Turistički Dubrovnik danas temelji se na tri unosna businessa. Jedan je ugostiteljstvo, drugi hotelijerstvo i iznajmljivanje, a treći prodaja suvenira.
Čini se kao da ni u jednom od ova tri spomenuta ‘zlatna rudnika’ ne postoje granice, a posebno je zanimljiv propulzivni razvoj dubrovačkih suvenirnica. Nas je pak zanimalo tko stoji iza tvrtke Duhan, koja ima dugu povijest, a posljednjih dvadeset godina velik dio svog poslovanja temelji na suvenirnicama.
Prema javnosti dostupnim podacima, predsjednik Uprave Duhana je Dubrovčanin Nikša Franović, rođen 1968. godine u Dubrovniku, oženjen i otac dvoje djece, koji je diplomirao menadžment na tadašnjem ACMT-u, danas RIT Croatia u Dubrovniku. Inače, zaposlenici Duhana s kojima smo razgovarali ga hvale, kažu kako s njima ima fer i korektan odnos, a da su plaće redovite, a svi doprinosi plaćeni.
– Trudimo se, ali vjerujte da nije lako. Svaku godinu je sve teže i već pomalo postaje naporno – kazao nam je u kratkom razgovoru Franović.
Osnovana 1893.
Inače, tvrtka Duhan d.o.o pravni je slijednik poduzeća Duhan osnovanog još davne 1893. godine. Godine 1995., u jeku patriotskog zanosa, tvrtku koja se našla u poslovnim problemima i velikim minusima kupuju i u nju ulažu svoj kapital braća Franović, točnije otac Nikše Franovića sa svojom trojicom braće, koji su u Australiju otišli s 18 godina, a danas su u svojim sedamdesetima. Nikša Franović danas je vlasnik četvrtine udjela u tvrtci, naslijeđenog od svog oca.
Duhan je svojedobno raspolagao s dvadesetak kioska, ali ih je 2007. godine prepustio Tisku. Time se i broj zaposlenih smanjio sa 70-ak na 15. Procjena je vlasnika bila kako se u tom ‘novinsko-cigarskom’ poslu više nije mogao pronaći profit, budući da je u kioscima prodavano 90 posto robe tvrtki koje imaju monopol – Tisak i TDR.
Duhan danas u svom vlasništvu ima tri suvenirnice, dvije na Stradunu i jednu na Buži. Posluju dobro kao spoj trafike i suvenirnice, premda i sam Franović ističe kako je posao sa suvenirima posljednjih godina po prilično u padu.
– Smanjuje se broj posjetitelja s cruisera, a to je 90 posto naših mušterija. U kojoj god se škripi moglo, prodavali su se suveniri, i to je moglo ići neko vrijeme, ali mislim da će i tu doći do promjena jer je prijeđen optimum. Jer potrošnja na suvenire je opala i do 50 posto – kaže Franović.
Žive i od najma
Promjena, doduše, ne znači i prodaju, jer bi to značilo i otkaze zaposlenicima, što u Duhanu svakako žele izbjeći. Rješenje će prije biti u promjeni namjene prodavaonica, budući da suvenire sve češće mijenjaju prehrambeni proizvodi i rastuća ‘fast food’ industrija.
Inače, na povećem prostoru Duhanske stanice u Gružu tvrtka u svoje tri zgrade i nekoliko sporednih objekata iznajmljuje poslovne prostore raznim subjektima. To je u prvom redu zgrada u kojoj je smještena Splitska banka, potom zgrada u kojoj je sjedište tvrtke Duhan te iza te zgrade zgrada City Expressa.
Iz krugova Franovićevih poznanika i poslovnih partnera može se saznati kako u Duhanu nemaju konkretnih poslovnih planova o budućem širenju posla, jer su po pitanju budućnosti prilično ‘konzervativni’.
Iz dostupnih podataka može se saznati i kako su prihodi Duhana već godinama stabilni, dok je neto dobit Duhana u 2014. godini bila triput manja nego godinu prije. Razlog tome je skupa legalizacija zgrada izgrađenih prije preuzimanja tvrtke 1995. godine, a koja je prouzročila ozbiljan financijski trošak za poduzeće.