Belgijska prijestolnica Bruxelles središte je političke Europe. U tom gradu s dvojezičnim natpisima, francuskim i flamanskim, smještene su gotove sve europske institucije koje nama u Hrvatskoj kroje sudbinu kao zemlji članici EU.
Jedna od takvih institucija je i Odbor Regija (Comittee of Regions), u čijem radu kao jedan od devet predstavnika Republike Hrvatske aktivno sudjeluje i dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić.
U hrvatskoj kvoti (određenoj prema veličini države) od devet predstavnika hrvatskih lokalnih vlasti u četverogodišnjem mandatu zastupljena su četiri župana (među njima i župan Dobroslavić), tri gradonačelnika i dva općinska načelnika. Njih u Odbor regija bira Vijeće Europske unije na prijedlog vlada država članica.
Svi oni, osim u radu Odbora regija, sudjeluju i na sastancima svojih političkih grupa. Kako je Dobroslavićeva stranka HDZ član Europske pučke stranke, župan je jutro prije početka plenarne sjednice sudjelovao na sastanku EPP-a, na kojem su usklađeni stavovi o mišljenjima i amandmanima koji se imaju raspravljati na sjednici Odbora regija.
353 člana iz 28 država
Zgrada u kojoj se održavaju sastanci Odbora regija nosi ime po Jacquesu Delorsu, priznatom ekonomistu i političaru francuske Socijalističke stranke, koji se smatra arhitektom projekta Odbora regija, a ujedno je u svom mandatu predsjednika Europske komisije (najdugovječniji predsjednik, od siječnja 1985. do siječnja 1995. godine) doprinio donošenju Ugovora iz Maastrichta te proveo proširenje Europske unije 1995. godine kada su članice postale Austrija, Finska i Švedska.
Na ulazu zgrade, kao i u svakoj drugoj instituciji EU, provodi se kontrola sigurnosti, a posjetiteljima se daje propusnica s kojom mogu nazočiti svim relevantnim događajima u organizaciji Odbora regija. Jedan od tri službene osobe zadužene za odnose s medijima, mladi Britanac David French, objašnjava kako Press služba Odbora regija služi kao servis za sva 353 člana iz svih zemalja Europske unije.
– Zapravo je to premalo, jer po obimu posla svaki bi član Odbora regija trebao imati svog asistenta za medije. Ipak, s onoliko ograničenih sredstava koliko imamo na raspolaganju radimo što bolji posao moguće – kaže nam French. Na pitanje zašto se odlučio raditi u Odboru regija odgovara:
– U privatnom sektoru bih sigurno više zaradio, radio sam u jednoj konzultantskoj tvrtci nekoliko godina. Ali otvorila mi se prilika za rad u europskim institucijama pa sam iz Njemačke preselio ovdje – kaže French, inače po političkom opredjeljenju ljevičar.
– Ja jesam lijevo orijentiran, ali ovdje moram biti neutralan, jer Press služba u kojoj radim stoji na usluzi svim političkim grupama, od Europske pučke stranke do Alijanse europskih liberala i demokrata – ističe French. Ne čude ga euroskeptični stavovi Hrvata o kojima često zna čuti, jer, kako ističe, u Ujedinjenom Kraljevstvu je ista situacija.
Teme od životne važnosti
– Ljudi na terenu ne znaju gdje odlazi njihov novac i što ovi ljudi ovdje zapravo rade. Stoga je jako bitno prenijeti pravu i točnu informaciju kako bismo izgradili odnos između zastupnika u Odboru regija i građana kojima odgovaraju. Mogu čak reći kako nas na određeni način i vrijeđa kad do krajnjih potrošača informacija dolaze samo polovične informacije koje teže senzacionalizmu. Svi imaju pravo na diskusiju i svoje viđenje problema, ali potrebno je pokriti sve strane u priči – objašnjava French.
Iako se gotovo svi sastanci raznih podoodbora Odbora regija održavaju u već spomenutoj Jacques Delors zgradi, dvodnevna plenarna sjednica Odbora regija, zbog brojnosti sudionika, održana je u velikoj i impozantnoj dvorani Europskog parlamenta. Članovi Odbora regija tako su na plenarnoj sjednici odlučivali o nekim vrlo životnim temama. Na primjer, kako se odrediti prema državljanima tzv. trećih zemalja (izvan Europske unije), koji u EU borave dulje od tri mjeseca kao znanstvenici, studenti, volonteri, ispomoć u kući i slično.
Nadalje, ako se gleda strogi interes Dubrovačko-neretvanske županije, teme o kojima se odlučivalo su bile i okvir za buduće uređenje luka u EU, potom stav prema državnoj pomoći zračnim lukama i zrakoplovnim kompanijama, državnoj pomoći ribarstvu i akvakulturi, kao i rasprava o strateškim smjernicama za održivi razvoj akvakulture u EU.
Sve to je, manje ili više, izravno povezano s našom županijom pa smo, konkretno govoreći, osim tri županijska Europarlamentarca (Šuica, Valjalo, Tomašić) u županu Dobroslaviću dobili još jednog zastupnika naših lokalnih, regionalnih, a time i nacionalnih interesa.
Župani, gradonačelnici, načelnici
– Regije i gradovi su glavni igrači jer iz njih kreće onaj osnovni, a najjači impuls za razvoj. Potrebno je stoga iskoristiti lokalni kreativni kapital – istaknuto je, između ostalog, na plenarnoj sjednici tijekom koje se, ovisno o temi, za govornicom izmjenjuju brojni nacionalni zastupnici, izražavajući stavove izravno vezane za njihovo iskustvo kao guvernera (župana), gradonačelnika ili načelnika.
Po završetku rasprave prelazi se na glasovanje. Članovi Odbora regija prvo se glasovali skupno, dizanjem pločica, a kad je predsjedavajući procijenio kako se ne može 'od oka' odrediti većinu, prešlo se na elektroničko glasovanje. Na taj način izglasavaju se sve točke dnevnog reda, kao i brojni amandmani koji se podnose.
Osim sudjelovanja na plenarnoj sjednici Odbora regija te na 'pratećim' sastancima OR-a, župan Dobroslavić u pauzama je zauzet susretima s predstavnicima drugih europskih regija i gradova, ali i hrvatskim Europarlamentarcima. Takav jedan sastanak dogodio se dan prije početka plenarne sjednice u Predstavništvu Dubrovačko-neretvanske županije, kada se župan sastao sa sedam hrvatskih članova Europskog parlamenta (Zdravka Bušić, Ivana Maletić, Dubravka Šuica, Andrej Plenković, Marino Baldini, Nikola Vuljanić i Oleg Valjalo). Domaćin im je bio voditelj ureda Dubrovačko-neretvanske županije u Bruxellesu Hrvoje Butigan, a na sastanku su bili i Dobroslavićev kolega župan brodskoposavski Danijel Marušić, direktorica razvojne agencije DUNEA Melanija Milić te voditeljica Odjela za ruralni razvoj, poljoprivredu i zaštitu okoliša Helena Kangjera.
Koja je uloga Odbora regija?
Odbor regija osnovan je Ugovorom u Maastrichtu 1992. godine kao savjetodavno političko tijelo Europskog parlamenta s 353 člana iz 28 država članica EU. Odbor regija ima zadatak zastupati interese lokalnih i regionalnih vlasti na europskoj razini, a njegova savjetodavna uloga najtraženija je prvenstveno u temama poput regionalnih politika, zaštite okoliša, obrazovanja i prometa, koje su od najvećeg značaja za lokalne i regionalne vlasti.