Tri četvrtine Hrvatskih građana uviđa potrebu da će zbog klimatskih promjena koje su nastupile morati mijenjati način života, pokazuju rezultati godišnje ankete o klimi Europske investicijske banke (EIB). U sedmoj godišnjoj anketi koja je provedena u EU i SAD-u sudjelovalo je više od 24.000 tisuće ispitanika. U Hrvatskoj je provedena u kolovozu 2024. i provedena je na 1005 sudionika.
Kad je riječ o najvećim problemima s kojima se njihova zemlja suočava, ispitanici su klimatske promjene stavili na drugo mjesto, odmah iza troškova života. Smatraju da je ulaganje u prilagodbu u sadašnjosti važno za jačanje gospodarstva, ali i za sprječavanje većih troškova u budućnosti.
Čak 96 posto hrvatskih ispitanika navodi da je prilagodba klimatskim promjenama važna za njihovu zemlju. Njih 90 posto slaže se da su hitna izdvajanja za prilagodbu klimatskim promjenama potrebna već danas kako bi se u budućnosti izbjegli još veći troškovi. Isto tako, 89 posto ispitanika smatra da ulaganja u prilagodbu mogu pridonijeti otvaranju radnih mjesta i jačanju domaćeg gospodarstva.
Kontinent Europe zagrijava se najbrže
U proteklih nekoliko godina Hrvatsku su pogodile žestoke oluje, šumski požari i suše koje su za sobom ostavile razorne posljedice.
Prema izvješću Europske agencije za okoliš, Europa se zagrijava najbrže od svih kontinenata, a porast globalne temperature mogao bi rezultirati i ekstremnim vremenskim pojavama. Infrastruktura se izlaže znatnim pritiscima te ugrožava stabilnost globalne opskrbe vodom i hranom.
– Žestoke oluje, šumski požari i suše koji su nedavno poharali Hrvatsku naglasili su prijeku potrebu za prilagodbom klimatskim promjenama. Kako se klimatske promjene nepovoljno odražavaju na sve ključne sektore, pa tako i na infrastrukturu, promet, poljoprivredu i turizam, EIB-ova potpora prilagodbi klimatskim promjenama igra presudnu ulogu ne samo u očuvanju sredstava za život, već i u učvršćivanju temelja domaćeg gospodarstva. Financiranjem projekata kojima se štite zajednice i jačaju osnovne gospodarske djelatnosti pomažemo Hrvatskoj u osiguravanju gospodarske budućnosti. Time što ulažemo već danas, jačamo otpornost na klimatske izazove sutrašnjice, a ujedno vodimo brigu i o kontinuiranom gospodarskom rastu i sigurnosti njezinih građana – izjavila je potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska.
Ekstremne vrućine i toplinski valovi najčešći vremenski ekstrem
Veliki broj građana, njih 46 posto smatra kako je prilagodba životnih uvjeta prioritetna, a 56 posto ih smatra da je važna, ali ne i prioritetna. Proteklih pet godina je 91 posto građana doživio barem jednu ekstremu vremensku promjenu, većinom je bila riječ o ekstremnim vrućinama ili toplinskim valovima. Da su vrućine problem, govori i podatak da ih 27 posto smatra da se moraju preseliti u neke hladnije prostore.
Ključni prioriteti na lokalnoj razini uključuju rashlađivanje gradova, koje je istaknulo 50 posto ispitanika, što je osam postotnih bodova iznad prosjeka Europske unije. Slijedi unaprjeđenje infrastrukture, poput sustava odvodnje, protupoplavnih barijera i otpornijih elektroenergetskih mreža, koje podupire 45 posto ispitanika, također iznad EU prosjeka. Obrazovanje javnosti o ponašanjima koja pomažu u prevenciji i lakšem suočavanju s ekstremnim vremenskim prilikama podržava 34 posto sudionika.
Na pitanje tko bi trebao snositi troškove prilagodbe klimatskim promjenama, 44 posto ispitanika smatra da bi to trebala biti poduzeća koja najviše doprinose emisijama, što je devet postotnih bodova više od EU prosjeka. Četvrtina ispitanika drži da bi troškove trebali snositi svi podjednako, dok 11 posto predlaže da bogatiji plaćaju više poreze.
Hrvatska prednjači u prioritetima i solidarnosti
Kad je riječ pitanju kome bi trebalo ponajprije pomoći, 37 posto ispitanika smatra da bi svi trebali imati jednak pristup, blizu prosjeka EU-a. Njih 28 posto ističe ljude u najugroženijim područjima, dok 23 posto stavlja naglasak na starije osobe.
Nadalje, 72 posto ispitanika vjeruje da bi Hrvatska trebala više sudjelovati u globalnim naporima za pomoć najranjivijim zemljama, što je 15 postotnih bodova iznad EU prosjeka. Ovi podaci pokazuju rast svijesti i spremnost hrvatske javnosti za suočavanje s izazovima klimatske krize na lokalnoj i globalnoj razini.