Završni tjedan obilježavanja Mjeseca hrvatskoga jezika u Dubrovačkim knjižnicama započeo je predavanjem dr. sc. Sanje Brbore na temu „Treba li nam rječnik hrvatske kulturne baštine?“ u ponedjeljak, 13. ožujka.
Govoreći o kulturnoj baštini i jeziku, predavačica ističe kako je tu riječ o dvosmjernom odnosu budući da je jezik dio kulture, ali i sredstvo za širenje kulture.
– Učenje ‘baštinskog leksika’ pridonosi jezičnoj kompetenciji, poznavanju kulture, ali i enkulturaciji odnosno procesu prenošenja kulture s naraštaja na naraštaj – objašnjava Brbora.
– Dodatna potreba za rječnikom hrvatske kulturne baštine javlja se i zbog činjenice kako Hrvatska ima iznimno bogatu kulturnu baštinu koja se ogleda i u leksičkoj raznolikosti, a govornici ne znaju mnoge riječi vezane uz baštinu. Svrha ovakvoga rječnika jest objediniti ukupnost disperziranoga hrvatskog leksičkog blaga kojim se označavaju pojmovi i objekti vezani za kulturu u najširem smislu riječi. Po obliku to bi trebao biti objasnidbeni, multimedijski, elektronički, onomasiološki (kretanje od pojma prema riječi) i semasiološki (kretanje od riječi prema značenju) rječnik – istaknula je Brbora.
– Izrada rječnika hrvatske kulturne baštine bio bi multidisciplinaran posao koji bi zahtijevao rad stručnjaka različitih profila. Ovakav rječnik bio bi namijenjen svima zainteresiranima za kulturu, učenicima i studentima, pojedini dijelovi mogli bi biti iskorišteni u muzejskoj djelatnosti, a njegovom prilagodbom u dvojezičnik ili višejezičnik, mogao bi postati pronositeljem i promicateljem hrvatske kulture izvan granica – zaključuje Brbora te dodaje kako ‘iako je riječ o vrlo kompleksnom djelu, s neizvjesnom realizacijom, vjerujem da bi se trud isplatio’.