Situacija je neizvjesna, nitko ne donosi naprasne odluke. Nema otkazivanja, ali je booking smještaja sporiji

Aktualna ratna zbivanja u Ukra­jini, koliko god bilo nezahvalno govo­riti trenutno o tome, utjecat će na hrvatsko gospodarstvo. Sigurno je i kako će imati posljedice na turističku sezonu koja je prema svim najavama trebala biti blizu rezultata iz 2019. godine. Uz sve navedeno, aktualna je i dalje pandemija koronavirusa. No, ona je prema riječima predsjednice Župa­nijske komore Dubrovnik Nikoline Trojić ‘pala u drugi plan’, a s obzirom na trenutne druge okolnosti koje su se pokazale važnijima. Po pitanju pred­viđanja o utjecaju ratnih zbivanja na tržište te na sezonu, ističe kako je teško išta suvislo reći, ne samo njoj, nego bilo kome tko se bavi predviđanjima jer je cijela situacija neizvjesna.

— Prvenstveno zbog toga što se osim pravog rata, vodi i hibridni rat infor­macijama. Pitanje je – imamo li mi potpune, prave informacije? Mi ni ne znamo koji je krajnji cilj svega ovoga što se događa, ni kuda sve to vodi. Teško je pretpostaviti je li ovo nešto jednokratno, nešto što će trajati neko­liko tjedana ili nešto što će se pretvo­riti u sukob širih razmjera. Naravno, nitko to ne priželjkuje! Svi se nadaju tome da će razum prevladati te da će se ljudi prizvati svijesti i reći kako u 21. stoljeću nikome ovo nije u inte­resu, prvenstveno zbog ljudskih života – naglašava Trojić. S druge strane, kako kaže, ekonomija apsolutno pati.

— Patila je i usred koronakrize. Svi smo se zatekli u velikom problemu. Vidjeli smo do čega je to dovelo – do globalnog zastoja opskrbnih lanaca. Posljedično tome, sve vlade su na neki način davale potporu gospodarstvu i svojim građanima te su ‘upumpavali’ određene novce u sustav. To je produciralo općom, svjetskom inflacijom. I sad u toj situaciji inflacije, praćene gospodarskom depresijom, na neki način se nadogradila i ova strepnja oko samih ratnih zbivanja. To sve zajedno nije nešto što može poticajno djelovati na gospodarstvo u bilo kojem sektoru, a pogotovo u turizmu koji je u potpu­nosti baziran na osjećaju sigurnosti i razonode. Kad ljudi nisu sto posto sigurni u svoju sigurnost i zdravlje, onda se u pitanje dovode turistički tokovi – kazala je. Svakako, navodi dalje, cijela situacija će na predsezonu sigurno imati nekog učinka. ­

— Ako sve skupa stane, pitanje je kad bi se sve moglo otvoriti? Daj Bože, što se kaže, odmah poslije Uskrsa. No, stvarno je nezahvalno uopće išta pred­viđati jer nitko od nas doista ne zna kud ovo vodi!

‘Ludilo protiv ljudskog života’

Također, Trojić je za DuList istaknula kako ratna zbivanja prvenstveno imaju veliki utjecaj na energente.

— Rat će utjecati na opskrbu ener­gentima zbog priče sa Sjevernim tokom i Rusijom. Riječ je o zemlji koja je jedan od glavnih opskrbljivača pli­nom i naftom u ovom dijelu Europe. Promijenit će se trgovinski odnosi s partnerima kod kojih ćemo nabavljati energente. Upravo će taj smjer, u kojoj se cijeli zapadni svijet okreće novim partnerima u nabavi energenata, dove­sti do povećane potražnje u odnosu na ponudu, a to neminovno vodi rastu cijena energenata – istaknula je. Tako­đer, ponavlja, svi će sektori osjetiti ovaj problem, ne samo turizam.

— Problem će prvenstveno osjetiti oni koji su više ovisni o cijenama nafte, ali i struje. I prije ove krize, čuli smo i dobili smo informacije da će cijene energije porasti. To bismo od 1. trav­nja trebali svi osjetiti. Pitanje je hoće li se, u ovom trenutku neizvjesnosti, dodatno povećavati cijene – govori Trojić. Iako je situacija, kako je navela, dosta neizvjesna, naša sugovornica navodi kako su se ‘ljudi na ovim pro­storima dosta puta našli u turobnim okolnostima pa su se uvijek izvlačili’.

— Ne bih htjela biti zloguka ptica i najavljivati apokalipsu. Ljudi se uvi­jek snađu te pronađu neki drugi izlaz. Tako se i ja nadam kako ćemo i mi u ovoj situaciji uspjeti naći neko svoje tržište i neki rezon kako bismo se u ovom ludilu protiv ljudskog života, zapravo vratili standardu 21. stoljeća. Turistička putovanja nisu više luksuz, već su u ovom stoljeću postala nešto što je skoro u rangu odjeće i hrane. To je jedna od osnovnih ljudskih potreba. Zajedno uz rad, ide i odmor. Nadam se da nećemo doći do toga da se nastavi situacija iz prethodne dvije godine gdje smo imali reducirane turističke brojke.

Otkazi stagniraju
Otkad je krenula invazija, primjećuje se od 30 do 35 posto sporiji booking – reći će Nino Dubretić, vlasnik i suosni­vač agencije Direct Booker koja se bavi privatnim smještajem.
— Booking nije stao, odnosno ne dolazi do slobodnog pada rezervacija te do nevjerojatnog porasta otkaza kao što je to bio slučaj u pandemiji korona­virusa. Dakle, otkazi stagniraju, nema nikakvih pomaka po pitanju toga da netko otkazuje rezervacije, ali jed­nostavno 30–35 posto manje ljudi se odlučuje za pravljenje rezervacija. Ako ćemo tražiti dobru stranu te priče, ti isti ljudi potencijalno sutra mogu svoju odluku promijeniti i napraviti rezer­vaciju u nekom drugom mjesecu. Ako ovaj rat, na sreću, bude kratak – naveo je Dubretić. Nemaju, kako kaže, stati­stiku nacija koje otkazuju rezervacije.

— Psihologija čovjeka utječe na to hoće li netko napraviti rezervaciju ili ne. Tko se boji, taj neće rezervirati, tko se ne boji, taj će napraviti rezervaciju i planirat će putovanje.

Predsezona slabija
Vlasnik agencije prokomentirao je i kakve su najave za sezonu bile prije ratnih zbivanja.
— Da nije došlo do rata, možemo reći da smo prema najavama ‘hvatali’ 2019. godinu. Bili bismo rezultatima malo ‘ispod’ te sezone jer bi ovogodišnja predsezona kasnila. Dakle, ova sezona bi bila na 80 ili 90 posto u odnosu na 2019. godinu. Usporedbe radi, prošla sezona je bila na 50 posto od te rekor­dne 2019., tako da nije ni čudo da bi ova sezona imala tako dobre spome­nute rezultate – istaknuo je Dubretić. Predsezona bi, navodi dalje, ionako kasnila, odnosno bila bi slabija zbog pandemije, restrikcija i nemogućno­sti putovanja, samo se o tome trenutno toliko ne priča. Navodi i kako raste broj apartmana koje kao agencija vode, no ne radi se tu o novim objektima na tržištu.
— Nama dolaze ljudi koji su već samostalno radili taj posao te nam daju apartman na vođenje. Nije to sada neka promjena na tržištu – rekao je. Također, kako dodaje, trenutna situacija ne utječe na snižavanje cijena noćenja u privatnom smještaju. — Praktično svi žive iz dana u dan i misle: ‘Sutra će biti gotovo’ – nagla­sio je. Zbog svega navedenog, reći će Dubretić, ‘nitko ne donosi naprasne odluke’.

‘Pratimo situaciju’
Cijelu situaciju komentirao je i komer­cijalni direktor Zračne luke Dubrovnik Ivan Maslać.
— Što se tiče situacije na dan 8. ožujka, nema bitnih otkazivanja, odno­sno nema gotovo uopće otkazivanja. Međutim, nije realno da će se svi letovi iz Ruske Federacije i Ukrajine dogoditi. Što se tiče svih ostalih najava, one su manje-više postojane. Situaciju pra­timo, ali nije na nikome od nas da pro­cjenjujemo, pogotovo u predsezoni, što će se dogoditi. Puno je tu još upitnika – rekao je Maslać. ‘Realni smo i optimi­stični’, zaključio je. • MP

---

SKORO 3500 OBVEZNIKA
Više pomoćnih kreveta

Do kraja 2021. godine evidentirano je 3.466 obveznika s registriranih 3.579 objekta u domaćinstvu u 5.479 smje­štajne jedinice s ukupno 14.560 redovnih kreveta, što je u razini prethodne godine i 1.028 pomoćnih kreveta, što je 35 posto više nego 2020. godine. U 49 hotelskih objekata rasplaže se s 5.583 smještajne jednice s ukupno 11.564 kreveta. 

— U ovoj godini nije još uvijek došlo do bilo kakve zna­čajnije promjene u odnosu na navedene brojke – navode iz TZ-a grada Dubrovnika. Zbog trenutnog zastoja u radu sustava eVisitor koji doživljava promjenu i nadograd­nju, iz TZ-a nisu bili u mogućnosti dostaviti podatke za posljednjih nekoliko dana ožujka. Dostavili su zadnje dostupne podatke ostvarenog turističkog prometa. 

— Na 2. ožujka zabilježeno je 205 dolazaka (index 236, a index u odnosu na 2019. je 16) i 737 noćenja (index 285, a index u odnosu na 2019. je 24). Na prvom mjestu su turisti iz Hrvatske, zatim slijede oni iz SAD-a, BiH, Nje­mačke, Francuske, Ukrajine, Slovenije, Ujedinjenog Kra­ljevstva, Italije, Rusije... Od početka godine do 2. ožujka ukupno je zabilježeno 15.672 dolazaka (index 303, a index u odnosu na 2019. je 32) te 52.667 noćenja (index 301, a index u odnosu na 2019. je 56). Također, najviše gostiju dolazi iz Hrvatske, BiH, SAD-a, Njemačke, Rusija, Uje­dinjenog Kraljevstva, Mađarske, Francuske, Slovenije, Srbije – ističu u odgovoru iz TZ-a grada Dubrovnika.