Krajem protekle godine Javna ustanova Rezervat Lokrum dobila je novu čelnu osobu. Do tada stručna voditeljica te prethodno čuvarica prirode, Nikolina Grković na ovom mjestu zamijenila je bivšeg ravnateljica Ivicu Grlica po njegovoj smjeni u srpnju 2020. Grković je, podsjetimo, uživala jednoglasnu podršku Upravnog vijeća između ukupno sedam pravovaljanih prijava na spomenutu funkciju, a njen izbor potvrdilo je Gradsko vijeće Grada Dubrovnika 17. prosinca. S prvom ženom Rezervata Lokrum porazgovarali smo o programu s kojim se natjecala, kakvu je situaciju zatekla po preuzimanju dužnosti te koji je plan ustanove za razdoblje pred nama.
Iz kojeg razloga uopće ste se prijavili na mjesto ravnateljice? S kakvim ste se programom natjecali?
Na mjesto stručne voditeljice došla sam u travnju 2020. Nakon promjena u JU Rezervat Lokrum, imenovana sam vršiteljicom dužnosti ravnateljice nakon čega sam se detaljnije upoznala s načinom poslovanja i cjelokupnom situacijom u ustanovi. Razmišljala sam hoću li se prijaviti ili ne, kako je vrijeme odmicalo, svidio mi se intenzitet rada i potencijalni projekti koji će se moći odraditi pa sam se ipak odlučila prijaviti. Moj program rada temelji se na zaštiti prirode, odnosno osnovom što se navodi u zakonu, a to je da se Lokrum štiti i održava kao poseban rezervat šumske vegetacije. Dio programa usmjerila sam na obnovu kulturne baštine i održavanje vrtnog perivoja te na one dijelove koji se tiču kontrole populacije divljači i drugih vrsta koje žive na Lokrumu. U sektoru zaštite prirode, ravnatelji su inače intenzivno uključeni u rad svih uspostavljenih službi, tako je i u Lokrumu, od stručne službe preko službe tehnike, održavanja i razvoja, prodaje, protupožarne zaštite i pomorskog prijevoza. Posao je dosta dinamičan, dio poslovanja sam trebala naknadno naučiti, primjerice propise vezane za pomorski prijevoz, ali sami fokus programa je i dalje zadržan na očuvanju šumskih staništa, stanišnih tipova koji su zastupljeni na Lokrumu i kulturnoj baštini po kojoj je prepoznatljiv.
Kakvu ste situaciju zatekli prilikom preuzimanja funkcije od bivšeg ravnatelja Ivice Grileca?
Situacija je bila u redu. Bivši ravnatelj je pokrenuo dosta važnih projekata za Javnu ustanovu Rezervat Lokrum. Prvi put se uložilo u obnovu i revitalizaciju botaničkog vrta, kupljen je novi biljni materijal te su obnovljene staze nakon dugo godina i postavljeni temelji za daljini razvoj i aktivnosti. Također, izgrađena je hidrantska mreža visoke zone otoka Lokruma čime će se potpuno pokriti zaštita otoka od požara stavljanjem funkciju. Odrađen je i veliki remont brodova Skala i Zrinski te je ujednačen njihov vizualni identitet. Postoje nijanse koje treba popraviti u poslovanju, ali to su stvarno sitnice.
Veliki je izazov preuzeti JU Rezervat Lokrum nakon pandemijske sezone . Koja su Vaša predviđanja i planovi za sljedeću?
Javna ustanova Rezervat Lokrum ostvarila je ukupni prihod u iznosu nešto većem od 5 milijuna kuna što je samo 13 posto u odnosu na planirane prihode u 2020. godini. Treba uzeti u obzir da je za čitavo vrijeme otvorenosti otoka za posjetitelje bilo aktualno sniženje cijena ulaznica u rezervat, a sve kako bi privukli što veći broj posjetitelja. Također, smanjene su najamnine najmoprimcima. Pratili smo politiku Grada Dubrovnika i tako im olakšali poslovanje jer ipak surađujemo dugi niz godina. Planirani prihodi u financijskom planu za 2021. iznose 17.231.472,60 kuna. Pripremit ćemo promotivnu strategiju za novu sezonu te uložiti dodatne napore u oglašavanje i prisutnost na društvenim mrežama uz aktiviranje Instagram profila koji zapravo najviše privlači inozemne goste.
Radite i na projektu ‘Povijesni vrtovi dubrovačkog područja’. U kojoj je on fazi?
Projekt je vrijedan 15.5 milijuna kuna i započeo je 1. prosinca 2018., a sufinanciran je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 70 posto te će trajati do 31. prosinca 2021. Neke aktivnosti su nažalost prolongirane zbog pandemije koronavirusa. Provedbom projekta nadopunit će se sadržaj Lokruma stvaranjem nove turističke destinacije koja povezuje Arboretum Trsteno kao spomenik parkovne arhitekture s otokom Lokrumom kao posebnim rezervatom šumske vegetacije. Pred nama je mjesec intenzivnog rada kada raspisujemo nekoliko nabava velikih vrijednosti. Među njima je i nabava novog broda-katamarana s hibridnim pogonom. Smatram da ne bi trebalo biti nikakvih dodatnih zastoja u provedbi te unatoč pandemiji nastavljamo dalje s radom na projektu. Očekujemo da će katamaran zaploviti na ljeto 2022. godine. Uz nabavu broda, preostaje odraditi nekoliko projektnih aktivnosti poput izrade marketinške strategije, jedinstvenog vizualnog identiteta te promotivnih materijala koje će koristiti posjetitelji destinacije. Postavit će se pametni spremnici za odvojeno prikupljanje i prešanje otpada, nadogradit će se postojeće svjetlovodne, lokalne mreže i WIFI strukture Lokruma te će se čak postaviti senzori koji mjere sastavnice okoliša, odnosno kvalitetu mora i atmosferske uvjete kao i dva senzora požara. Ugradit će se pametne elektroničke info ploče. Jedna će povlačiti podatke iz spomenutih senzora, a druga će biti prilagođena posjetiteljima s informacijama o području, njegovoj zaštiti i kulturi. Također, jedna od aktivnosti u projektu je održavanje međunarodne konferencije na temu pametnih tehničkih rješenja čije će se održavanje prilagoditi uvjetima pandemije u svijetu. Inače glavni nositelj projekta je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, a partneri su Javna ustanova Rezervat Lokrum, Turistička zajednica grada Dubrovnika i dubrovačka udruga ‘Dart’ koji su tijekom prošlog ljeta održavali radionice na otoku i Arboretumu Trsteno.
Uz navedeno gdje još vidite prostora za unaprjeđenje izgleda otoka?
U Javnoj ustanovi Rezervat Lokrum djeluje Služba zaštite prirode i kulturne baštine, voditeljica iste službe redovito prati stanje šumskih staništa, provodi monitoring potkornjaka u suradnji sa stručnjacima i provodi mjere njihova suzbijanja ako rezultati monitoringa ukazuju na tu potrebu sa Službom čuvara prirode. Šuma je zbog svih provedenih aktivnosti u očuvanom stanju. U hortikulturnom dijelu rezervata djeluje stručna suradnica za krajobraznu arhitekturu koja je tijekom protekle godine unijela promjene u načinu održavanja kultiviranih površina primjenjujući pravila struke, naročito po pitanju održavanja oleandra i pitospora te vrtova samostana, a većinom u suradnji sa Službom tehnike, održavanja i razvoja. Redovito se orezuju stoljetne masline i mislim da sve navedeno ukazuje na dobar napredak s obzirom na različite kategorije zaštite na Lokrumu. Kad smo kod kulturne baštine, tu imamo dosta posla posebno u svezi obnove Benediktinskog samostana i Maksimilijanovog ljetnikovca. Trebaju se dovršiti konzervatorske i arheološke istražne radnje, ali to je samo manji dio. Većina istraživanja je već privedena kraju. Ići će se u nadopunu konzervatorskog elaborata te će se rezultati istraživanja predstaviti javnost. Uspostavili smo povjerenstvo koje će izraditi prijedlog detaljne namjene Benediktinskog samostana i Maksimilijanovog ljetnikovca te nam nakon toga slijedi izrada prostorno-idejnog rješenja. Tek poslije svega toga možemo ići u provedbu nabave za izradu idejnog, glavnog i izvedbenog projekta te izrađenu dokumentaciju aplicirati na fondove Europske unije. Nadam se da će projektna dokumentacija biti gotova kroz godinu-dvije. Vrijednost izrade projektno-tehničke dokumentacije procijenjena je na četiri milijuna kuna, a pretpostavljena vrijednost radova na obnovi Benediktinskog samostana i Maksimilijanovog ljetnikovca kao i pristupnih šetnica te okolnih vrtova veća je od 100 milijuna kuna.
Je li izgledno da biste i vi kao ustanova bili smješteni unutar tog kompleksa?
To je dosta veliki kompleks, a povjerenstvo za utvrđivanje detaljne namjene Benediktinskog samostana i Maksimilijanovog ljetnikovca donijet će prijedlog namjene pa ne bih ulazila u nagađanja. Raspravlja se o interpretativnom- edukativnom te istraživačkom centru usmjeren na prirodnu i kulturnu baštinu Lokruma. Mi ćemo za sad ostati na adresi Put od Bosanke 4. Financijska situacija je neizvjesna, a kad se ona popravi tražit će se novo rješenje za uredske prostorije. Svake godine obnavljamo najam za prostor u Luži za potrebe izdavanja ulaznica i pokaza.
Koliko vam napore u očuvanju prirode otežavaju kunići i paunovi? Jeste li pronašli sretno rješenje za njih?
Zabilježene su štete od kunića i pauna u cijelom području Rezervata, naročito u masliniku i u Botaničkom vrtu. Procjenu štete nije moguće utvrditi u financijskom smislu, ali kunić i paun kao alohtone tj. strane vrste devastiraju floru i faunu rezervata i time ugrožavaju populacije autohtonih vrsta koje žive na otoku. Šteta je naročito vidljiva u botaničkom vrtu, gdje se dovodi u pitanje oporavak biljaka njihovim djelovanjem, a vrijednost pojedinih biljaka praktički je neprocjenjiva upravo jer predstavljaju dio kultiviranog nasljeđa otoka.
Program zaštite divljači je planski akt koji osigurava zaštitu divljači i donesen je na razdoblje od 2016. do 2020. godine. Program osigurava provedbu zaštitu divljači od antropogenih i drugih utjecaja kao i mjere sprječavanja šteta od divljači koje se provode zbog prevelike gustoće populacije divljači koja stvaraju štetu u obliku devastiranja staništa, odnosno nestanka ili opasnosti od nestanka ugroženih i rijetkih stanišnih tipova ili ugroženih i rijetkih životinjskih ili biljnih vrsta.
Kunići i paunovi, međutim nisu vaša jedina briga. Što je s otpadom kojeg nanosi more?
Otpad u moru predstavlja kontinuirani problem. Lokrum je posebno izložen zbog morskih struja koje u određenim razdobljima nanesu velike količine otpada na obale otoka. Godišnje se organiziraju do dvije zelene čistke na kojoj sudjeluju razni dionici s kojima surađujemo u redovnom poslovanju. U ovogodišnjoj akciji čišćenja na Lokrumu, uz djelatnike Javne ustanove Rezervat Lokrum, sudjelovali su Ronilački klub Dubrovnik, djelatnici tvrtke CIAN i Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik te Sveučilište u Dubrovniku. Ronioci su izronili 84 kilograma otpada, čiji najveći udio, odnosno više od 90 posto čine plastične boce. Sveučilište u Dubrovniku prvi put je provelo snimanje otpada u moru uz pomoć autonomnog robota i analizirali otpad iz mora.
Što se trenutno radi na otoku?
Na otoku su dežurni Lokrumski vatrogasci. Oni odrađuju svoje aktivnosti sukladno Procjeni ugroženosti od požara i Planu zaštite od požara tj. pripremaju područje za novu protupožarnu sezonu. Tamo je i nekoliko zaposlenih iz Službe tehnike, održavanja i razvoja koji imaju svoj program rada. Stručna služba radi na procjeni brojnosti populacija divljeg kunića i pauna koja nije napravljena od 2016. Tu su, naravno i čuvari prirode koji trenutno obnavljaju putokaze. Inače u ustanovi su zaposlene 63 osobe. Mislim da smo se konačno kapacitirani dovoljnim brojem radnika kao i znanjem. Također, smatram da bi bilo izvrsno i kad bi zaposlili stručnog suradnika za kulturnu baštinu koji će u budućnosti voditi projekt obnove kompleksa i drugih zaštićenih objekata. Jednog dana kad financijska situacija bude bolja nadam se da ćemo to ostvariti.
U svjetlu koronakrize, namjeravate li smanjiti cijene ulaznica?
Te teme se još nismo u potpunosti dotakli. Tijekom 2020. godine cijena ulaznice se više puta smanjivala. Razmišljali smo o promjeni sustava izdavanja ulaznica tako da olakšamo poslovanje prodavačima, a u planu nam je uvesti i mogućnost online kupovine. Izdavanje pokaza od osam gratis odlazaka na otok neće se ukidati.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 27. siječnja 2021.