Svih 11 kandidata za predsjednika Republike Hrvatske na sučeljavanju je ovog utorka navečer na HRT-u imalo priliku odgovoriti na ukupno deset pitanja od kojih se šest ticalo predsjedničkih ovlasti i politike, dok su posljednja četiri bila svjetonazorska. Na samom početku kandidati su se kratko predstavili te pokušali unutar minute predstaviti dio svog programa.
-Kandidirao sam se jer sam četiri godine pripremao ovaj projekt. Zalagat ću se za 400 milijardi eura novih investicija, putem povrata privatizirane imovine. Mojim projektom 4 puta 400 rješavamo se četiri jahača apokalipse koji tlače Hravstku – rekao je kandidat Nedjeljko Babić.
-Predsjednik nije samo najistaknutija funkcija nego i najsnažnija simbolika hrvatske državnosti. Borio sam se za našu slobodu. Smatram da kandidat može biti samo onaj tko je sudjelovao u Domovinskom ratu. Znam što u Hravatskoj ne valja i kako to popraviti – istaknuo je Ante Đapić.
-Pet godina bila sam vaš glas i vaša predsjendica. Ostvarila sam što sam obećala, povećala sam rejting Hrvatske, radila na pitanjima bitnim za narod koji mora biti središte programa. Bila sam među ljudima, slušala probleme i tako je nastao i program koji nudim. Pomaknula sam Hrvatsku iz regiona u srednju Europu kroz inicijativu Triju mora – rekla je Kolinda Grabar – Kitarović.
-Ja sam tu za malog korumpiranog čovjeka, moj program je korupcija, želim vratiti poduzetnike kriminalce Mamića, prijatelja Kolinde, njega bih pomilovao. Želim da na Pantovčak dođu kriminalci, ja želim biti kriminalac – rekao je Dario Juričan.
-Ovo su najvažniji izbori u posljednjih 30 godina. Na njima će građani odlučiti da moralno propadnemo ili želimo krenuti u promjenu. Ovo je test inteligencije hravtskih građana – hoće li ostati kod kuće ili će preuzeti odgovornost u svoje ruke. Preuzmite odgovornost, mladi odlaze zbog vas jer birate vlast neizlaskom na izbore – poručio je Mislav Kolakušić.
-Neću vam pričati bajke. Jedan sam od 300 tisuća Hrvata koji je morao otići zbog loših vlada i loših odluka. Moja vizija temelji se na zdravom razumu. Najbolji sam primjer da se može uspjeti bez stranačke iskaznice – istaknuo je Dejan Kovač.
-Imam što ponuditi i želim da zemlja bude sretnija i slobodnija. Imam veliko iskustvo i politiku smatram časnim poslom. Na građanima je da odluče – rekao je Zoran Milanović.
-Ovdje sam u ime poštenih, razumnih i racionalnih ljudi. Hrvatska je danas oteta država od strane stranačkih elita i političkih kartela. Moj predsjednički program podijeljen je u pet cjelina – naglasila je Dalija Orešković.
-Sram me je biti u istoj prostoriji sa Škorom zbog Merčepa. Ovdje sam da pokažem da je povezano ovo zločinačko mafijaško breme koje nosimo već 30 godina. Sve do sada su bile kozmetičke promjene. Ovdje sam da kažem da su radnici Uljanika, Đure Đakovića i nastavnici važni za ovu zemlju – podcrtala je Katarina Peović.
-Jedini sam kandidat koji traži reformu monetarnog sustava, koji se zalaže za slobodu izbora po pitanju cijepljenja, jedini sam za legalizaciju marihuane, jedini sam koji je za zabranu GMO hrane i štetnog Monsantovog glifosata – rekao je Ivan Pernar.
-Žao mi je što nije bilo sučeljavanja na komercijalnim televizijama. Ja se ispričavam. Nadam se da će se i Kolinda ispričati – poručio je Miroslav Škoro.
Nakon predstavljanja započeo je ciklus od šest pitanja vezanih za ovlasti predsjednika i političke situacije u Hrvatskoj. Prvo pitanje bilo je kako bi se svatko od kandidata nosio s korupcijom u skladu s predsjedničkim ovlastima.
Kako biste se u okviru predsjednićkih ovlasti borili protiv korupcije?
Nedjeljko Babić istaknuo je kako bi se protiv korupcije borio tajnim službama te je skrenuo s teme naglasivši kako se trebaju ‘vratiti 400 milijardi kuna otetih u privatizaciji’. Anto Đapić bi se pak protiv korupcije borio izmjenom lošeg izbornog sustava koji, prema njegovom mišljenju, ‘omogućava političku trgovinu na najvišoj razini’. Kolinda Grabar – Kitarović također je istaknula kako će poticati suradnju tajnih službi za rješavanje korupcije. Dario Juričan pak se zalaže za korupciju te je istaknuo kako se protiv nje ne treba boriti. ‘Uveo ju je otac domovine Franjo Tuđman’ – ustanovio je Juričan. Mislav Kolakušić naglasio je kako je korupciju nemoguće otkriti nadajući se da će policija koga uhvatiti. Zalaže se za izmjenu ustava, stvaranje nove državne antikorupcijske agencije i utvrđivanje imovine svakog građanina ‘pa makar bio star i godinu dana’.
Dejan Kovač istaknuo je pak kako se korupcije ne može riješiti mijenjanjem zakona, već jedino odgovornošću i transparentnošću. Zoran Milanović naglasio je kako je korupcija blaga građanska riječ za lopovluk i pohlepu te zatražio da mu ‘prestanu prodavati bajke jer je svjestan onoga što predsjednik može učiniti’. Dalija Orešković kratko je istaknula da je korupcija razlog odlaska Hrvata i druge zemlje. Katarina Peović naglasila je pak kako bi predsjednik trebao ukazivati na korupciju te da ona nije stvar moralne pokvarenosti. Ivan Pernar je istaknuo kako je ‘jedini dao konkretne prijedloge te Saboru uputio izmjene Zakona o sudovima po kojima bi suci odgovarali za nezakonite čine, a ne da je za to odgovorna država. Miroslav Škoro je rekao da je korupcija prepreka poslovanju u Hrvatskoj.
Treba li slati vojsku na granice kako bi se riješila migrantska kriza?
Anto Đapić na pitanje o vojsci na granicama odgovorio je kako moramo imati fizičke prepreke te je dodao da pordžava Orbanov model.
-Problem je nadiranje migranata iz Bosne i Hercegovine. Predsjednik mora dati do znanja da će se migrantska kriza preliti do granica EU. Treba napraviti sve što je za sigurnost Hravtske – rekao je Đapić.
U sličnom tonu odgovorila je i Grabar – Kitarović istaknuvši kako moramo imati dodatnu premu za nadzor granice. Juričan je pak rekao kako bi umirovio sve hrvatske vojnike i vratio u službu generala i ministra Damira Krstičevića. Kolakušić je pak naglasio da su hrvatski propisi ‘katastrofa’ te da se prelasci migranata mogu spriječiti dosljednim provođenjem zakona. Kovač je upozorio na sumnje da hrvatska vojska s migrantima postupa surovo. Milanović se prisjetio kako je reagirao 2015. te je naglasio kako ‘nijedna taraba niej bila uništena niti ijedan euro nestao’. Orešković je naglasila kako trenutno ne postoji ugroza zbog koje bi na granice trebalo poslati vojnike. Peović je napala Grabar – Kitarović optuživši je da vodi ‘huškačku politiku’ svojim stavom o migrantima. Pernar je istaknuo kako želi zaustaviti ilegalne migrante pomoću vojske, ali i povući hrvatske vojnike iz drugih zemalja poput Afganistana. Škoro je istaknuo da je granica svetinja t da nije ‘švicarski sir’. Dodao je da granicu apsolutno treba čuvati te ako ima potrebe, posali vojsku. Babić je mišljenja kako migranti ovdje nisu slučajno te kako je za sve ‘kriva’ Angela Merkel.
Trebaju li Hrvatskoj eskadrila borbenih zrakoplova?
Grabar – Kitarović je rekla kako se moramo uzdati u sebe i svoje oružane snage. Tu je i borbeni avion o kojem se odluka godinama odgađala. Kolakušić je mišljenja kako je NATO mrtav te je naglasio kako treba stvoriti vojsku Europske unije.
-Ulaskom u NATO mi smo nesigurnija zemlja, otvaramo se terorizmu. Ni Austrija ni Švicarska nisu u NATO-u pa nisu ugroženi – istaknula je Katarina Peović.
-Hrvatskoj ne treba skupo naoružanje. Nas ugoržavaju migranti i za njih nam ne trebaju vojni avioni – rekao je Pernar.
-Vojska je ponos građana i države i mora biti dobro opremljena. Zemlje u okruženju povećavaju izdavanja. Država treba više uložiti u vojnu proizdvodnju – naglasio je Škoro.
-Meni je ovo smiješno. Mi pričamo što ćemo, kako ćemo s Europom i NATO-om. Nitko ne postavlja pitanje što će nam NATO, što smo mi dobili s tim NATO-om? Mi smo imali show prošle godine s tim avionima – mišljenja je Babić.
-Članstvo u NATO-u nema alternative. Iako NATO nije jamac da ne trebamo imati svoje dodatne oružane snage, treba jačati pričuvni sastav oružanih snaga. Ako hoćemo državu, moramo imati snažnu hrvatsku vojsku. Hrvatska vojska u NATO-u da, ali moramo definirati što taj savez zapravo znači – naglasio je Đapić.
-Hrvatska mora sudjelovati u sustavima sigurnosti. Treba težiti postotku izdvajanja za vojsku, ali koga ćemo štiti s obzirom da najveća nacionalna ugroza dolazi iznutra – pitala je Orešković.
Treba li Hrvatska blokirati ulazak Srbije u Europsku uniju dok se ne riješi pitanje nestalih osoba?
-Ulazak Srbije u EU nam mora biti strategija. Tu se odvija novčana razmjena i korupcija. Vučić će se u to lako uklopiti – rekao je Juričan. Kolakušić je pak naglasio kako ulazak Srbije u EU ne ovisi o Hrvatskoj.
-Ptanje nestalih osoba mora se riješiti. Moramo zatvoriti pitanja prošlosti i gledati na budućnost – rekao je Kovač.
-Moj odgovor je ne. Ali, Hrvatska o tome može odlučivati. Pitanje je imamo li interesa kočiti im ulazak. Naši interesi nisu takvi i ja ću se tome kao predsjednik protiviti – naglasio je Milanović.
Orešković je poručila Kolakušiću kako će se Hrvatsku itekako pitati kao i svaku drugu članicu EU o ulasku Srbije. Pernar je istaknuo kako ne gaji mržnju peema Srbima.
-Srbija je naš bratski narod. Protivim se ulasku Srbije u EU, iz ljubavi prema njima, ne iz mržnje prema njima. Tamo nestaje stanovništva, ulaskom u EU stvar će biti samo još gora – rekao je Pernar.
-Razaranje Vukovara, Škabrnje… Znamo tko je to počinio. Moramo riješiti pitanje nestalih, granice i odštete ljudima koji su bili u logorima. Srbija treba ući u EU kad ispuni najviše demokratske strandarde. Neću dići ruku za ulazak Srbije u EU dok se to ne dogodi – istaknuo je Škoro. Babić pak ovim pitanjem nije htio ‘razbijati glavu, već je rekao da treba misliti o gladnom narodu’.
Đapić je istaknuo kako je verbalna agresija stalna i da Hrvatska možda ne može psriječiti ulazak Srbije u EU, ali da ga može otežati. Grabar – Kitarović je naglasila da će Hrvatska inzistirati na ispunjenju svih kriterija te rješavanju pitanja nestalih osoba.
Kakvu politiku Hrvatska treba voditi prema Bosni i Hercegovini?
-Gospodarsku politiku, ona vodi dobrim međuljudskim odnosima – rekao je Kolakušić.
-Prva smo postaja Balkana, borit ćemo se da Hrvatska postane vrata Europe – istaknuo je Kovač.
-Ne može se to objasniti u jednoj minuti, to je uvreda ovoj zemlji. Pitanje je vro kompleksno – naglasio je Milanović.
-Odnos prema BiH se može vidjeti po famoznim snimkama iz Mostara kada se gasio Aluminij i kada su Čoviću vikali ‘lopove’. HDZ-ova politika dovela nas je u sukob. Hrvatski narode u BiH, ne daj glas onima koji te raseljavaju i uništavaju – poručio je Pernar.
-BiH je država hrvatskog naroda. Hrvati u BiH trenutno nisu suvereni. Vlast koju vodi Komšić nije vlast koju su izabrali Hrvati. BiH je država hrvatskog naroda – naglasio je Škoro.
-Hrvatski predsjednik ima dužnost skrbiti o suvrerenitetu naroda. Pozicija Hrvata je nezavidna. Može se promijeniti samo osiguranjem suverenosti formiranjem hrvatske republike u BiH – mišljenja je Đapić.
-Hrvati u BiH nisu dijaspora nego autohtoni narod. Želim politiku dobrosusjedstva kojom podržavamo teritorijalnu cjelovitost. Hrvatski narod mora imati jednaka prava kao ostala dva konstitutivna naroda – rekla je Grabar – Kitarović.
Postavljanje čirilićnih ploča u Vukovaru – da ili ne?
-Ovo nije pitanje ploče da ili ne. Na grobljima u Vukovaru ima ćirilice, tijela leže zajedno i nikome ne smeta, ali na pločama smeta. To je farizejska predstava trgovanja mržnjom – rekao je Milanović.
milanović
-Ja sam za ćirilicu jer to proizlazi iz hrvatskoh Ustava – istaknula je Orešković.
-To pitanje je samo pokušaj bijega od stvarnih pitanja – rekao je Pernar.
-Bio sam u vlaku mira i bio sam tako ponosan što sam bio dio toga. Taj osjećaj se nikad ne zaboravlja. Bio sam ove godine u Vukovaru, i kad samo pomislim da tamo bude ćirilica… Tko je prošao to vrijeme, ne može tako pričati – istaknuo je Babić.
-Ćirilica je provokacija koja traje godinama i godinama. Promjena ustava razriješit će i ovaj problem. Nije to ukidanje prava Srba, nego se svi stavljaju u isti položaj – mišljenja je Đapić.
-Godinama odlazim u Vukovar, na sve dane u godinama. Njihove brige su životne brige, ali i ratne rane. Pravda nije zadovoljena. Zašto forsiramo ćirilicu prije nego što bude zadovoljena pravda? To treba riješiti pa će se onda govoriti o ćirilici – rekla je Grabar – Kitarović.
-Ja sam kriminalac i glasat ću prema onome tko će mi ponuditi više – rekao je Juričan.
-Pitanje je želimo li biti država koja poštuje vladavinu prava. Ovo pitanje nije u nadležnosti predsjednika pa mi nije jasno zašto je ovo pitanje uopće postavljeno – istaknuo je Kolakušić.
Uslijedio je potom niz svjetonazorskih pitanja, a prvo je bilo podržavaju li kandidati pravo na pobačaj te što misle o prizivu savjesti?
-To je pravo na izbor. Teška je to i kompleksna situacija oko koje ne treba likovati, već biti nas strani žene – istaknuo je Milanović.
-Treba štititi i promicati život i pravo žene na odabir. Ženama koje se nađu u ovoj dilemi ne treba nametati tuđe svjetonazore i nabijati im grižnju savjesti – rekla je Orešković.
-Odbijanje pobačaja je odbijanje zdravstvene zaštite – mišljenja je Peović.
-Ja sam za zaštitu života, protiv sam pobačaja, ali valja reći da je Ustavni sud donio odluku da je zabrana pobačaja protuustavna – rekao je Škoro.
-Zalažem se za ugradnju kršćanstva u temelje hrvatskog Ustava. Podnio sam prijedlog zakona o pobačaju gdje sam se zalagao za zaštitu života od začeća, tu kod mene nema dileme. Podržavam priziv savjesti – rekao je Đapić.
-Život za mene počinje od začeća, ali nisam za zabranu pobačaja jer to ne bi bilo pravo rješenje – mišljenja je Grabar – Kitarović.
Kolakušić je odbio odgovoriti na ovo pitanje upitavši voditelje kakkve ovo ima veze s pozicijom predsjednika države.
Je li vjeronauku mjesto u školi?
-Vjeronauku nije mjesto u školi. Vjernik sam, ali ako je ckva odvojena od države nema vjeronauk zašto biti u školi – rekla je Orešković.
-Vjeronauku nije mjesto u školi, a treba i raskinuti Vatikanske ugovore – rekla je Katarina Peović.
-Ne vidim problem da se vjeronauk odvija u školama, ali na teret vjerskim zajednicama – istaknuo je Pernar.
-Mislim da je vjeronauku mjesto u školi isto kao i građanskom odgoju – naglasio je Škoro.
-Ja sam protiv vjeronauka u školi – Babić.
-Vjeronauka u školama treba biti, a treba i snažno podupirati Vatikanske ugovore – rekao je Đapić.
-Ne vidim u čemu je problem. Vjeronauk je izborni predmet, a i to je stvar opće kulture. Neka malo i djeca koja ne idu u crkvu nauče o kršćanskom nauku – istaknula je Grabar – Kitarović.
-Podržavam da korupcija uđe kao vjeronauk u sve ustanove – mišljenja je Juričan.
-Ja sam za izborni vjeronauk u školama. Duhovnost crkvi, politiku politici – rekao je Kovač.
-Vjeronauk može, ali isključivo kao izborna nastava. Vjeronauk bude treći sat, a to nije izborna nastava. Zalagat ću se za građanski odgoj – rekao je Milanović.
Biste li sudjelovali na Gay Prideu ili Hodu za život?
-Sudjelovala bih na Gay Prideu, ljudi imaju pravo izražavati svoje seksualno opredjeljenje – rekla je Peović.
-Time se odvraća fokus s bitnih pitanja poput monetarnog sustava – mišljenja je Pernar.
-Raspravljamo o perifernim temama, to je osobna stvar pojedinca. Ne vidim razloga da se time maše javno. Ako me kao predsjednika pozovu na Hod za život, rado ću se odazvati – rekao je Škoro.
-Smatram da su istospolne zajednice postigle visoku razinu prava. Smatram da je to objektivno devijacija, ali neupitno je da imaju prava, smeta mi afirmacija te devijacije. Na Gay Prideu ne bih sudjelovao – rekao je Đapić.
-Zašto se te dvije manifestacije suprotstavljaju? Ja kao predsjednica sudjelujem jedino u koloni sjećanja. Preporuka je da se dužnosnici ne miješaju u građanske inicijative – rekla je Grabar – Kitarović.
zato se suprtostavljaju te dvije
-Tko sam ja da nekome branim? Mene je lako korumpirati. Ako se tamo može krasti, ja idem – ustanovio je Juričan.
Što za vas znači Franjo Tuđman, a što Tito?
-Tuđman je pokrenuo hvratsku dravu, ali kasnije ju je s kompanjonima iz HDZ – a upropastio – rekao je Pernar.
-Franjo je čovjek koji će ostati zapisan velikim slovima u povijesti. Imao je viziju, bio je vođa, a svi su bili iza njega poslovođe – rekao je Škoro.
-Tuđman je obnovitelj države, on je osoba par excellence, a Tito je odgovoran za zločin nad hrvatskim narodom – mišljenja je Đapić.
-Uspostavila sam velered dr. Franja Tuđmana za zaslužne pojedince. Tito je postao simbol totalitarnog režima – naglasila je Grabar – Kitarović.
-Broz, Radić, Tuđman i Krleža – ti su ljudi obilježili RH u 20. stoljeću – rekao je Milanović.
-I Tito i Tuđman imali su svoje dobre i loše strane – rekla je Orešković.
-Tuđman je kršio ljudska prava, kriv je za pljačkašku pretvorbu. U vrijeme Tita to je bilo svemirski brod u odnosu na ovo što danas imamo – istaknula je Peović.
Što mislite o pozdravu ‘Za dom spremni’?
-To je pozdrav za vrijeme NDH, ali je i insignija na rukavima pripadnika HOS-a. Pod njim su pogibali, to je regularna postrojba i nema problema – mišljenja je Škoro.
-Tada sam, a i sad sam ‘za dom spreman’ – rekao je Đapić.
-Trebamo prestati o tome raspravljati. Na insignijama HOS-a taj pozdrav znači nešto sasvim drugo. Dok je to legalno, podzdrav ostaje – rekla je Grabar – Kitarović.
-Ja sam za korupciju spreman – naglasio je Juričan.
-To je isto kao i ‘Heil Hitler’ – konstatirala je Peović.
Sučeljavanje kandidata završilo je završnim riječima svakog od njih, a svi su redom istaknuli kako im je žao što nisu kroz sučeljavanje imali priliku predstaviti svoj program, već su im postavljena pitanja za koja su neki od njih istaknuli kako nisu od važnosti za poziciju predsjednika države.
Foto: Screenshot/HRT