‘Što nam je skriveno pod pločnikom ispred crkve sv. Vlaha?’, naziv je izložbe koja je u petak otvorena u Lazaretima.
Tijekom jeseni u 2019. godini, Zavod za obnovu provodio je radove sanacije pločnika ispred crkve sv. Vlaha, a koji su se odvijali pod arheološkim nadzorom. Računalo se, naime, na pronalazak vrijedne povijesne baštine. Tako je i bilo. U arheološkom nadzoru, pri sanaciji kamenog pločnika, na dubini iskopa od dvadesetak centimetara pronađen je srednjovjekovni pločnik od opeke. Vrijedan pronalazak u središtu je ove izložbe koja sadrži fotografije, crteže i svu dokumentaciju.
Arheolozi Nela Kovačević Bokarica te Domagoj Kristović sudjelovali su u provedbi arheološkog nadzora. Njihovi su rezultati i nalazi u konačnici zaslužni za otvaranje ove izložbe.
-Stari pločnik ukazuje na to da su stari Dubrovčani već od 14. stoljeća popločavali svoje ulice opekom, sve do 19. stoljeća kad se tijekom austrijske uprave radi ovaj današnji kameni pločnik – rekla je Kovačević Bokarica. Kako kaže – nalaz je bio očekivan. Ali, iznenadila ih je površina samog nalaza.
-Pronađeno je 41 kvadratno polje, što je zasad najveći pronalazak srednjovjekovnog pločnika, uglavnom od opeke. Samo je jedno polje pronađeno u kojem je pločnik od oblutaka – kaže arheologinja. Već 1360. godine donosi se odluka o popločavanju same place pločnikom. Malo nakon odluke o popločavanju place, dolazi do odluka o popločavanju svih ulica u Gradu, kamenom, ali i opekom. Ta opeka je slagana na dva načina, ili na riblju kost ili na način da tvori kvadrate. Različitih je dimenzija, ali i boja, što upućuje na njeno mijenjanje tijekom dužeg razdoblja zbog dotrajalosti, ali i proizvodnju u različitim radionicama. Veliki građevinski uspon u tom razdoblju prekinula je Velika trešnja.
Osim ovog pronalaska, u sjeveroistočnom dijelu zone obuhvata, pronađen je srednjovjekovni kanal koji prolazi današnjom Placom te je dan danas ustvari u upotrebi.
Nakon istraživanja i detaljne dokumentacije, arheologinja ističe, stari je pločnik adekvatno zaštićen prije vraćanja kamenih ploča, odnosno sadašnjeg pločnika i to s geotekstilom, pijeskom. Tako se spriječilo njegovo daljnje propadanje.
Ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić istaknula je da se kroz rad Zavoda ‘inače stjecala prilika da se upozna naša slojevita prošlost nekog objekta, ali i Grada u cjelini’.
-Kroz radove se uvijek gledalo objediniti sve struke koje su nužne da bi se sagledalo to u cijelosti. Prilikom sanacije pločnika ispred crkve sv. Vlaha računali smo na postojanje nalaza te smo radove proveli pod arheološkim nadzorom. Tako da, bilo je za očekivati, međutim ovolika površina od 300 metara kvadratnih je dala jedan zaista cjeloviti prikaz i posložila nam je priču o tadašnjem načinu gradnje – rekla je Skurić.
Može se u izložbi, dakle, vidjeti tijek radova, ali i kako se suvremenom tehnologijom dokumentira nalazište. Otkrila je i kako neće nastaviti sa sanacijom pločnika ispred crkve jer je preostali dio u relativno dobrom stanju. Naime, postoje loše pozicije, kako kaže.
-Ono što nam slijedi je sanacija Poljane Paska Miličevića, oko Onofrijeve fontane. Radove ćemo ponovno provoditi uz arheološki nadzor. Vjerujem da ćemo i tamo pronaći neke nalaze – Skurić će.
Gradonačelnik Mato Franković rekao je da kad gledamo pločnik u povijesnoj jezgri, ‘onda ga posljednjih godina gledamo kao jedan dio koji je značajno oskvrnut prolaskom brojnih vozila’.
-Meni je drago da smo prije godinu dana donijeli odluku o kompletnoj sanaciji pločnika ispred crkve sv. Vlaha te da tako otkrijemo kakvo bogatstvo imamo ispod njega. Na nama ostaje obveza da čuvamo povijesnu jezgru i da napravimo simbiozu modernog života i povijesne baštine. Pitanje je jesmo li uvijek dovoljno dobro radili na očuvanju povijesne baštine? Uvijek je moglo bolje i više, ali uspoređujući se s drugima, mislim da je teško pronaći primjer ovakvog očuvanja spomeničke baštine – istaknuo je Franković.
Izložba je dio programa ovogodišnje Feste sv. Vlaha i Dana Grada Dubrovnika. To je prva u ciklusu izložbi kojima će Lazareti –kreativna četvrt Dubrovnika i Zavod za obnovu Dubrovnika predstaviti dio brojnih arheoloških nalaza zabilježenih tijekom bogatog četrdesetogodišnjeg djelovanja Zavoda.
Izložba se može razgledati do 25. veljače 2020., od ponedjeljka do petka od 10 do 19 sati, subotom od 10 do 14 sati. Ulaz je slobodan.