Petina hrvatskog stanovništva živi u riziku od siromaštva – rekla je gradska vijećnica SDP-a Anita Bonačić Obradović u četvrtak na konferenciji za medije na temu inflacije i divljanja cijena u našoj državi.
-Građani su svakodnevno prisiljeni na tihi bojkot zato što sebi ne mogu priuštiti osnovne životne namirnice – rekla je te usporedila cijene nekih proizvoda u Njemačkoj i Hrvatskoj. Tako Nijemci šampon za kosu plaćaju 2,65 eura, a Hrvati taj isti šampon 4,95 eura. Deterdžent je u Njemačkoj 3,25 eura, a u Hrvatskoj 4,80 eura. Nijemci pak jednu tabletu za perilicu plaćaju 0,18 eura, a Hrvati 0,35 eura.
-Cijene hrane narasle su za ogromni postotak, od 45 do 70 posto, a plaće nisu rasle brzinom kojom su rasle cijene. Kad pričamo o inflaciji postoji jeftina inflacija pri čemu su najviše rasle cijene najjeftinijih proizvoda pa inflacija nije jednaka za sve, nego pogađa one s najmanjim prihodima. Imamo i inflaciju pohlepe. Ne uzima se porez na ekstra profit telekomunikacijskim kućama, velikim trgovačkim lancima ili bankama pri čemu su 2 milijarde eura tog ekstraprofita otišle vanka. Tko je tu kriv? Vlada HDZ-a zato što bi Vlada trebala imati instrumente i politike kojima će pomoći našim sugrađanima, a vidimo da to ne koriste – rekla je Bonačić Obradović te istaknula kako se Vlada protiv inflacije po njoj bori kao u vicu – gase požar benzinom.
Stoga SDP smatra kako se mora povećati porez na dobit kod onih tvrtki kojima je profit daleko veči od povećanja plaća, dok se s manjim porezom na dobit moraju stimulirati oni koji plaćaju svoje radnike jedan kroz jedan. Poticanje proizvodnje je drugo rješenje, a treba ojačati i ulogu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja te građanima omogućiti besplatnu pravnu pomoć.
Uz Anitu Bonačić Obradović na ovu je temu govorila i Biljana Borzan, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu.
-Da nam je netko rekao u trenutku dok je kuna još uvijke bila naše platežno sredstvo da ćemo dezodorans plaćati 50 kuna, a tablete za perilicu za posuđe 230 kuna mi bismo mu rekli: Ma nema šanse, mi to nećemo kupiti. Međutim, mi danas imamo situaciju da kupujemo po tim cijenama, naši trgovački lanci imaju gotovo svi jednake cijene, nemate konkurencije, a građani su primorani pribjeći bojkotu koji je zadnje rješenje. Vlada je ta koja bi trebala biti proaktivna u tim situacijama i davati rješenja koja će spriječiti da dođe do potrebe za bojkotom – rekla je Borzan te istaknula kako po istraživanju koje je provela u Hrvatskoj, gotovo sedamdeset posto građana je promijenilo svoje kupovne navike i kupuje manje, dok 56 posto građana kupuje manje hrane.
-To je tužno – smatra Borzan te napominje kako inflacija u zapadnoeuropskim zemljama donosi to da građani kupuju manje luksuznu robu.
– Istraživanje na razini EU pokazalo je bitnu razliku između istoka i zapada. U cijeloj istočnoj Europi je situacija vrlo teška, cijene su podivljale, a plaće su kudikamo manje. Nejednakosti se povećavaju, a nejednakost donosi probleme i sve veći jaz te dovodi sa sobom nestabilnost – smatra.
Podsjetila je i na uvođenje eura, pri čemu su cijene skočile suludo jer je Vlada propustila propisati kazne za one koji koriste konverziju kune u euro za osobnu korist.
U Europskom parlamentu Borzan je potaknula raspravu na temu mjera koje bi se trebale donijeti s europske razine.
-Vlade pokazuju nedovoljnu pripremljenost na ovu situaciju i treba napraviti rješenja s europsko nivoa. Možemo ograničiti PDV na hranu, kao i marže kako bi se zaustavilo nenormalno bogaćenje trgovaca, dok se ne smije ograničavati broj distributera. To su kratkoročna rješenja koja se mogu početi primjenjivati odmah, a ulaganje u vlastitu proizvodnju je jedino pravo rješenje. Ono je vrlo dugoročno, ali je nešto na čemu svaka vlada mora raditi – zaključila je.