjava kaznenopravnim sankcijama koje su, što je općepoznato, strože nego prekršajne.
U navedenoj Direktivi jasno se ističe kako se kažnjava ne samo počinjenje, već i pokušaj, poticanje na počinjenje kao i pomaganje u počinjenju. Za što se konkretno od navedenoga tereti Kneževićka i ostale četiri osumnjičene fizičke osobe zasada nije poznato. Za sva kaznena djela iz ove domene odgovornost, prema Direktivi, snose i pravne osobe u čiju su korist ona počinjena. Ovdje se, ponavljamo, radi o tri pravne osobe.
Direktivom se utvrđuju minimalne „učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće“ kaznenopravne sankcije. U slučaju da financijska šteta počinjena na štetu Europske unije premašuje iznos od 100 tisuća eura predviđena je kazna od najmanje četiri godine zatvora.
Ne presumirajući naravno ikakvu krivnju spomenimo se samo onoga što smo već pisali. Knežević je sredstva dobila iz dva EU projekta. Iznos dodijeljenih sredstava za video igru My Dubrovnik iznosio je 1.642.928,00 kuna. ESIF sredstva bila su 1.396.472,34 kuna, a stopa sufinanciranja Europske unije je bila 85 posto. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja za ovaj je projekt sklopilo ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava s trgovačkim društvom LAW AND TECHNOLOGY j.d.o.o. čija je osnivačica odvjetnica i gradska vijećnica Viktorija Knežević, koje danas nema u vlasničkoj i upravljačkoj strukturi firme. Istodobno, uvid u javno dostupne podatke o projektima financiranim iz EU fondova pokazuje da se s njom može povezati i projekt Liquid democracy, čiji je nositelj bila udruga Prospectus, na čijem je čelu jedno vrijeme bila upravo Knežević. Riječ je zapravo o aplikaciji za digitalno glasovanje koja se temelji na blockchain tehnologiji. Ukupna ugovorena vrijednost bespovratnih sredstava za projekt Liquid democracy iznosila je 996.680 kuna, odnosno 132.282,17 eura. Od toga je 847.178 kuna (112.439,84 eura) osigurano iz sredstava Europske unije, što čini 85 posto ukupnog iznosa, dok je nacionalni dio sufinanciranja iznosio 149.502 kune (19.842,33 eura) ili 15 posto. Ono što je iz navedenih iznosa jasno je da premašuju 100 tisuća eura. Dakle, za slučaj da bi se utvrdila odgovornost za zlouporabu tolike svote kazna bi, sukladno odredbama Direktive, bila zatvorska.
Naravno, to što je netko za neki projekt iz EU fondova dobio više od 100 tisuća eura, ne mora značiti, da bi, u slučaju da mu se dokaže krivnja, dobio ovako strogu kaznu. Jer je od cjelokupnog iznosa možda suprotno svrsi i pravnim normama potrošio (ili “zacrnio”) samo određeni dio.
Naravno, sve skupa pišemo hipotetski ni u kom slučaju ne pretpostavljajući ništa za konkretan slučaj, jer nikakvih saznanja za sad, izuzev onoga što smo objavili, ni nemamo. Osim toga, nadamo se da će naša odvjetnica i gradska vijećnica dokazati i nadležnima i građanima da je čista obraza.
Uz to, Direktiva predviđa zamrzavanje i oduzimanje sredstava i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima koja utječu na proračun EU, pa bi tako izvjesno bilo i za slučaj da se sumnje pokažu osnovanima i da presuda u konačnici bude pravomoćna.
A tko je prijavio Kneževićku?
Ovo je pitanje na koje ćemo teško ikada saznati odgovor. Jer prijavu ovom tijelu može, štoviše mora, podnijeti svako tijelo ili građanin koji ima saznanja, odnosno sumnju, u počinjenje kaznenog djela ove vrste.
Svaka kaznena prijava koju primi EPPO provjerava se i evidentira u sustavu upravljanja predmetima, nakon čega se dodjeljuje delegiranom europskom tužitelju. U slučaju pokretanja istrage, delegirani europski tužitelj, uz potporu financijskih istražitelja i analitičara EPPO-a te nacionalnih policijskih, carinskih i poreznih službi, provodi kompletnu istragu. Kakva se evo provodi i sada. Stalna vijeća EPPO-a prate radnje koje poduzimaju delegirani europski tužitelji. Svako stalno vijeće sastoji se od tri europska tužitelja iz zemalja koje nisu uključene u istragu. To za svrhu ima osigurati dodatnu razinu neovisnosti. Na kraju istrage suđenje u predmetu vodi se, kako je već navedeno, pred nacionalnim sudovima.
