Maro Saulović nedavno je izabran u Upravni odbor Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) kao predstavnik redovnih članova iz regije Južna Dalmacija. Dugogodišnji turistički djelatnik i vlasnik agencije Gulliver DMC objašnjava kako je za njega to određena vrsta priznanja za ‘rad i djelovanje u turizmu tijekom proteklih dvadesetak godina’. UHPA je osnovana 1992. godine i okuplja dvjestotinjak članova koji pružaju usluge turističkih agencija i turoperatora.
—Kroz udrugu se aktivno zastupaju interesi agencija, prvenstveno u komunikaciji s nadležnim ministarstvima, ali i lokalnim, turističkim zajednicama s ciljem unaprjeđenja samog poslovanja i ponude te rješavanja problema kojih usput vazda bude. Uvijek je dobro biti u poziciji da se o nekim stvarima može razgovarati i konkretno predstaviti moguće probleme naše destinacije – dodao je Saulović koji je u razgovoru za DuList komentirao nekoliko aktualnih, turističkih tema.
Ne volimo je puno spominjati, ali kakvo je poslovanje i rad turističkih agencija nakon pandemije koronavirusa? Postoje li neke promjene koje su ostale na snazi u poslovanju agencija, a uvele su se tijekom pandemije?
Mislim je protekla sezona bila pokazatelj kako se svijet vratio ‘u normalu’. Brojke ostvarenog turističkog prometa, kako u Dubrovniku, tako i u Hrvatskoj, bile su na razini 2019. godine. Sama ta činjenica potvrđuje da je korona prošlost. Očekivanja i predviđanja za ovu godinu su zasigurno dobra. Ne sumnjam da će rezultati biti na razini prošle godine, a nadamo se da bi ova godina mogla biti rekordna u financijskom smislu.
Došlo je do toga da se više prakticiraju programi s manjim grupama. Iako, naravno, dan danas imamo realizaciju turističkih proizvoda za autobuse između 40 i 45 ljudi. No, tijekom korone se pokazalo da ljudi preferiraju putovanja u manjim skupinama. Dobili smo jedan dio tržišta koji preferira manje, ekskluzivnije grupe.
Vaša je agencija prije dvije godine uvela nekoliko noviteta u turističkoj ponudi. Među ostalim, riječ je i o vlakiću koji vodi turiste u neke dijelove grada koji nisu na uobičajenim rutama izletničkih programa. Je li on zaživio?
Kao za svaki novi proizvod, treba proći određeno vrijeme kako bi se ‘uhvatila’ sama priča i ideja. Mogu reći da je naš program s vlakićem zaživio u punom smislu te riječi ove godine. To je nešto što se su kompanije, s kojima surađujemo, prepoznale te smo na dobrom putu. Naravno, uvijek smo u pokretu, traženju i osmišljavanju nekakvih novih programa koje bismo mogli plasirati na tržište.
No, što se tiče turističke ponude u Dubrovniku, je li na njoj potrebno ipak malo više raditi?
Zasigurno da uvijek može bolje. Smatram da bi svi dionici turizma u destinaciji trebali raditi na obogaćivanju i poboljšanju ponude, bilo kakve vrste. Često se čuje rečenica da gosti, koji dolaze s cruisera, ne troše puno para u Gradu. Moj komentar na to je da je gost spreman potrošiti ako mu se nešto i ponudi.
Koji su nekakvi mogući potencijali?
Cavtat i Konavle su dobrim dijelom razvijena turistička priča, kao i Elafiti. Ono gdje mislim da prostora ima, a gdje se kaska, svakako je razvoj Dubrovačkog primorja. Čudno je da u tome dijelu nemamo još razvijenu priču o tome što bi se u Primorju moglo raditi, a postoji interesantnih stvari. Također, samom izgradnjom Pelješkog mosta i spajanjem dva dijela Hrvatske, došlo je sigurno do povećanja dolazaka posjetitelja autima i autobusima. Pelješac je postao još zanimljivijom destinacijom za turiste. Čak smo od nekih kompanija dobili upite za izradu konkretnih programa, a koji će se realizirati na način da se goste, primjerice, dok plove ispod mosta, upoznaje i s njegovom izgradnjom. Naravno, Pelješac je sam po sebi već brendiran kao turistička destinacija gdje ćete, među ostalim, probati vrhunska vina ili kamenice, posjetiti zidine i solanu u Stonu. No, sada je izgradnjom mosta dobio dodatni zalet.
No, i dalje se uvijek ističe kako smo aviodestinacija. Treba li i na tom području još više uložiti snage za unapređenje?
Povezanost Dubrovnika aviolinijama s ostalim destinacijama u ljetnom redu letenja nije upitna. Ali, definitivno je problematičan broj letova za vrijeme trajanja zimskog reda letenja. Tad, ne da nismo povezani, već možemo reći da smo prometno izolirani. Ljeto kao ljeto apsolutno ne predstavlja problem, ali zima nam je – ‘crna’. Ne znam planove za ovu godinu, ali lani je Turkish Airlines trebao imati letove za Istanbul svaki dan da bi u kolovozu odlučili kako će te letove otkazati. Tako da smo de facto bili ostali samo na letu Dubrovnik-Zagreb.
U posljednje vrijeme se ističe tema o novom Zakonu o turizmu. Jeste li upoznati s najavama, što nam donosi?
Novi zakon je u fazi donošenja i uskoro će se staviti na javnu raspravu. Tek u tome trenutku, kad vidimo o čemu se radi i što u njemu piše, moći ćemo konkretnije razgovarati i komentirati sami sadržaj zakona. Ono što je na neki način u izjavama u javnom prostoru istaknuto, odnosno ‘podcrtano’ jest da će sam zakon nastojati definirati pravila i načine upravljanja turizmom u destinaciji – kako ne bi došlo do prekomjernog turizma.
Također, možda se čini kako se u posljednje vrijeme u Dubrovniku samo uvode određene zabrane. Kako to komentirate? Hoće li doći do toga da će ljudi početi manje dolaziti u Grad zbog navedenog?
Mislim da je ideja koja se provodi kroz projekt ‘Poštujmo Grad’ (‘Respect the City’) na pravom tragu, odnosno nešto što je Dubrovnik kao destinacija trebao da bi se na neki način počelo upravljati turizmom koji nam se u određenim trenucima događao i nismo ga mogli kontrolirati. Pobornik sam opcije koja uključuje raspravu i razgovor te pronalaženje kompromisa i zajedničkog rješenja problema. Mislim da zabrane nisu uvijek produktivne u iznalaženju tog rješenja.
Iz tiskanog izdanja od 14. lipnja 2023.