Do početka probnog rada pročistača ostalo je jako malo dana, a uz to se obavila prva faza čišćenja kanala u povijesnoj jezgri što je bio povod za razgovor s predsjednikom Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukšom Matušićem.
U razgovoru nam je pojasnio koji ih problemi očekuju nakon što pročistač bude pušten u rad, a vezani su ponajprije uz troškove održavanja, kao i moguće povećanje cijene vode korisnicima. Matušić je istaknuo kako će se boriti protiv poskupljenja.
Završetak radova na pročistaču očekuje se u lipnju, kao i početak probnog rada. Gradonačelnik Franković najavio je kako vjeruje da ćemo bez zamućenja biti već najesen. U cijeloj situaciji sporni su – troškovi. Koliko će nas koštati pročistač, odnosno koliki će biti troškovi održavanja? Tko će ih plaćati?
Nova uprava će sve učiniti kako ne bi došlo do povećanja cijena, barem u ove četiri godine našeg djelovanja. Dodajmo kako povećanje cijena ide prvo na odobrenje skupštine, povjerenstva i Gradskog vijeća. Ne možete mijenjati cijene bez tih glavnih instanci. O spomenutim se troškovima pričalo u više navrata. Sigurno je to kako će sama izgradnja pročistača, odnosno završetak i puštanje u rad značiti veće troškove za poslovanje Vodovoda Dubrovnik. Imate jedan veliki uređaj koji je u funkciji, a kojeg treba servisirati na godišnjoj razini.
Što se tiče zakonskih mogućnosti, ispucali smo sve što se ispucati dalo. Na prvi dan probijanja roka, a to je bilo 1. srpnja 2017., uputili smo dopis prema izvođaču radova, ‘SUEZ International’ i krenuli smo u postupak naplate penala. Morali smo krenuti u tu proceduru, inače bismo riskirali da iznos pročistača bude skuplji, za 5 do 6 milijuna kuna. Isto tako, imali smo dodatna potraživanja prema njima, što se u javnosti nije govorilo dosad. Kao što su troškovi produljenja nadzora, što smo također poslali njima na naplatu. Tu su i troškovi cisterne koje Vodovod Dubrovnik plaća Javnoj vatrogasnoj postrojbi. Ti klemovi su išli prema SUEZ-u. Generalno gledajući ponudu izvođača, koja je bila definirana godišnjim operativnim troškom, a koji je ugovorom definiran, govorimo o nekih 20-ak milijuna kuna. Što će iz toga proizaći, što će se dokazati u sljedećem razdoblju od godinu dana, postizanjem tih operativnih troškova, hoće li troškovi biti manji ili veći, ne znamo. Ali ako budu veći, postoji ugovorna kazna za te troškove. Jedino što izvođač može jest platiti i optimizirati nekakav minimalan trošak. Ako budu niži, to će biti nama benefit, vezano za cijenu vodne usluge i svega ostalog. Intencija je da se dobije uređaj sa što manje operativnih troškova. Izvođač primjenjuje tehnologiju koja zahtijeva određene troškove za svoj rad. Što će se dogoditi, pratit ćemo. I mi također dajemo podršku kroz naše tehničke uvjete i zahtjeve naručitelja, a oni su tu da to uklope. I njima je to u interesu.
Znači, još uvijek se ne zna ukupan trošak održavanja?
U ovome trenutku ne možemo reći kako će troškovi održavanja na godišnjoj razini biti primjerice 100 tisuća kuna, milijun kuna… Možemo se nadati samo kako će troškovi biti manji od onoga što je navedeno u projektnoj dokumentaciji. Opet se vraćamo na početak priče, mi smo takav ugovor zatekli, ali smo u dokumentaciji naišli na projekt s puno problema. Za pretpostaviti je kako nećemo imati skupe operativne troškove, ali da je paprirnato navedeno, navedeno je. Ponavljam, za Vodovod ti veliki troškovi ne bi bili dobri.
Treba napomenuti kako prvu godinu dokazivanja operativnih troškova, sve troškove rada uređaja snosi izvođač koji treba dovesti uređaj u stanje minimalnih troškova, a u konačnici i za nas, za iduće godine. Radi se naime
o razdoblju od 16 godina.
Ukoliko dođe do povećanja troškova, možemo li očekivati poskupljenje usluga za naše građane?
Ono što znamo je kako su cijene vodnih usluga za naše građane visoke, no moramo istaknuti kako se nisu mijenjale zadnjih 3 do 5 godina. Ne bih volio da do povećanja cijena dođe. Prvi ću se boriti da do toga ne dođe. Čvrsto iza ovoga stojim. Definitivno ću biti ta osoba ispred Uprave koja će tražiti da Grad ‘uleti’ s financijskim sredstvima. Bit ću prvi koji će biti protiv tih poskupljenja.
Sigurno je to kako će sama izgradnja pročistača, odnosno završetak i puštanje u rad značiti veće troškove za poslovanje Vodovoda Dubrovnik
S kojim ste se problemima susretali po pitanju pročistača?
Sjetit ćete se vremena kada je gradilište bilo zatvoreno tri mjeseca, kad je prijetio raskid ugovora s izvođačem. Mogli smo imati situaciju u kojoj bismo zatvorili gradilište, zatim krenuti u javnu nabavu… Dakle, ono što je bila najveća boljka, o čemu se najviše pričalo u javnosti, da ostavimo za druga vremena. Nismo htjeli. Prošle godine kad smo imenovani, točnije 23. lipnja, u roku od 7 dana poslali smo dopis izvođaču da plati ugovornu kaznu. E sad možete zamisliti kakvi su to odnosi. Nas primjerice nije zanimalo što oni imaju na skladištu. Njihovo je bilo, izvolite završiti posao. Jesam li sretan s rokovima, nisam. Zašto? Zato što sam očekivao kako će radovi ići brže, ali što očekivati kad nemate nikoga na gradilištu 3 mjeseca. Kad imate nebrojene sastanke s tvrtkom Skladgradnja koja ne želi napustiti gradilište. Da nismo bili oprerativni, ta bi se trakavica vukla do dan danas. Imali smo i problem s nedostatkom radnika, s čime se i brojni susreću. Što se tiče samih rokova, tražili smo od izvođača odgovor kad će biti gotov pročistač. Bitno nam je bilo da ne lažemo javnost. Ali, htjeli smo pustiti uređaj u funkciju do jeseni kad dolazi do velikih zamućenja. Gospodin Toni Zlatić je rekao kako će to biti 1. lipnja, i to je to. Da je rekao 1. rujna, gradonačelnik i ja bismo se pomirili s tim datumom.
Tko će održavati pročistač?
Djelatnici Vodovoda. U dogledno vrijeme morat ćemo osposobiti određen tim ljudi koji će se baviti pročistačem. Zatekli smo u Vodovodu situaciju, što se tiče osoblja, da se adakvatan kadar nije mogao zaposliti. Više se radilo na zapošljavanju administrativnog osoblja. Govorimo o deficitarnom zanimanju, pogotovo u našem gradu gdje nemate baš puno kemijskih inženjera. Postoji nekoliko djelatnika koji održavaju postojeće uređaje, vode brigu o njima kako bi sustav funkcionirao. Kad je ovakav ozbiljan uređaj u pitaju, morat ćemo voditi računa da u dogledno vrijeme, kad uređaj bude u funkciji, imamo određen broj ljudi koji će se o njemu brinuti.
U okviru cjelovite sanacije kanala mješovite odvodnje u srcu povijesne jezgre, kanal je u potpunosti očišćen u predviđenoj dužini od 30 metara. Što možemo očekivati u drugoj fazi obnove? Kada i u kojem smjeru će se nastaviti radovi?
Očekujemo kako će sve ići poprilično lakše i bolje, iako je svaki metar Straduna drukčiji. Kada smo to dolje otvorili, ni konzervatori nisu znali na što možemo naići. Malo su se radovi oduljili jer smo prema njima bili obvezni napraviti arheološki projekt. Što se tiče fizičkih radova, mogli su biti završeni i prije dvadeset dana. Mislim kako smo napravili dobar posao. Očekujemo na jesen, kad prođe sezona, odobrenje završnog konzervatora za sav odrađeni posao. I odmah počinjemo s drugom fazom i radom na preostalih 270 metara. A vrijeme je faktor. Kad smo započeli s radovima nakon nove godine, došao je sveti Vlaho, pa su ulile kiše. Dobro je dok smo ga uhvatili. Bilo je 5 do 12. Rekao bih 12 i 5. Dodao bih kako smo u međuvremenu čistili i sporedne ulice. Ne mogu reći kako smo imali neugodnih iskustava s ugostiteljima. Sa svima smo se uskladili. Očekujem kako ćemo kroz sljedećih deset dana maknuti ‘boxove’ i onda nas nema do kraja sezone, do 10 ili 11 mjeseca. Dok grad i konzervatori ne daju odobrenje za početak druge faze.
Očekujemo kako će sve ići poprilično lakše i bolje u drugoj fazi čišćenja, iako je svaki metar Straduna drukčiji
Radnici su nakon čišćenja obolijevali i morali uzeti bolovanje u roku od 7 dana. Možete li nam reći u kakvom su trenutno stanju?
Morate razumijeti kako govorimo o jednom teškom i, nazovimo ga, ‘šporkom’ poslu. No bitno je naglasiti kako su radnici u dobrom zdravstvenom stanju.
Istaknuli ste jednom prilikom kako su, osim masnoće, ‘krivac’ za začepljenje kanalizacije Grada i – vlažne maramice. Hoće li se uskoro u svakom domu u povijesnoj jezgri primijenjivati ‘No Flash Policy’, mjera kojom će se zabraniti bacanje raznoraznih stvari u wc-školjku? Znamo kako su već neki iznajmljivači počeli lijepiti papir s ispisanim upozorenjem.
Tu je jedino bitna ljudska savjest. Navest ću jedan primjer. Prošle godine smo išli riješiti začepljenja u Gružu i na Pločama. Ljudi su pekli rakiju i bacali drop u kanalizaciju. I kad smo počeli čistiti, imali smo što vidjeti. Svašta se baca. Problem su zasigurno vlažne maramice koje se bacaju u wc školjku. Dolazi tako do kompleksnog problema kad se stvaraju ogromne nakupine koje se ne mogu razgraditi i začepe pumpe. Išli smo naručivati specijalnu pumpu koja može ‘gutati’ takve stvari. Na kraju krajeva ovim se činom idemo prilagođavati takvoj situaciji u kojoj ljudi sebi dozvoljavaju bacanje raznih stvari. Do čega smo se doveli. A što se tiče masnoća, ne možemo reći kako se ne bacaju. Kad sam dao izjavu po tom pitanju, zaratio sam s pojedincima kako ih lažno optužujem. Nisu te masnoće pale s neba. To vam sve ide na savjest pojedinca. Ono što sam bio istaknuo je kako bismo htjeli uključiti jednog djelatnika Vodovoda koji bi išao s komunalnim redarom i s dobro pripremljenim pravilnikom u kojoj će se nalaziti drastične kazne.
U dogledno vrijeme morat ćemo osposobiti određen tim ljudi koji će se baviti pročistačem
Bivša uprava je najavila projekt izgradnje novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na Petki. Što je s tim?
Kad su ga lijepo najavili, bilo bi lijepo vidjeti što su poduzeli. A to je ništa. U dosta navrata sam istaknuo kako ne volim govoriti što je bilo prije. Morate znati kako je uređaj napravljen 1977. godine i njegov ‘životni’ vijek je praktički istekao. Uređaj kakav je danas, može kratko funkcionirati. Ako se novi uređaj ne napravi, bit ćemo u velikom problemu. Ono što je bivša uprava izgubila, to je dragocjeno vrijeme koje je imala. Svjedoci ste kako smo održali javnu raspravu i mjesec dana prije savjetovanje. Svatko je mogao reći što želi. Ponudili smo pet alternativnih lokacija, među kojima je i Petka. Prijavili smo projekt u Zagreb, a sad smo u procesu iščekivanja odobrenja brojnih ministarstava. Očekujemo kako ćemo pred kraj ove godine dobiti zeleno svjetlo kako bismo mogli krenuti s projektom. Nismo se htjeli osvrtati na izjave pojedinaca kako je Petka loša lokacija. Mještani Komolca su, što nam je uvelike olakšalo, iznijeli negativno mišljenje kako se takvo nešto ne bi smjelo raditi u Komolcu jer je po njima to osjetljivo područje Rijeke dubrovačke. Puls građana je bitan u cijeloj priči. Možemo pričati o floskulama i govoriti: ‘Idemo to raditi negdje’. Ne kažemo kako je Petka idealna, ali od svih je ponuđenih lokacija bila najbolja. Ne smijemo više čekati, moramo raditi. Ljudi su na to osjetljivi.
Činjenica je kako Dubrovnik nema riješeno 70 posto kanalizacijske i 30 posto vodovodne mreže. Gradonačelnik Franković, na samom je početku svoga mandata, u javnom istupu izazvao šok kod javnosti izjavom kako ‘nismo bogat Grad ako ne riješimo kanalizaciju, vodovod’. To ste isto ponovili nakon potpisivanja tri ugovora s Hrvatskim vodama, među ostalim i onaj o izgradnji kanalizacije Orašca.
Ne mislim samo na odvodnju i kanalizaciju, već i na cijelu infrastrukturu. Moje mišljenje je: Koliko nam je riješena infrastruktura, toliko smo bogat grad. Što se tiče samog vodovoda, sama vodovodna mreža u užem gradskom području dobro je razvedena. Ostala gradska područja, nažalost, loše su razvijena.
Što je s Gornjim selima na kraju?
Ishodili smo uporabnu dozvolu prije mjesec dana za kompletan cjevovod. Sad su se stvorili preduvjeti za davanje priključaka.
Kakva nam je situacija na otocima?
Ostaju nam Elafiti kao veliki problem što se tiče kanalizacije, a na što ćemo se definitvno bazirati. Nijednoj vlasti nisu bili dovoljno atraktivni, nije bilo možda isplativo ulagati toliko sredstava na tim područjima. Ishodili smo lokacijske dozvole za sva četiri otoka. Izdana je građevinska dozvola za gradnju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda otoka Lopuda, dozvola za Kalamotu je u postupku ishodovanja, dok je građevinska dozvola za kanalizacijsku mrežu Suđurđa u završnoj fazi izdavanja.
Koliko projekata uspijevate sufinancirati novcima iz EU fondova?
Vrijednost aglomeracije Dubrovnika je 500 milijuna kuna. Nadam se kako ćemo povući sve. Govorimo o cijelom našem području i svim prijavljenim investicijama. To su primjerice uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, cjevovodi… Ponavljam ono što je rekao predsjednik Gradskog vijeća.’ Trebat će biti čarobnjak za vrijeme koje se izgubilo’, a da mislimo kako ćemo uspjeti, mislim kako hoćemo.
Spomenuli smo nedavno potpisivanje ugovora. Kakvom možete opisati suradnju s Hrvatskim vodama… I bivšim predsjednikom uprave Vodovoda?
Nismo imali puno sastanaka općenito s Hrvatskim vodama, vjerojatno što smo se ‘zabavili’ s Gornjim selima i uporabnom dozvolom jer nam je prijetila penalizacija od 11 milijuna kuna, bez obzira što smo već platili oko 6 do 7 milijuna kuna. Zatim smo se ‘zabavili’ s izgradnjom vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava Štikovica-VrbicaLozica-Mirinovo gdje smo trebali platiti još 5 milijuna kuna, a gdje smo ishodili uprabnu dozvolu 31. ožujka ove godine. Govorimo o dvije kapitalne investicije od kojih je jedna pokrenuta 2011., a druga 2013. Možete zamisliti o čemu govorimo kad mi u 2018. to rješavamo. Plus pročistač kao najveća investicija grada. Zatim more malih investicija, od Brsečina do Župe. I zbog svih investicija nije bilo velikih kontakata. Bavili smo se više tvrtkom i stabilizacijom kako ne bismo imali problema. S generalnim direktorom smo bili na nekoliko sastanaka, a produkt toga je potpisivanje ugovora za investiciju u Orašcu. Rekao bih kako je to konstruktivan projekt i po meni okretanje nove stranice. Nije bilo zle krvi u odnosima.
Trebamo li se uopće doticati Vaše funkcije direktora Vodovoda Dubrovnik povodom raskola u koaliciji HDZ-a i DDS-a? Kakav je vaš status u DDS-u?
Nemam nešto konkretno komentirati. Nisam imao problema. Gradonačelnik je jasno u više navrata rekao kako ima dobru suradnju i povjerenje u sve direktore, ne samo mene. Što se tiče raskola… Opet nemam ništa konkretno komentirati. Već sam rekao kako nitko nije nezamjenjiv. Ako gradonačelnik i skupština misle kako ima boljih, neću praviti probleme. Smatram kako je suradnja dosad bila dobra.