Dubrovnik ulazi u onu pravu, užurbanu turističku sezonu, a ove godine svi se nadaju što većem povratku turista nakon dvije pandemijske godine. Oporavak turizma najbolje se možda vidi upravo po dolascima cruisera u grušku luku te najavljenih ticanja čije brojke itekako rastu. Potvrđuje to za DuList ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo s kojim smo povodom početka sezone porazgovarali o trenutnoj situaciji i očekivanjima, a dotaknuli smo se i njegovog angažmana u Gradskom vijeću i Županijskoj skupštini koji je morao staviti u mirovanje zbog nespojivosti dužnosti ravnatelja Lučke uprave i vijećnika.
Zbog izmjena zakona morali ste staviti svoje mandate u mirovanje. Hoće li Vam ipak nedostajati aktivni politički angažman u Gradskom vijeću i Županijskoj skupštini?
U politici sam postao prepoznatljiv kada sam prvi put postao gradski vijećnik pa će mi u tom smislu ta priča o Gradskom vijeću nedostajati. U međuvremenu, kako sam preuzeo Županijski odbor HDZ-a, bio sam i na listi za Županijsku skupštinu, ušao sam u nju, ali tamo nisam bio skoro ni godinu dana. Na snagu je stupio novi zakon po kojem su ravnatelji lučkih uprava stavljeni u status dužnosnika što je iziskivalo moj izlazak iz Gradskog vijeća i Županijske skupštine. Postoji cijeli niz nespojivih dužnosti, a te dvije su jedne od njih. U tom smislu imao sam obvezu staviti svoje mandate u mirovanje. S druge strane, tu postoji mala nelogičnost s obzirom da smo svi mi izlazili na izbore, a tada nismo znali da će doći do ovog zakona te smo birani na izborima na navedena mjesta. Postoji kolizija, ali vidjet ćemo kako će zakonodavac ubuduće rješavati taj problem. Moji mandati su za sada u mirovanju i dio mog političkog djelovanja mi je onemogućen, ali budite sigurni da neću ostati pasivan. Od mene se očekuje daljnja politička aktivnost s obzirom da sam i predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Dubrovačko-neretvanske županije.
Iza Vas je sedam godina u Gradskom vijeću. Možete li se osvrnuti na to razdoblje, na što ste posebno ponosni, a za čim možda žalite?
Često sam bio za govornicom, možda više dok smo bili u opoziciji, nego sada kada smo u poziciji. Lakše je djelovati iz opozicije. Tada smo imali gradonačelnika koji nam je davao puno razloga i materijala za kritike s obzirom da se nije bavio problemima građana i to u ono vrijeme kad je novaca bilo i kad je bilo puno bolje stanje u gospodarstvu. Bavio se više svojim PR-om pa smo imali dosta razloga za problematiziranje mnogih stvari. To mi je bilo najproaktivnije razdoblje. Mislim da smo ipak stvari preokrenuli nabolje, najprije prijevremenim izborima, a potom i redovnim kada je gradonačelnik Mato Franković došao na vlast. To je ono s čime se poistovjećujem u smislu svog političkog djelovanja. Naravno, bilo je određenih istupa. Za nekom riječju ponekad požališ, za nekom ne, ali uglavnom to je nešto što je dolazilo iz srca.
Je li već donesena odluka tko će Vas zamijeniti u Županijskoj skupštini?
Nije još odlučeno, odluku će donijeti stranačka tijela. Vidio sam da su se već pojavile informacije tko bi to mogao biti, ali mogu samo konstatirati činjenicu da je sljedeći na listi po redu gospar Frano Vlašić, predsjednik Općinskog odbora HDZ-a u Stonu pa bi to bio prvi izbor, ali to ne mora nužno značiti. Nije pravilo da nužno zamjenjuje sljedeći s liste.
Kako biste prokomentirali aktualnu oporbu u Gradskom vijeću?
Imamo dosta političkih opcija koje su ušle u Gradsko vijeće, ali ta oporba je dosta usitnjena, ne znam koliko su homogeni i koliko zajedno nastupaju. Postoji dosta tema oko kojih je oporba razjedinjena. Utoliko je lakše poziciji, ali to ne znači da je lako gradonačelniku s obzirom da nema nekakav tvrdi, apsolutni blok na svojoj strani. Ipak, mislim da to nije loše za demokraciju i Gradsku upravu. Dobro je čuti svačije mišljenje i ne moramo se oko svega slagati. Smisao Gradskog vijeća i jest biti korektiv Gradskoj upravi. Neke stvari, ako nisu dobro iskomunicirane, dobro je da se korigiraju. Tu nema ništa sporno. Mislim da se gradonačelnik Franković u novim okolnostima dobro snašao i da je pokušao uvažiti ideje svih vijećnika.
Pred nama je nova turistička sezona. Je li se cruise tržište u cijelosti oporavilo i kakve su najave?
Ne mogu reći da se cruise tržište oporavilo u potpunosti. Kriza je snažno pogodila cruising industriju i nedvojbeno je da za oporavak cruise tržišta treba vremena. Veseli nas povratak većeg broja ticanja brodova na kružnim putovanjima u ovoj sezoni kad je najavljeno čak 343 ticanja. Cruise tržište je dosta živo i dinamično. Spremni smo dočekali nove izazove. Dobili smo određene dodatne upite. Neki brodari mijenjaju itinerare svojih brodova, neki pomiču dolaske više prema jeseni, dok neki smanjuju broj dolazaka, ali ne odustaju. Drugi pak povećavaju broj dolazaka. Prije smo uvijek godinu dana unaprijed znali koji će nam točno brod doći, a kada bi se dogodila izmjena, to bi bila rijetkost. Sada je to praktički postalo pravilo. Svi uključeni u cruising turizam prilagođavaju se novonastaloj situaciji. Prošle godine ostvareno je 139 ticanja i 110.130 putnika. Evidentno je da tržište i potražnja na tržištu rastu. Odlični rezultati u travnju i svibnju u odnosu na isto razdoblje prošle godine u luci Dubrovnik, dali su dodatan zamah turističkoj sezoni u Dubrovniku te je do današnjeg dana ostvareno 110 dolazaka brodova i oko 88.000 putnika na kružnim putovanjima, temeljem kojih je po uspješnosti i posjećenosti destinacija Dubrovnik pozicionirana u sam vrh cruising turizma na Mediteranu. Putnici nam najviše dolaze iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Italije, Francuske, Španjolske i Sjedinjenih Američkih Država. Do kraja 2022. godine u najavi imamo 343 ticanja brodova na kružnim putovanjima sa 490.000 putnika, što je u potpunosti usklađeno s planovima održivog razvoja turizma u destinaciji. Naime, maksimalni broj putnika s brodova na kružnim putovanjima u Dubrovniku tijekom cijele godine iznosi 4.000 putnika istovremeno, odnosno u prosjeku dva broda na vezu. Ono što se još uvijek nije vratilo na razine predpandemijskih godina je broj putnika na brodovima jer u vrijeme kada su se punili još uvijek su na snazi bile epidemiološke mjere i ograničenja u smislu dopuštenog 50 ili 60 posto popunjenosti kapaciteta brodova. Svjesni smo da je to brodskim kompanijama na donjoj granici isplativosti jer podrazumijeva značajno manje prihode, ali svi zaista želimo oporavak cruise tržišta u cijelosti i na tome inzistiramo. Očigledno je da cruise kompanije pokušavaju omogućiti svojim putnicima ukrcaje u zadnji čas. Omogućena su kraća putovanja na cruiserima, zatim ukrcaj u svim lukama pa i na taj način kompanije dodatno popunjavaju svoje kapacitete. Očekujem da će se prema jeseni poboljšati i popunjenost brodova. Važno je da nam dolaze i to nas jako veseli.
Ako pojedine kompanije pomiču svoje dolaske prema jeseni, može li se očekivati da će se cruise sezona produljiti?
Siguran sam da hoće. Kroz ove tri, četiri godine intenzivne suradnje s Gradom Dubrovnikom kao partneri u destinacijskom menadžmentu kroz platformu strateškog upravljanja destinacijom Respect the City, smanjili smo broj putnika koji nam istovremeno dolaze s osam na četiri tisuće. To su posjetitelji koji najviše naprave gužve na prometnicama. Izborili smo se da brodovi ne borave manje od osam sati u destinaciji. Radi pandemije koronavirusa i određenih poremećaja na cruise tržištu, ponajviše u Veneciji koji su doprinijeli tome, dobili smo jedan ‘time-out’ i poboljšali neke stvari, tako da trenutno brodovi borave i po 10 sati u destinaciji. Na taj način smo olakšali gradu organizaciju prometa iz luke Gruž prema Pilama. Dali smo im vrijeme za bolju organizaciju kako bi gužva s cruisera bila manja. Indeksi posjetitelja brodova na kružnim putovanjima u sedmom i osmom mjesecu kreću se između 70 i 80 posto u odnosu na brojke prije tri, četiri godine. U tom vršnom dijelu sezone, kada su nam u gradu i stacionarni gosti, smanjili smo broj posjetitelja, a istovremeno smo produžili turističku sezonu, tj. povećali broj gostiju s cruisera u pred i post sezoni. Stoga smatram da je cruising turizam izuzetno značajan za destinaciju u cjelini jer se ne ostvaruje samo u srpnju i kolovozu, već traje, ne cijele godine, ali nekih deset mjeseci u godini.
Nedavno ste s gradonačelnikom razgovarali i o organizaciji prometa od Lučke uprave prema Pilama.
Htjeli smo još jedanput prije početka udarnog dijela sezone poboljšati neke stvari, a ponajviše oko shuttle prijevoza. Željeli smo da najveće kompanije s najvećim brojem putnika koriste shuttle ili harmoniku da bi putnici na kružnim putovanjima izravno iz luke Gruž preko Boninova stigli na Pile. Prije svega, shuttle može prihvatiti više putnika nego obični autobus. Omogućili smo tu izravnu rutu i na taj način smo namjeravali smanjiti broj autobusa na prometnicama, posebice kroz Hebrangovu i Zagrebačku ulicu na kojima se osjeti najveća gužva u ljetnim mjesecima. Krenulo je to postupno, jedni su razumjeli bit i benefit toga, dok drugi nisu pa smo im htjeli to dodatno približiti i iskomunicirati s brodskim kompanijama, turističkim agencijama i pomorskim agentima.
Po tom pitanju očigledno je negodovanje povremenih prijevoznika oko toga što samo Libertasovi autobusi voze goste iz luke shuttle prijevozom.
Kako na to gledate? Stavili smo znak jednakosti između shuttlea i harmonike i na taj način smo zamislili organizaciju prijevoza. Što se tiče drugih prijevoznika, mislim da ima dovoljno posla i za njih. Tu su izletnički programi i oni koji ne mogu naručiti shuttle ili im se ta tura ne isplati jer nemaju toliko putnika te sigurno taj dio kolača ostaje autobuserima. Smatram da tu dubrovački autobuseri neće imati problema s poslovnim aranžmanom za potrebe putnika na kružnim putovanjima iz luke Gruž.
Iza nas su dvije godine pandemije. Kako Lučka uprava stoji po pitanju financija, kako ste brodili kroz krizu?
Lučka uprava Dubrovnik imala je najveći pad prihoda u pandemiji u odnosu na druge lučke uprave jer smo isključivo putnička luka. Ipak, financijski stojimo dobro, stabilno. U vremenima rekordnih sezona dobro smo radili i nismo bili rastrošni jer smo znali da nas u budućnosti čekaju određene investicije na koje i dalje računamo. Tu je ponajprije Batahovina kao infrastrukturni projekt na koji i trebamo trošiti novce u vidu poboljšanja lučke infrastrukture i to kao lučka uprava nosimo. Htjeli smo imati novac da možemo iznijeti takav projekt. Za projekt Batahovine imamo lokacijsku i pravomoćnu građevinsku dozvolu. Svu dokumentaciju riješili smo tijekom korone. Došla je pandemija, prihodi su pali, ali čak i u tom vremenu smo se snašli i posvetili se i jednom segmentu tržišta koji do tada nije bio u toj mjeri zastupljen u lučkoj upravi, a to su mega-jahte jer nisu bile obuhvaćene restriktivnim mjerama zbog malog broja putnika, ali i drugih okolnosti na tržištu. Davali smo im razne benefite i ti su nas prihodi održavali na nuli. Nismo zarađivali ogromne prihode, ali nismo ni stvarali nove dubioze u proračunu.
Koje sve investicije planirate u skorom razdoblju u Lučkoj upravi?
Imamo niz malih europskih projekata na kojima surađujemo i s drugim europskim lukama. To su uglavnom projekti vezani za poboljšanje prometa. Najznačajniji projekt trenutno je promjena rasvjetnih tijela u Luci i energetska učinkovitost naše upravne zgrade. Imali smo niz manjih investicija u objekte na lučkom području. Oprezni smo jer očekujemo da će se uskoro na tom području graditi novi cruise terminal pa radimo na manjim investicijama. Terminalu nećemo biti nositelji, ali to je nešto čemu dajemo potporu. Počele su izmjene prostornoplanske dokumentacije koje su osnova za projekt izgradnje cruise terminala, tako da i u tome surađujemo i dajemo maksimum koliko možemo kao lučka uprava. Na navedenom projektu bazira se budućnost cruise turizma u destinaciji. Njegovom realizacijom Dubrovnik će zauzeti važno mjesto na karti svjetskih home port destinacija, a značajno će se povećati i mogućnost razvoja različitih gospodarskih grana.
Često ističete kako Vam je cilj da luka u Gružu bude home port za mnoge cruisere.
Tako je, home port je u prvom planu za destinaciju u cjelini. Kompanija Marella Cruises je obnovila home port operacije s našom lukom, došla nam je s većim brodom Marella Explorer 2 kapaciteta tisuću putnika više nego što ih je mogao primiti prethodni brod Marella Celebration. Kompanije su poprilično obnovile svoje flote jer je u pandemiji dosta starih brodova otišlo u rezalište. Mnogo je novih brodova bilo naručeno i krenulo je s plovidbom, tako da su nas posjetile i dvije novogradnje Viking Mars I Emerald Azzurra. Brodovi su se modernizirali te su postali ekološki napredniji. To nas posebno veseli. Osim Marelle Explorer 2 svaki četvrtak do kraja listopada, stižu nam i La Belle de l’Adriatique, Le Ponant, Sea Cloud, Sea Dream i Viking Mars, a tu su i novi upiti TUI Cruisesa za home port operacije u našoj luci. Također, nedavno smo nabavili nove uređaje za kontrolu prtljage u luci pa su i to ulaganja s kojima želimo dodatno podići razinu kvalitete usluga svima koji koriste našu luku kao ukrcajnu. Home portom turisti dulje borave na našem području te se time i njihova potrošnja kod nas povećava. Očekujemo da će sezona biti vrlo dobra. Radujemo se novim izazovima, ali ne težimo rekordnim brojkama. Prioritet nam je da sve skupa dobro funkcionira i da priča oko cruising turizma u destinaciji bude održiva i cjelogodišnja
Osjeti li se utjecaj rata u Ukrajini na cruise tržište?
Bili smo dosta oprezni s aranžmanima u ožujku i travnju kada počinje sezona cruisera s obzirom na rat u Ukrajini, ali moram priznati da nisam osjetio negativan ‘feedback’ brodskih kompanija, niti su tražili temeljem toga neke olakotne okolnosti. Do sada nemamo problema. Iako očekujem da će se promet mega-jahti nastaviti uzlaznim trendom, možda ipak više nećemo tako lako na vezu sresti ruske jahte u našoj luci.
Predsjednik ste i Zajednice sportova Dubrovačko-neretvanske županije. U kakvom je financijskom stanju Zajednica nakon dvije godine pandemije? Zajednica sportova Dubrovačko-neretvanske županije je u stabilnoj financijskoj poziciji. Nisu to nekakva velika sredstva s obzirom na ograničeni proračun Županije kao takve koja nam ih osigurava. S druge strane, ta se sredstva u pandemiji nisu puno ni smanjivala, sigurno su im ti prihodi na koje su klubovi računali od Zajednice dobro došli i u tom smislu su bili zadovoljni. Sredstva s nekih manifestacija koje se u međuvremenu nisu mogle održati, rebalansom smo uputili na redovan rad klubova. Siguran sam da im je taj mali, ali siguran dio dobro došao i da im je sigurnost primitka tih sredstava puno značila. Kada se govori o novcu u sportu, uvijek moram istaknuti da definitivno svi klubovi, a posebno oni u malim sredinama ovise o volonterima i zaljubljenicima, ljudima koji su u tom sportu srcem i oni nose klubove. Često novci nisu presudna stvar. Sport u cijeloj pandemiji i nije puno patio upravo radi ljudi koje to rade srcem i koji bi to radili i s novcem i bez njega. Ali, na institucijama je primjerice ulaganje u sportsku infrastrukturu, to je ono što u županiji nedostaje skoro u svim sportovima i to je nešto na čemu se mora još raditi. Zajednica osigurava sredstva za redovne aktivnosti klubova, dok na infrastrukturu Zajednica ne može odgovoriti, već je to na jedinicama regionalne i lokalne samouprave. Puno se više treba i može iz proračuna izdvajati za sport u smislu infrastrukture, nego što se to do sada radilo.