Zamjenik ministra pomorstva, poduzetništva i infrastrukture Miro Škrgatić rekao je u ponedjeljak u Cavtatu kako projekata u građevinskom sektoru danas ne nedostaje te kako je Hrvatskoj do 2022. godine na raspolaganju 11 milijardi eura iz fondova EU, no kako glavni problem ostaje nedostatak radne snage kao i barijere koje stvara administracija.
Na marginama Sabora hrvatskih graditelja koji se u ponedjeljak i utorak održava u Cavtatu, Škrgatić je istaknuo kako je od 2008. godine nepovratno izgubljena trećina radnih mjesta u građevinskom sektoru, no kako razloge za optimizam ipak vidi.
– Projekata ima puno, mi smo izašli iz kriznog ciklusa za cijeli sektor. Ono što sad ohrabruje su projekti, to je jedan ‘New Deal’. Prije svega tu je Pelješki most, niz projekata u cestovnoj sferi i nešto manje u autocestama. Prostora za ulaganje ima u Zračnim lukama, i naravno u željeznicama. Mi za to možemo povući značajna sredstva, u prvom redu tu je poveznica Luke Rijeka prema mađarskoj granici. Problem su nepripremljeni projekti, a za to treba promijeniti dio zakonske regulative koja dan danas predstavlja barijeru – rekao je Škrgatić te dodao kako su već pripremljene izmjene zakonskih akata koje će omogućiti brže povlačenje sredstva.
– Mi imamo do 2022. godine na raspolaganju 11 milijardi eura. Tu će nam se javiti i problem nedostatka radne snage, morat ćemo povećati uvozne kvote i promijeniti koncept edukacije kako bi mladima ponovno otvorili mogućnost educiranja u graditeljskoj struci i naravno tim ljudima potom dati posao – rekao je on.
Na novinarski upit je odgovorio kako se nije odustalo od izgradnje autoceste ili brze ceste do Dubrovnika, no potvrdio je kako je konačna trasa još uvijek upitna.
– Najveći dio autocesta je sagrađen, ali nismo u potpunosti sagradili tu mrežu. Ostaje nam jadransko-jonski koridor i autocesta ili brza cesta u dubrovačkom području. Hoće li ta cesta ići teritorijem RH ili dijelom kroz BiH je pitanje bilateralnih odnosa. O toj trasi se razmišlja i ona se mora realizirati – rekao je Škrgatić.
Pomoćnik ministra graditeljstva i prostornog uređenja Milan Rezo rekao je kako se do dokumentacije potrebne za izgradnju danas može doći u roku od 30-ak dana što je u skladu s europskim normama.
– Ishodovanje lokacijskih dozvola je dovedeno sa 69 na 36 dana kroz sustav e-Dozvola. Za građevinsku dozvolu taj prosjek je 24 dana. Do 2020. godine preko našeg ministarstva nudimo hrvatskom graditeljstvu negdje oko 311 milijuna eura, a bit će ukupno oko 620 milijuna eura investicija – rekao je Rezo te dodao kako je ove godine udvostručen broj izdanih građevinskih dozvola u odnosu na 2015. godinu.
– U prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani na području RH izdano je dvostruko više građevinskih dozvola, njih oko 6700. Zbog toga na svakodnevnoj razini imamo zahtjeve građevinskih tvrtki za radnicima iz trećih zemalja – rekao je Rezo.
Da su nedostatak radne snage i spora administracija najveći problem današnje građevine u Hrvatskoj slažu se i čelni ljudi Sabora Hrvatskih graditelja.
Dragan Blažević, predsjednik Hrvatskog saveza građevinskih inženjera istaknuo je kako se situacija nije pretjerano popravila od recesijske 2008. godine, no kako najviše optimizma ulijevaju upravo europska sredstva.
– Situacija se nije previše popravila od 2008. godine, ali mi smo optimistični ponajviše zbog europskih sredstava. Najveći projekt u tom smislu je naravno Pelješki most, a do 2020. godine imamo na raspolaganju preko milijardu eura. Kroz te fondove se mogu raditi projekti odvodnje i vodoopskrbe. Mnogi projekti su već u tijeku, a kroz godinu dana idu veliki projekti, među ostalim i projekt kanalizacije Rijeka koji je sam težak skoro 200 milijuna eura – rekao je Blažević te istaknuo kako je ”trenutni problem građevine nedostatak radne snage koja je otišla trbuhom za kruhom”.
-U ovom trenutku naša građevina potražuje oko 2500 ljudi koji su otišli raditi u inozemstvo – rekao je Blažević.
Predsjednik organizacijskog odbora Sabora hrvatskih graditelja Stjepan Vlahušić uz nedostatak radne snage kao veliki problem istaknuo je jako dug proces zgotovljavanja dokumentacije za projekte.
– Mi smo očekivali da ćemo do 2016. godine izaći iz krize i biti u velikim projektima, ali to se još uvijek nije dogodilo i Hrvatska kasni u izradi projekata. Od sedam do osam godina traje priprema, a to je u Europi dvije do tri godine. Upravo to želimo pokazati na ovakvim saborima, jer administracija ne može i ne smije stvarati takve barijere rekao je Vlahušić te dodao kako se taj proces može ubrzati jedino uz slušanje onih koji u tim projektima zaista i sudjeluju.