Najveće šanse za pronalazak posla među visokoobrazovanima imaju biolozi, kemičari i farmaceuti, kao i učitelji i profesori engleskog i hrvatskog jezika. S druge strane, najmanje šanse za zasnivanje radnog odnosa imaju menadžeri, politolozi, fizioterapeuti, arhitekti i – novinari.
Pokazuje to analiza koja je objavljena u novoj Industrijskoj strategiji, dokumentu koji je usvojila Vlada, prenosi Jutarnji List
Iako se strategija bavi razvojem industrije u Hrvatskoj do kraja desetljeća, u njoj se analizira i stanje na tržištu rada zaključno sa 2012. Ta je analiza i putokaz zanimanja i studija o kojima bi budući srednjoškolci i studenti trebali razmišljati.
U Hrvatskoj je oko 287.000 nezaposlenih. Taj broj će se, tvrde ekonomisti, u narednom periodu povećavati, jer će se na burzu vratiti sezonci. Svi oni konkuriraju za posao na malom tržištu. A, kakvo je stanje na njemu, možda najbolje pokazuje podatak HZZ-a da je slobodno nešto manje od 6800 radnih mjesta. Statistički gledano, to znači da na jedno radno mjesto u ovom trenutku konkurira 43 nezaposlenih. U toj situaciji, odabir zanimanja i edukacija često su i presudni.
Analiza pokazuje da najviše šasne za zasnivanje radnog odnosa imaju oni koji su završili fakultet ili neki viši stupanj obrazovanja.
Kod visokoobrazovanih na tržištu rada najbolje prolaze oni sa završenim studijem biologije i kemije te farmacije. Najmanje šanse za zapošljavanje, imali su nezaposleni menadžeri i politolozi: manje od petine njih uspjelo je doći do posla.
Kod nezaposlenih sa završenom srednjom školom, najveće šanse za pronalazak posla imaju vodoinstalateri i plinoinstalateri te vatrogasni tehničari i kuhari. S druge strane najmanje šanse za pronalazak novog posla imaju knjigoveže, krojači, cvjećari…