Sveti Antun Padovanski suvremenik je osnivača franjevačkog reda sv. Franje Asiškog. Vrlo brzo nakon smrti, već 30. svibnja 1232., proglašen je svetim od pape Grgura IX. Crkva Male braće poznata je po štovanju sv. Antuna.
Od davnina ulicama grada obavljana je procesija s kipom sveca, a pobožnost Trinaest utoraka vrši se pred njegovim oltarom od 1899. do naših dana. Na blagdan sv. Antuna 13. lipnja 1931. posebno svečano slavljena je 700. godišnjica svečeve smrti. Za tu prigodu dubrovački slikar i restaurator Ivo Scattolini (1872 – 1945) dizajnirao je procesualnu nosiljku za kip koja se tada prvi put koristila u procesiji.
To drveno postolje oslikao je Scattolini s četiri minijature, tehnikom ulje na drvu, na kojima su predočeni događaji iz životopisa sveca i scene iz crkve Male braće povezane s njim. Minijature su naslikane na posebnim komadima drva i ugrađene u nosiljku. Ova minijaturna umjetnička djela prati natpis na latinskom jeziku, raspoređen na četiri plohe nosila, a glasi: ‘Ecclesiam tuam, Deus, Beati Antonii Confessoris tui deprecatio votiva laetificet, ut spiritualibus semper muniatur auxiliis, et gaudiis perfrui mereatur aeternis’.
Natpis je u stvari molitva sv. Antunu, a znači: Crkvu tvoju, Bože, veseli zavjetni spomen blaženoga Antuna, tvojega ispovjedaoca, da bude vazda zaštićena duhovnom pomoći, i da zavrijedi uživati vječne radosti. Scattolinijeva nosila za kip na daleko su zasigurno najumjetničkija nosila te vrste.
‘Narodna Svijest’ od 10. lipnja 1931. zabilježila je vijest o njima, pod naslovom: ‘Novo umjetničko djelo u Franjevačkoj crkvi’. A izvještaj je formuliran na sljedeći način: ‘Nova nosila za čudotvorni kip sv. Antuna u ovdašnjoj Franjevačkoj crkvi izragjena su od domaćih majstora po nacrtu slikara g. Scattolini(a). Ova su nosila četverouglastog oblika u stilu ‚renesance’, naokolo ukrašena pozlaćenim bordurama (ukrasna traka kao porub – D.R.) i drugom rezbarijom, te divnim sitnoslikama iz života Svečeva. Ispod velike platforme, koju uzdrži osam stupića sa pozlaćenim kapitelima stoji pojas sa urezanim i pozlaćenim rimskim slovima na kojima se čita molitva Svecu. Sa strana pojedinih slika naslikani su lijeri u mozaiku, koji stoje u (h)armoniji s ostalom dekoracijom, te se odvajaju od boje slonove kosti, u ocaklini kojom su bojadisana cijela nosila. Podnožje nosila, koje svršava na četiri pandže, takogjer je ukrašeno zlatnom rezbarijom. Sve ujedno čini lijep utisak i zadivljuje. Čini nam se da je umjetnik namjerno slikao i postavio slike jednu u suprotnosti drugoj tako, da je odmah shvatljivo njihovo značenje. Nosila sa čudotvornim kipom bit će nošena u procesiji na dan proslave, te će ostati izložena u crkvi za vrijeme cijele osmine. G. Scattolini izvršo je dekoraciju na nosilima besplatno. Čestitamo našim mp. Franjevcima na lijepoj nabavci, koja će zaista uzveličati svečanost proslave sedamsto(te) obljetnice velikog Čudotvorca, a napose čestitamo g. Scattolini(u) na lijepome djelu, kojim je obdario svoj rodni grad.’
Fra Stipe Nosić