Održana je peta sjednica Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik koja je ponudila presjek rezultata poslovanja gospodarstva Dubrovačko-neretvanske županije u 2024. godini, ali i otvorila važne teme vezane uz održivi razvoj turizma, rezultate sezone i ponude koje grad pruža sve većem broju turista iz cijelog svijeta.
Analizom godišnjih financijskih izvještaja za 2024. godinu utvrđeno je kako je poslovanje u županiji nastavilo pozitivan trend. Prema podacima s izlaganja, 68% trgovačkih društava poslovalo je s dobiti, a ukupan broj zaposlenih porastao je za 5% u odnosu na prethodnu godinu.
Ukupna dobit ostvarena u županiji iznosila je 262 milijuna eura, dok su gubici iznosili 55 milijuna eura. Posebno se istaknuo sektor turizma, odnosno djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, koji je ostvario rast ukupnog prihoda od 10% u odnosu na 2023. godinu.
Najveći udio u prihodima tog sektora imali su hoteli i slični smještaji – 55%, restorani i ostali objekti za usluživanje hrane – 31% te priprema i usluživanje pića – 6%.
– Analizom ukupnih prihoda gospodarstva jasno je da najveći dio prihoda odlazi na pružanje uslužne djelatnosti i posluživanja hrane. 33% svih ukupnih prihoda je od turizma – istaknula je predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić.
Trojić je također upozorila na još dublju povezanost županijskog gospodarstva s turizmom.
– Kada bismo spojili djelatnost pružanja smještaja zajedno s administrativnim djelatnostima, zaključujemo da 43% ukupne dobiti gospodarstva otpada na turističke djelatnosti – rekla je.
Ustvrdila je i da je turizam praktički neizbježna osnova lokalne ekonomije, zbog čeka se možemo zapitati koliko će takav trend biti održiv u godinama koje dolaze.
– Kad zbrojimo sve te postopke, mi imamo dođeno na nekih 85% djelatnosti koje su direktno ili indirektno vezane, ovisne o turizmu. Iznimno velik udio koji svake godine sve više i više raste – istaknula je.
Iako su prihodi u trgovinskom sektoru rasli, primjetan je pad u ukupnoj zaradi. Trgovina je pala s drugog na treće mjesto po prihodima, dok je građevinarstvo preuzelo drugo mjesto.
– Trgovina je djelatnost na koju bi posebno skrenula pažnju. Ovo je jedna od djelatnosti koja nam ukazuje na neke nove trendove, neke nove vjetrove koji pušu – istaknula je i dodala kako se uvozom proizvoda iz inozemstva “uvozi i inflacija”, a zbog nedostatka vlastite proizvodnje, domaće tržište nema načina da se odupre vanjskim cijenama.
– Zato što malo ili nimalo proizvodimo. Ovisimo o drugima, ne proizvodimo svoje. Koliko god drugi poskupe mi to moramo prihvatiti. To se odražava ne samo na trgovinu, ne samo na standard građana, nego i na turistički sekto – rekla je.
Poseban dio sjednice bio je posvećen prezentaciji doc. dr. sc. Damira Krešića s Instituta za turizam, pod nazivom „Lice i naličje razvoja (hrvatskog) turizma: Jesmo li spremni za održivi razvoj?“
Krešić je otvoreno govorio o ekološkom i društvenom pritisku koji dolazi s rastom turizma, posebno kruzerskog.
– Kruzeri dovode do velikog zagađenja, govorimo o visokim emisijama ugljičnog dioksida – oko 500 kilograma po putovanju. Ključni su bolji sustavi dolazaka i tu dolazimo do onoga što nazivamo održivi turizam ili održiviji turizam – istaknuo je.
Upozorio je i na ovisnost gospodarstva o turizmu.
– Veliki problem je što 80% prihoda dolazi ili je povezano sa turizmom. To nije samo slučaj u Hrvatskoj, to je tako i u drugim zemljama u Uniji koje se intenzivnije bave turizmom – objasnio je Krešić.
Osim ekološkog utjecaja, Krešić se osvrnuo i na promjene koje direktno pogađaju građane Dubrovnika, osobito one unutar stare gradske jezgre.
– Veliki problem nastaje i zbog ljudi koji iseljavaju i napuštaju stare gradske jezgre iz raznih razloga. Stare gradske jezgre i gradovi čiji identitet nastaje stoljećima na neki način gube svoj identitet, a zbog toga dolazi do promjena sociodemografske strukture ljudi koji tamo žive – rekao je.
Na sjednici se dotaknula i sve važnija tema radne snage iz trećih zemalja. Primjetan je nedostatak domaće radne snage, što stvara pritisak na poslodavce da se sve više oslanjaju na radnike izvan EU. U kontekstu turizma, to se pokazuje kao nužnost, ali i izazov integracije, kvalitete usluge te održivosti lokalnog tržišta rada.
Iako brojke djeluju ohrabrujuće, sve veća ovisnost o turizmu otvara pitanja dugoročne održivosti. Zaključna poruka sa sjednice bila je jasna – potrebno je razmišljati izvan sezonskih okvira: jačati domaću proizvodnju, razvijati održive i kvalitetne oblike turizma, prilagoditi tržište rada novim demografskim i migracijskim okolnostima te istovremeno očuvati identitet i život u lokalnim zajednicama.
Foto: Ivan Pozniak