U modernu znanost fenomen inteligencije uveo je Darwinov bliski rođak Francis Galton. Primjetio je da je ona normalno raspoređena, tj. da se najveći broj ljudi jednako efikasno snalazi u novim situacijama, a da onih koji se loše snalaze ima otprilike jednako kao i onih koji pokazuju izvanrednu sposobnost. Taj, danas na prvi pogled, jednostavan uvid Darwinovog rođaka uveliko je odredio perspektivu moderne psihologije u proučavanju ovoga fenomena. Galton je razvio cijeli niz matematičkih tj. statističkih analiza od izvanredne pomoći budućim generacijama znanstvenika za proučavanje kako ovog tako i drugih psiholoških fenomena te ga s pravom možemo smatrati ocem znanosti o mjerenju mentalnih sposobnosti i procesa koju danas nazivamo psihometrijom.
Prvi test inteligencije razvio je francuski psiholog Alfred Binet. Francuska vlada naručila je instrument kojim bi olakšali prepoznavanje učenika s poteškoćama u praćenju redovitih školskih programa. Taj Binet-Simonov instrument iz 1905. godine postao je osnova za suvremeno testiranje IQ-a, iako je termin IQ prvi u psihologiju uveo njemački psiholog William Stern.
Iz ove prvotne perspektive proizašao je cijeli niz teorija o tome što inteligencija jest i one se vrlo pojednostavljeno gledano međusobno razlikuju po broju i strukturi različitih komponenti od kojih je ova sposobnost izgrađena. Neke teorije pretpostavljaju jedan faktor najčešće zvan g faktorom iz kojeg proizlaze ostali faktori, a neke smatraju da je od samog početka riječ o više različitih faktora tj. komponenti inteligencije.
Jedna od tih teorija, sasvim logično nazvana po svome tvorcu Raymondu Catellu, Catellovom teorijom po mome mišljenu pruža laicima najkorisniji i najjednostavniji uvid u prirodu samog fenomena inteligencije.
Cattel je konstruirao jednostavnu teoriju koja pretpostavlja postojanje dva faktora, tj. dvije komponente. Jednu komponentu nazvao je fluidnom inteligencijom i ova teorija pretpostavlja da je ta komponenta u najvećoj mjeri genetski tj. biološki određena. Svoj vrhunac razvija od 16. do 18. godine života i određuje koliko ćemo se brzo i efikasno snalaziti u novim situacijama. Drugu komponentu, po mome mišljenju po mnogo čemu zanimljiviju, Catell je nazvao kristaliziranom inteligencijom. Kristalizirana inteligencija po Catellovom mišljenu nije ništa drugo nego skup svih znanja, vještina i sposobnosti koje razvijamo tijekom cijelog života.
Dakle, ova druga kristalizirana inteligencija je komponenta koju aktivno možemo razvijati cijeli naš život, održavajući našu znatiželju, optimizam i otvorenost prema novom i drukčijem. Ona nas obavezuje i čini nas odgovornim za našu ukupnu životnu kondiciju.
Za kraj ne zaboravimo rečenicu koju je Forrestu Gumpu rekla njegova majka i koja ga je napravila jednako vrijednim sudionikom svih događaja koje je život ispred njega rasprostro. ‘Stupid is as stupid does’ ili inteligentna osoba koja radi gluposti i dalje je glupa osoba.
Objavljeno u tiskanom izdanju, 25. studenog 2020.