Prema našim procjenama u Hrvatskoj gospodarskoj komori uvođenje eura bi se najranije moglo dogoditi 2023. godine, što smatramo optimističnim scenarijem i očekujemo da će time poduzetno gospodarstvo dobiti jedan puno bolji zamah jer svi elementi govore da bi poduzetnici trebali imati puno veće koristi nego troškove od uvođenja eura – rekao je direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore Zvonimir Savić na 12. proširenoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik ovog ponedjeljka.
Savić je naglasio i da je hrvatsko gospodarstvo na izraženoj uzlaznoj putanji.
– Hrvatska već neko vrijeme ima pozitivne makroekonomske pokazatelje, a to se manifestiralo u boljoj poziciji Hrvatske kad je riječ o kreditnom rejtingu. Naime, dvije od tri najveće agencije za kreditni rejting u svijetu su povećale hrvatski kreditni rejting. Prvo je Standard & Poor’s (S&P) povećao na razinu investicijskog rejtinga prije par mjeseci, a prije mjesec dana druga agencija za kreditni rejting Fitch je podigla hrvatski kreditni rejting na onu razinu na kojoj je Hrvatska zadnji put bila prije 14 godina. To je za Hrvatsku bitno, i dokaz je da se bilježe pozitivna makroekonomska kretanja, bilježi se stabilnost javnih financija, smanjuje se udio javnog duga u BDP-u, proračun bilježi višak već dvije godine zaredom. To su pozitivne gospodarske okolnosti putem kojih su agencije za kreditni rejting ocijenile kao zemlju koja ima povećane sposobnosti otplate svojih dugova. To se manifestiralo nižim kamatnim stopama na tržištu, to jest sva zaduženja države koja se sada događaju ili refinanciranja su pod puno povoljnijim kamatnim stopama i Hrvatska puno više sredstava može uštedjeti – rekao je.
Osim hrvatskog kreditnog rejtinga Savić je detaljnije govorio i o procesu uvođenja eura, kao i procjenama HGK o vremenskom razdoblju kada bi se ono trebalo odviti.
– Prije nekoliko dana je u Bruxellesu Euroskupina donijela odluku da je hrvatsko pismo namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam prihvatljivo. Drugim riječima Hrvatska je predložila jedan set mjera i obvezala se da će ih provesti u godinu dana. Ako ih provede u tom razdoblju, Hrvatska bi bila u poziciji da uđe u tečajni mehanizam, odnosno sustav nadzora ekonomskih kretanja i stabilnosti tečaja. Dvije godine po ulasku u taj tečajni mehanizam možemo očekivati da Hrvatska bude spremna na uvođenje eura kao nacionalne valute – izjavio je.
Osvrnuo se i na problematiku postojećih kredita, kao i mogućeg povećanja cijena ulaskom Hrvatske u eurozonu.
– Ako je netko uzeo kredit prije uvođenja eura, ta osoba nema o čemu brinuti. Kao što je to bilo u drugim državama koje su uvodile euro, definira se tečaj po kojem će doći do zamjene najmanje pola godine prije ulaska u eurozonu, taj tečaj se objavljuje, cijene u državi se paralelno iskazuju u domaćoj valuti i u eurima kako bi se spriječila mogućnost povećanja stope inflacije konverzijom kune u euro. Toga se ljudi najviše boje, no iskustvo je pokazalo da je taj strah neopravdan i da uvođenje eura nema gotovo nikakav učinak na povećanu razinu cijena – uvjerava.
Osim Savićeve prezentacije, glavna tema sjednice bili su rezultati poslovanja gospodarstva Dubrovačko–neretvanske županije ostvareni u 2018. godini.
Godišnji financijski izvještaj za 2018. godinu predalo je 4 213 trgovačkih društava, od kojih je 2 812, odnosno 67 posto poslovalo pozitivno. Gospodarstvo Dubrovačko-neretvanske županije ostvarilo je 12,2 milijarde kuna prihoda i 11,4 milijarde kuna rashoda, a najveći udio prihoda dolazi od djelatnosti pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane sa 3,2 milijarde kuna.
Broj zaposlenih u županiji krajem 2018. godine iznosio je 42 913 radnika, što je dva posto više nego u prethodnoj godini, uz izraženu sezonalnost u zapošljavanju. Prosječna neto plaća radnika u trgovačkim društvima iznosila je 5 526 kuna, odnosno tri posto više nego prethodne godine, dok je prosječna plaća u djelatnosti pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane iznosila 6 138 kuna.
Đivo Glanz