Hrvatska ima najveći rast cijena nekretnina u Europskoj uniji. Mladi nam najkasnije odlaze iz roditeljskog doma, a imamo i najnapučenija kućanstva u EU. Rješenja za stambenu krizu koju nudimo kroz novi Zakon o priuštivom stanovanju nisu zadovoljavajuća, nismo osigurali dovoljno sredstava za društvene stanove za najam po modelu, primjerice, Beča. Cijeli naš koncept i plan je nedostatan, a nismo u sve dovoljno uključili lokalnu samoupravu koja bi trebala biti proaktivnija – istaknuo je u Dubrovniku SDP-ov europarlamentarac i član odbora za stambenu krizu Marko Vešligaj. On je, naime, s gradskom vijećnicom i v.d. predsjednicom SDP-a Dubrovnik Anitom Bonačić Obradović održao konferenciju za medije na temu Mladi bez doma: tko je odgovoran za stambenu krizu? Naglasio je kako je Europska unija itekako svjesna problema koji postoje sa stanovanjem prvenstveno mladih u EU, a još gora situacija je kod nas u Hrvatskoj gdje si 70 posto mladih, prema istraživanju od prije godinu dana, ne može priuštiti kupnju stana niti najam.
-To nas sve skupa mora pozvati na alarm i djelovanje. Hrvatska već kasni iako smo konačno napravili nacionalnu stambenu strategiju i donijeli Zakon o priuštivom stanovanju, no smatramo da to nije dosta – rekao je Vešligaj te dodao kako je u Europskom parlamentu nedavno izglasan europski plan za priuštivo stanovanje, na kojega je on podnio čak 200 amandmana te je kod njegova donošenja bio suzdržan.
-Nekoliko je stvari koje se meni osobno baš i ne sviđaju te ih smatram neprihvatljivima. Tražili smo da stanovanje bude temeljno ljudsko pravo, što nije ušlo u izvješće jer smatramo kako se stambena kriza neće riješiti za godinu, dvije, za mandata ove Europske komisije. S druge strane, desni centar smatra da moramo isključivo štititi pravo na privatno vlasništvo i oni rješenje vide u privatnom kapitalu kojeg, po njima, treba što više subvencionirati da oni onda grade stanove. Mi pak smatramo da smo trebali osigurati puno više sredstava za samu stanogradnju, čak i poseban fond iz kojeg bi države mogle crpiti sredstva i usmjeravati ih prema lokalnim jedinicama. U gradovima, općinama i županijama vidimo rješenja jer oni su ti koji bi to trebali graditi – ističe te dodaje kako je Hrvatska 30 milijuna eura sada usmjerila u potpomognuta područja, no trebalo je, mišljenja je, gledati širu sliku te sufinancirati razvijene jedinice koje bi gradile stanove, upravljale njima te ljudima osigurale priuštivo stanovanje.
-Nismo zadovoljni ni dominacijom narativa da se ulaganje u nekretnine koristi kao vid stjecanja profita, jer opet sve ide na mlin privatnog sektora – rekao je te dodao kako je kroz svoje amandmane tražio uvođenje europskog registra nekretnina. U Hrvatskoj se, naglasio je, 7 od 10 nekretnina kupuje gotovim novcem za kojega se ne zna podrijetlo.
Njegova stranačka kolegica Anita Bonačić Obradović govorila je o lokalnim, dubrovačkim prilikama.
-Dubrovnik je žrtva vlastitog turističkog uspjeha, a taj bismo uspjeh trebali iskoristiti za građane. U osam godina gradski proračun bio je milijardu eura, a samo ove godine iznosi 200 milijuna eura i jasno je da novca ima. Godinama tražimo da se golemi prihodi od turizma preusmjere u fond gradskih stanova za što nije bilo sluha. Kombinacijom europskog i državnog novca te našeg lokalnog od turizma mogli smo nešto i izgraditi ili barem imati fond stanova za dugoročni priuštivi najam – rekla je te dodala kako danas pritisak turizma napumpava cijene na tržištu nekretnina, a na ovaj način bi direktno gradio krov nad glavom Dubrovčanima. Za primjer je navela grad Osijek koji će od države dobiti 30 milijuna eura za 206 POS stanova, pri čemu će u financiranju grad sudjelovati samo s 3,5 milijuna eura.
-Osijek ima isti proračun, 200 milijuna eura, ali dvostruko više stanovnika te je dvostruko veći pritisak na proračun, ali je grad našao način kako izgraditi stanove – poručila je te napomenula kako Dubrovnik od 2012. godine nije izgradio niti jedan stan. Naime, 43 stana koja su namijenjena za mlade nije gradio Grad, već su kupljena od Ministarstva branitelja.
