Biskup dubrovački msgr. Mate Uzinić krajem siječnja iduće godine napunit će šestu godinu svog mandata na čelu Dubrovačke biskupije.
Ovaj 49-godišnjak iz Dubrave kod Omiša od prvog je dana privlačio zanimanje vjernika, ali i medija, ponajviše zbog svojih specifičnih poruka. Povodom Božića u razgovoru za DuList uputio je prigodnu poruku vjernicima, ali se osvrnuo i na neke aktualne teme u biskupiji, Hrvatskoj i šire.
Što biste poručili vjernicima za Božić?
Poručio bih nam – govorim i sebi jer i ja sam jedan od vjernika – da ne dozvolimo da nam Božić sa svojim otajstvom ostane na površini, samo Božić običaja i kupovine, božićnih jela i zabava, treperavih svjetala i poklona, nego da dozvolimo Božiću da nas dotakne i zahvati i na liturgijski način, osobito u sakramentu pomirenja i božićnih misnih slavlja. Nakon toga, prepoznajmo i susretnimo Boga, koji se u Isusu iz Nazareta rođenom u Betlehemu učinio jednim od nas, i u braći i sestrama, osobito onima – od nerođenih, preko izbjeglica i prognanika, pa sve do starih i bolesnih – za koje u našem ljudskom društvu ima sve manje mjesta, kao što ga nije bilo ni za Njega o prvom Božiću.
Ovaj Božić dočekujemo s mislima na stradale u Siriji. Čini li Vam se da svijet tek nijemo promatra sve što se događa?
Bojim se da je samo privid kako svijet – odnosno različite interesne grupacije i politički moćnici sa svojim interesima – sve to nijemo promatra. Oni su, nažalost, uključeni od početka. To je uzrok svemu onome što se događa. Da im je stalo do običnih ljudi i njihovih tragičnih sudbina bilo bi sve drugačije. Ali nije. To se sada najbolje vidi. U pozadini svega su sebični interesi. Svi mi ostali, obični ljudi, i kad bismo to htjeli ne možemo ništa učiniti. Boli nas ta nemoć. Ipak, u svjetlu te naše nemoći bolje razumijemo i onu našu situaciju od prije dvadeset i pet godina. I zato ne smijemo dozvoliti da nas, kako je naziva papa Franjo, zahvati diktatura ravnodušnosti. Ako ništa ne možemo, možemo moliti. Još bih nešto dodao vezano uz politiku koju po tom pitanju vodi Republika Hrvatska. Bez obzira što to stvarno ne bi nešto promijenilo, jer mi smo maleni i bez velikog i stvarnog utjecaja, smatram da bismo u odnosu na cijelu ovu situaciju, kao i onu na nekim drugim žarištima sukoba, trebali imati drukčiju, proaktivniju politiku, od one politike protiv kakve smo dizali glas kad je riječ bila o nama, a koju danas vodimo. Moralno bi to bio velik i važan iskorak.
Nedavno smo zatvorili Godinu svetog Vlaha i Godinu milosrđa. Jesmo li ih primjereno obilježili?
Vjerujem da jesmo. Imali smo puno različitih događaja i veoma uspjelih projekata i na gradskoj i na biskupijskoj razini. Kad je riječ o biskupijskoj razini onda bih rekao da smo bili izuzetno sretni što su se ove dvije stvarnosti, Godina sv. Vlaha i Godina milosrđa spojile u jednu. Spomenuti ću, uz one redovite događaje vezane uz Festu sv. Vlaha, neke posebne događaje na biskupijskoj razini koji su obilježili proteklu godinu, a započinjem od otvaranja Godine sv. Vlaha i milosrđa na sv. Luciju prošle godine. Sljedeći značajniji projekt su bile veoma uspjele Franjevačke pučke misije na razini cijeloga Dubrovnika. Zatim, tu je i sama jubilarna Festa sv. Vlaha koja je – po sudjelovanju posebnog papinog izaslanika, brojnih biskupa, svećenika i vjernika – nadmašila sva naša očekivanja. Ovdje svakako spominjem znanstveni simpozij u povodu 1700. obljetnice svečeve smrti i 600. obljetnice dubrovačkog zakona o ograničenoj trgovini robljem te veoma uspjelo hodočašće u Svetu zemlju oko 260 vjernika Dubrovačke biskupije. U prigodi nedavnog završetka Godine sv. Vlaha i milosrđa, u našu katedralu smo vratili barokni oltar i retabl, ali i unijeli neke druge neophodne predmete, poput nove ispovjedaonice i ulaza za invalide, da bi se Godina sv. Vlaha i milosrđa mogle nastaviti i u ovoj godini i godinama koje su pred nama.
Značajan događaj za Dubrovačku biskupiju također je bila obnova Crkve svetog Vlaha te povratak baroknog oltara u Katedrali. Jeste li zadovoljni učinjenim?
S onim što je učinjeno sam veoma zadovoljan, a čujem da je zadovoljna i stručna javnost. Obnova crkve sv. Vlaha je dovršena. Bogu hvala za to. Katedralu smo tek počeli obnavljati. Puno je još posla pred nama. Zahvalan sam svima koji su nam u tome pomagali i pomažu. Ipak, dozvolite mi da posebnu zahvalnost izrazim Društvu prijatelja dubrovačke starine bez čije pomoći ne bismo mogli završiti obnovu sv. Vlaha i bez čije pomoći nećemo moći nastaviti obnovu naše dubrovačke katedrale.
U ovoj godini proces kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca na poseban je način obilježen osnivanjem mješovite komisije Katoličke i Srpske pravoslavne crkve. Ipak, taj Papin čin unio je nespokoj među vjernike, koji su to protumačili kao otvaranje prostora za zaustavljanje procesa. Koji je Vaš stav?
Papa Franjo se u različitim prigodama osobno pozitivno izrazio o bl. Alojziju Stepincu, ali je s uvažavanjem pročitao i one prigovore koje mu je, na vijest o skoroj kanonizaciji, uputila Srpska pravoslavna Crkva. Plod toga je mješovita komisija kojoj nije zadaća donijeti odluku o kanonizaciji bl. Alojzija Stepinca, nego dodatno rasvijetliti njegovu ulogu u teškim vremenima predratnih, ratnih i poratnih previranja u kojima je živio i vršio svoju pastirsku službu. Katoličkoj je Crkvi njegova uloga sasvim jasna, a tomu je dokaz beatifikacija koja je razriješila sva sporna pitanja koja se uvijek ponovo postavljaju. Međutim, to što je to pitanje u vjernicima izazvalo nespokoj posljedica je toga što je ono preraslo njegove stvarne dosege i postalo politički problem, koji se dodatno koristi u još uvijek nerazriješenim političkim odnosima između naših naroda i država. Nažalost, ni neki odgovorni ljudi unutar naših Crkava nisu se sposobni tome othrvati.
Političari su, barem načelno, uočili problem nataliteta uvrštavanjem pojma demografije u naziv novog ministarstva. Činimo li kao država, društvo i pojedinci dovoljno na rješavanju tog problema?
Koliko činimo pokazuje podatak da je ove godine u Dubrovačkom rodilištu broj novorođene djece pao ispod 1000. A mi nismo iznimka. Novo ministarstvo koje je u svoje ime uvrstilo pojam demografije je dobar korak naprijed jer to je znak da smo postali svjesni ove problematike, ali to nipošto nije dovoljno. U poruci koju sam ove godine u prigodi Dana života potpisao u ime Vijeća HBK za život i obitelj, istaknuo sam da nam je potrebna što skorija demografska obnova, kako na planu strategija i politika gospodarskoga i regionalnog razvoja, tako i po pitanjima izgradnje stabilnoga socijalnoga okvira, koji će uključivati sveobuhvatne i dugoročne mjere poput pružanja adekvatne pomoći zaposlenim roditeljima oko skrbi za djecu, zapošljavanje mladih, stambeno zbrinjavanje mladih obitelji, prilagođeno radno vrijeme te stvaranje većih mogućnosti za skrb o starijima, bolesnima i nemoćnima. Ipak, istaknuo sam tad, a ponavljam i sada, ključni je preduvjet demografske obnove stvaranje optimističnog ozračja i promjena mentaliteta prema braku, obitelji i djeci, kao važnim društvenim vrednotama bez čijeg osnaživanja nije moguće ostvariti željeni cilj.
Za mjesec dana napunit će se šest godina otkad ste na čelu Dubrovačke biskupije. Te 2011. godine najavili ste, između ostalog, i povratak u Grad, u Biskupski dvor. Zašto se to još nije dogodilo?
Obnova Biskupskog dvora nije završena te je to razlog zbog čega se povratak još nije dogodio. U posljednje vrijeme smo, zahvaljujući donaciji Zaklade Caboga Stiftung, intenzivirali radove i nadamo se tijekom sljedeće godine njegovom dovršenju. Nakon toga će, ako Bog da, uslijediti i ispunjenje danog obećanja.
Dubrovačka biskupija s tvrtkom MIDIA Grupa sudjeluje u projektu izgradnje u Vrbici. Što će se točno graditi i kolika ja vrijednost projekta? Govori se o tzv. rezidencijalnim vilama komercijalne namjene.
Na sjemenišnom zemljištu u Vrbici planiramo gradnju više stambenih jedinica različitih vrsta zgrada s ukupnom zahtjevnom pratećom infrastrukturom, poštujući pri tom tradicijske oblike gradnje. Sve ostale detalje svakako namjeravamo predstaviti javnosti kada se ostvare svi preduvjeti za početak radova.
Gradonačelnik Vlahušić je, povlačeći točku o izglasavanju UPU Vrbica-Čapetino s dnevnog reda Gradskog vijeća, zaoštrio odnos s MIDIA Grupom. Kakav odnos ima Dubrovačka biskupija s tom tvrtkom?
Dubrovačka biskupija ima korektne odnose s MIDIA Grupom. U sklopu razrješenja svojih složenih odnosa iz prošlosti, osnovali smo zajedničku tvrtku Elaphiti Conspectus d.o.o. Mi u Dubrovačkoj biskupiji ovim projektom želimo stvoriti pretpostavke za rješenje postojećih kreditnih obveza Dubrovačke biskupije te obnoviti neke postojeće i izgraditi neke nove pastoralne objekte.
Možemo li uskoro očekivati da pojedine crkve na području grada Dubrovnika uđu u sustav Dubrovnik Carda, odnosno da se za pristup njima plaća ulaznica? O tome se naime krajem ove sezone očitovao gradonačelnik Vlahušić, kazavši kako se o tome vode razgovori.
Nismo imali službene razgovore na tu temu, a u neslužbenim razgovorima nije bilo riječi o naplati ulaznica u crkve koje su u liturgijskoj upotrebi, nego o uključivanju u Dubrovačku karticu, zajedno s muzejima Dubrovačke biskupije, crkava i kapelica unutar Grada koje su zatvorene i nisu u liturgijskoj upotrebi.