Stranka Možemo je na današnjoj konferenciji za novinare objavila da će Sandra Benčić biti njihova kandidatkinja za premijerku, piše Index.
– Vjerujemo da Hrvatska može bolje. Zemlja je imala svojih uspjeha, ali nijedna vlada nije stvorila ovu zemlju zemljom za ljude. Nije osigurala kvalitetan život i nismo stvorili institucije da budu po mjeri građana – poručila je Benčić.
A tko je točno Sandra Benčić? Ova političarka rođena je 28. siječnja 1978. u Zaboku. Završila je Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (VSS – diplomirana pravnica), a na parlamentarnim izborima 2020. osvojila je saborski mandat, kao kandidatkinja s liste Možemo!, Zagreb je NAŠ!, Nove ljevice, Radničke fronte, Održivog razvoja Hrvatske i Za grad.
Zauzimala je drugu poziciju na izbornoj listi iza Tomaševića te je osvojila 1362 preferencijalna glasa. 22. srpnja 2020. počela je obnašati mandat u hrvatskom saboru. Predsjednica je zastupničkog kluba Možemo i saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode. Članica je Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, dok je tijekom prve godine mandata bila u Odboru za pravosuđe.
– Posljednjih dvadeset godina djelujem kao aktivistica za zaštitu ljudskih prava i rodnu ravnopravnost u civilnom društvu. Članica sam Centra za mirovne studije, gdje sam i radila do 2018. godine, ponajviše na temama nejednakosti, azila i migracija – opisala je Benčić sebe na stranicama platforme Možemo.
– U drugom dijelu života bavim se regionalnim razvojem i fondovima EU, osnivačica sam jedne od prvih konzultantskih tvrtki za EU fondove (Razbor), predavačica u Algebri (prestala biti ulaskom u sabor) i vanjska stručnjakinja Vijeća Europe za slobodu govora – dodala je.
– Jedna sam od osnivačica i bivša članica zakladne uprave zaklade Solidarna, bila sam članica Povjerenstva za postupanje po pritužbama u MUP-u i Savjeta za razvoj civilnog društva. Od samog osnivanja aktivno djelujem u Platformi Možemo!, a trenutno sam jedna od koordinatora/ica stranke – navela je.
Suosnivačica je konzultantske tvrtke Razbor, gdje je i radila do 2010. godine, a nakon toga je radila u nevladinim organizacijama – Centru za mirovne studije i Kući ljudskih prava na programskom razvoju i namicanju sredstava, a od 2018. godine radi kao neovisna konzultantica.
Radila je kao trenerica/predavačica u području pripreme i implementacije projekata za državnu upravu, lokalnu i regionalnu samoupravu, tvrtke, visokoobrazovne ustanove i organizacije civilnog društva te kao konzultantica na projektima tehničke pomoći za ministarstva i regionalnu samoupravu u procesu pristupanja EU, procjeniteljica projekata u sklopu natječaja za bespovratna sredstva i tehnička pomoć u pripremi i provedbi projekata, i to od programa CARDS, prvih pretpristupnih fondova (PHARE, ISPA, SAPARD), IPA-e do programa Unije i ESI fondova.
Sudjelovala je u programiranju za pretpristupne fondove (IPA prekogranična suradnja, Razvoj civilnog društva) i pripremi projektnih koncepata za Strukturne fondove. Idejna je začetnica i suvlasnica tvrtke Publiconn d.o.o., prve društvene mreže za korisnike EU fondova.
Benčić je magistra prava, suradnica i predavačica Vijeća Europe na provedbi edukacija za suce i državne odvjetnike u regiji u području Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava (JUFREX program) te članica hrvatske radne skupine za Obzor 2020, programa u području društvenih i humanističkih znanosti.
Kao aktivistica bila je dio brojnih prosvjeda, na kojima je tražila zaštitu zlostavljanih žena, djece, pripadnika LGBT zajednice. U veljači 2017. nakon napada na pripadnike LGBT populacije u noćnom klubu Super Super u Zagrebu, kada je bačen suzavac u prostoriju punu ljudi, održan je prosvjed “Ljubav jest i ostaje jača od mržnje”, na kojem je Benčić poručila da “vlada na umiveni način nastavlja konzervativnu revoluciju, koja je počela s Hasanbegovićem”.
U studenom iste godine bila je jedna od osnivačica prosvjeda povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama tražeći da Hrvatska ratificira Istanbulsku konvenciju.
Prosvjedovala je i kad je sabor u svibnju 2020. bio raspušten prije donošenja Zakona o obnovi u Zagrebu. Tada je poručila da će učenici dočekati školsku godinu u neobnovljenim objektima i da vrtići nisu prošli nijednu temeljitu sigurnosnu procjenu, a djeca su ipak pozvana natrag u vrtiće.
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL