Ne znam koliko je vas vidjelo novi Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora Republike Hrvatske. Nalaže da moramo raspisati natječaj, bez obzira koliko dugo je trenutni zakupac u najmu te vi kao sadašnji korisnici nemate prvenstvo – upravo ovim riječima, gradonačelnik Mato Franković obratio se pojedinim zakupcima gradskih prostora na posljednjem sastanku s dubrovačkim ugostiteljima.
Naime, od 153 prostora koja imaju zaključen ugovor s Gradom Dubrovnikom uz plaćanje zakupnine, za 136 zakupaca on istječe 31. prosinca 2019., a za 10 zakupaca do 31. prosinca 2020. godine (među kojima većinu predstavljaju ugostitelji). Po pitanju daljnjih produljenja ugovora, zasigurno ne bi bilo zabrinutosti da Zakon ne propisuje upravo već sada sporno raspisivanje javnog natječaja. Postavilo se dakle pitanje – hoće li Grad moći zaštititi domaćeg poduzetnika koji u gradskom prostoru djeluje dugi niz godina te mu ipak dati prvenstvo?
Dodatno mišljenje
-Sagledali smo navedeno i sigurni smo da mi kao jedinica lokalne samouprave možemo napraviti nešto kako bismo zaštitili vas koji danas ovdje sjedite. Svjesni smo da ćemo u trenutku kada krenemo u rješavanje ovog problema otvoriti Pandorinu kutiju. Želimo dati za pravo najmoprimcima koji uredno izvršavaju svoje obveze, ne krše pravila i napravit ćemo sve što je u zakonskim okvirima kako bismo vam izašli u susret – rekao je tada gradonačelnik. Očito je kako je Gradska uprava pokazala spremnost za pronalazak najpovoljnijeg rješenje po svih. Upravo o mogućem i najboljem rješenju, i jesu li ga ‘pronašli’, pitali smo Grad Dubrovnik.
-U svezi raspisivanja javnog natječaja i općenito tumačenja spornog članka Zakona izmjenama i dopunama zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, Grad Dubrovnik zatražio je pojašnjenje od nadležnog ministarstva, a može se ustvrditi da je većina zakupaca (skoro svi) u istom ili sličnom pravnom statusu glede eventualnog raspisivanja javnog natječaja – poručili su iz Gradske uprave. Mišljenja da je potrebno zaštititi postojeća poslovanja je i Nikolina Farčić, predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Dubrovačkoneretvanske županije, kako ističe, ne samo zbog djelatnosti koje su u njima, ‘već zbog činjenice da su to ljudi koji žive i rade u Gradu’.
-To nisu ljudi kojima je Dubrovnik samo resurs ili ‘zlatna koka’. Riječ je o njihovu domu. S druge strane, kako će se to formalno i pravno riješiti, u smislu da ne bude diskriminacije, to će morati pravni tim Grada rješavati, odnosno nadležni Upravni odjel koji radi na tome – rekla je Farčić koja dodaje kako bi ‘Grad trebao favorizirati one koji cijelu godinu, ali i život, plaćaju porez i prirez u Dubrovniku te čija se dobit reinvestira i ostaje u Dubrovniku’.
-Prevelik je pritisak na tako mali prostor kao što je Dubrovnik te se na njega, i na slične gradove ne bi trebali primjenjivati zakoni o strateškim investicijama koji ‘bajpasiraju’ lokalnu zajednicu i njeno mišljenje te potrebe, a sve u korist većih ‘igrača’. Postoje sigurno pravni mehanizmi koji će cijelu situaciju na neki način valorizirati. Tržišna utakmica, za koju smo se odlučili, uvjetno rečeno, u maloj je kontradikciji s time. Smatram opet da svaka lokalna zajednica ima pravo donositi svoje odluke i činiti najbolje za lokalno stanovništvo. Pod cijenu toga da lokalno stanovništvo od toga radi i živi – ističe Farčić. Postoji li bojazan među domaćima da Grad Dubrovnik neće intervenirati? ‘Ne treba puhati na hladno’, uvjerena je Farčić.
-Koliko znam, ne postoji trenutna zabrinutost. No, svatko inače strepi za svoja poslovanja i poslovne planove – naglašava predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Dubrovačko-neretvanske županije i dodaje: ‘Mislim da bismo trebali računati na podršku ove gradske administracije koja je dosad ipak pokazala ‘sluha’ prema lokalnom stanovništvu’. Ovog je uvjerenja i dubrovački ugostitelj, čiji su podaci poznati redakciji duLista, koji je u gradskom prostoru više od 10 godina. Smatra kako će njega, ali i ostale zakupnike gradskih prostora, ova Gradska uprava zaštititi. ‘Nemam straha’, ističe.
Javne površine
Inače, Grad Dubrovnik planira smanjenje javnih površina i to za 30 posto. To se neće primijeniti na sve ugositeljske objekte, jer kako je i sam Franković na sastanku rekao, ‘90 posto restorana ne bi radilo’. Iz Grada Dubrovnika za duList su istaknuli da je važećom Odlukom o zakupu javnih površina propisano da se ugovori mogu zaključiti na maksimalno 3 godine, ‘a nitko ne može imati ugovor nakon 31. prosinca 2019., sve kako bi se Gradskom vijeću omogućilo donošenje odluka i akata u svezi gospodarenja javnim površinama bez pritiska zbog ugovora zaključenih na dulji rok’. — Takozvani ‘moratorij’ na nove stolove i stolice odnosi se na povijesnu jezgru i to u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2019. godine – rekli su iz Gradske uprave. Dodajmo i kako je gradonačelnik na sastanku rekao kako će se upravo krajem 2019. kada istječe većina najmova, moratorij produljiti na još deset godina. Do povećanja cijena neće doći, one će se tek korigirati i usklađivati tako da svi plaćaju jednaku visinu najma. Novi Plan korištenja javnim površinama u povijesnoj jezgri, kako ističu dalje, za razdoblje nakon 1. siječnja 2020., kao i nove iznose zakupnine po metru kvadratnom te odredbu o duljini ugovora o zakupu, kroz novu Odluku o zakupu javnih površina ili izmjene i dopune postojeće Odluke, donijet će Gradsko vijeće do kraja kalendarske godine.