Prosvjed korisnika vezova na dijelu Lapadske obale koji je ogradom zagradila Laguna Trade, tvrtka koncesionar Marine Gruž potaknuo je proteklih dana živu raspravu u dubrovačkoj javnosti. Zašto moraju pomaknuti svoje barke, kako i zašto je do toga uopće došlo i gdje će ih u konačnici premjestiti? U kontekstu odgovora na ta pitanja spominje se i Županijska lučka uprava, koju neki smatraju jednim od krivaca za takvu nesređenu situaciju.
-Prilikom donošenja UPU-a granice su se pomaknule, a mi pritom nismo konzultirani. Dotad je naše područje nadležnosti bilo do pumpe u Orsanu, a nakon donošenja granica je povučena na Ekonomskom fakultetu. Danom donošenja same odluke o koncesiji za Marinu Gruž taj dio područja izuzet je iz naše nadležnosti. Smatram da nas se trebalo pitati, čak i uključiti u proces donošenja odluke. Točnije, Ministarstvo je u ugovoru trebalo obvezati budućeg koncesionara da na neki način obešteti Županijsku lučku upravu i korisnike tih vezova – objašnjava nam ravnatelj ŽLUD-a Željko Dadić, s kojim smo razgovarali o rješavanju problema korisnika veza na Lapadskoj obali, kroničnom nedostatku vezova na području grada, ali i svemu što donosi realizacija dugo očekivanog projekta komunalne lučice Batala.
U čemu je u tom slučaju ‘krivnja’ ŽLUD-a?
Sigurno nije naša krivnja. U kontaktu smo s korisnicima vezova i investitorom kako bismo pokušali premostiti problem. Investitor će izaći u susret sa svoje strane, pregovaramo o najboljem rješenju. Mislili smo postaviti ponton kao privremeno rješenje, ali to zahtjeva dodatne dozvole pa smo od toga odustali. Iziskivalo bi dosta vremena. Ponudit ćemo im da se sidraju na dijelu našeg područja.
Imaju li svi korisnici veza na Lapadskoj obali ugovor sa ŽLUD-om?
Postoji nekoliko ‘divljih’ vezova, ljudi koji su se na neka mjesta ‘uvalili’. One s kojima imamo ugovor smo kontaktirali i nastojat ćemo ih zbrinuti. Oni prihvaćaju situaciju jer znaju da ih ne premještamo zato što ih želimo tjerati.
Tko je tim ljudima trebao osigurati ‘rezervne’ vezove? Bilo je očito da se do početka radova na Marini Gruž neće izgraditi komunalna lučica Batala.
Ljude smo na vrijeme obavijestili. Dio njih se snašao, u dogovoru s nama dobar dio je prihvatio takvo rješenje. Pomirili su se s tim da će se privremeno morati premjestiti na lokacije koje oni sami pronađu, ako mogu. Ukoliko ne mogu, osigurat ćemo im vez na nekim pozicijama. Iako treba podsjetiti da je problem nedostatka veza prisutan u cijelom gradu.
Znate li broj ‘divljih’ vezova?
Ne znamo točan broj, to je teško pratiti. Pokušavamo, ali nemamo dovoljno ljudi koji bi stalno bdijeli nad tim. Trebali bismo imati djelatnika koji bi se stalno bavio samo s tim, a oni imaju obveze i na dijelu obale gdje su izletnički brodovi, održavaju red u luci. Nedavno smo imali problem s jednim sugrađaninom koji se nije htio maknuti. Unajmili smo tegljač i premjestili ga, ali se on opet vratio.
Imate li mogućnost izdavanja kazni za ‘divlji’ vez?
Nemamo. Možemo ih upozoriti da u određenom roku premijeste barku, a ukoliko to ne učine da ćemo je ukloniti mi o njihovom trošku. To smo nekoliko puta napravili, ali nam se stvorio problem. Deponirali smo barke, ali ljudi po njih ne bi dolazili niti bi platili trošak premještaja. Onda bi se računi od tog suhog veza fakturirali nama. Našli smo se u nezgodnoj situaciji pa smo nastojali problem riješiti preko Ministarstva. Nismo dobili odgovor. Iskreno, najviše bih volio da ljudima možemo osigurati tisuću vezova, jer bi nama bili veći prihodi.
Postoji li prešutni dogovor s korisnicima ‘divljeg’ veza?
Ne. Svi koji nemaju ugovor morat će se maknuti kad se izgradi nova komunalna lučica. To je vrlo jednostavno. Moći će se ‘šlepati’ do izgradnje, ali nakon toga je kraj. A mi ćemo tada dobiti jasnu sliku i znati gdje je čije mjesto.
Imate li listu čekanja za vez?
Imamo.
Hoće li se ona riješiti izgradnjom komunalne lučice?
Sigurno neće.
Što će onda biti s tim ljudima? Neki tvrde da im je vez obećan.
Ne znam tko im je to obećao. Ne možemo zadovoljiti sve potrebe. Naši kapaciteti su prepunjeni. Nema ni mjesta ni prostora.
U kojoj je fazi trenutno projekt komunalne lučice Batala?
Moram reći kako radimo na izradi glavnog projekta, koji bi trebalo biti gotov kroz 15-20 dana. Nakon toga slijedi ishođenje suglasnosti i izrada građevinske dozvole. Nadam se da ćemo je dobiti do 1. lipnja ove godine. Nakon toga idemo na zatvaranje financijske konstrukcije kako bismo krenuli s gradnjom. Nadam se nakon turističke sezone, u listopadu ili studenom.
Vrijednost tog projekta je 30 milijuna kuna. Što se dogodilo s dogovorom s Gradom Dubrovnikom u vezi podjele troška izgradnje?
Projekt je podijeljen u dvije faze. Prvi dio, procijenjene vrijednosti otprilike 5 do 6 milijuna kuna, obuhvaća izgradnju pet plivajućih pontona sa šestim pontonom koji s unutarnje strane služi za vez, a s vanjske kao lukobran, kao i uređenje dijela obale s istezalištem. Naime, prema UPU jedan će se dio nasipanjem proširiti, a gat izvući. Gradonačelnik Vlahušić je više puta u medijima izjavljivao kako je Grad Dubrovnik spreman financirati projekt, čak do iznosa od 15 milijuna kuna. Zato smo mi u srpnju 2014. godine temeljem tih izjava Gradu poslali dopis s prijedlogom ugovora o sufinanciranju izgradnje. Nismo dobili odgovor. Prošle godine, prilikom izrade proračuna, poslali smo dopis s prijedlogom uvrštenja sufinanciranja u proračun, koliko Grad bude spreman. Preostali dio ćemo mi financirati kreditom, preko HBOR-a ili neke poslovne banke, uz suglasnost Županije. Treba znati kako ŽLUD nije korisnik proračuna, već se financiramo iz vlastitih prihoda. U devet godina postojanja uložili smo preko 25 milijuna kuna u lučku infrastrukturu, od gradske luke, dijela gruške obale, Luke Šipanske, Donjeg Čela do Tenturije, Trstenog i Orašca. Od toga je 90 posto financirano našim sredstvima.
Gradonačelnik je očekivao da će donošenjem novog Zakona o pomorskom dobru ŽLUD pripasti Gradu Dubrovniku. To se, barem zasad, ipak nije dogodilo. Je li to razlog ‘kočenja’ suradnje?
To biste trebali pitati njega, ali sve navodi na to da je o tome riječ. Naša ponuda Gradu Dubrovnik stoji i danas. Želimo Grad kao partnera u tom projektu, koji je od velike važnosti za ŽLUD, Županiju i Grad.
Koliko ste spremni čekati na odgovor Grada?
Do kraja izdavanja građevinske dozvole bismo to trebali znati, jer ćemo morati razmišljati o iznosima kredita.
Projekt koji je vezan za izgradnju komunalne lučice jest rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale, koji vodi Grad Dubrovnik. Tu ste ipak upućeni na nužnu suradnju?
Prometnica na Lapadskoj obali bit će dvotračna i na nekim djelovima će se morati izvršiti proširenja nasipanjem. Na obalni zid tog proširenja bi se trebala vezati tri pontona komunalne lučice.
Znači li to da za izgradnju tih pontona morate čekati realizaciju projekta proširenja Lapadske obale?
Ne, mi ćemo ih raditi s prijelaznim rješenjem na našem dijelu lučkog područja. Projekt sidrenja iziskuje opremu licenciranog izvođača. Grad Dubrovnik u proračunu za 2016. godinu ne nosi projekt proširenja Lapadske obale kao kapitalni projekt, a imaju tu obvezu.
Hoće li svi korisnici veza imati osigurano mjesto u novoj komunalnoj lučici?
Na cijelom području, od Batale do Orsana, imamo oko 500 ugovora. Naravno da ima i ‘divljih’, koji bacaju u svašta. Nešto se riješava, a nešto se ne može riješiti. Svi koji ugovorno izvršavaju obveze, a takvih je 90 posto, bit će smješteni u novoj komunalnoj lučici. Nove ugovore ne davamo, jer ih nemamo gdje smjestiti. Kroz glavni projekt ćemo rješavati faze izgradnje, radit će se u dijelovima, i tu očekujemo suradnju korisnika na tom dijelu. U dogovoru s izvođačem ćemo dogovoriti sličan sustav kao što je bio u Portu. Radovi će se obavljati u zimskim mjesecima pa očekujemo da će dobar dio korisnika izvući barke.
Hoće li izgradnjom komunalne lučice poskupiti vez?
Po Pravilniku Ministarstva o naplati vezova, naknada iznosi 100 kuna po dužnom metru na sidrištu i 200 kuna pod dužnom metru uz kraj. Iznos naknade tako će ostati isti i nakon izgradnje komunalne lučice, odnosno dok god je na snazi trenutni Pravilnik.
Gradite novu komunalnu lučicu, uvodite novi sustav, ulažete 30 milijuna kuna, a iznosi unatoč rastu kvalitete ostaju iste?
Nismo na tržištu kao na primjer ACI marina, već služimo građanima.
Bivši gradonačelnikov savjetnik Rikard Rossetti, kao i predsjednik županijskog HNS-a Valentin Dujmović kritizirali su Vaš način rada i poslovanja. Kako gledate na prozivke ljudi koji zapravo nemaju izravne veze s problematikom kojom se bavite?
Što se tiče gospodina Dujmovića, ja ne mogu govoriti o problemu pročistača za vodu jer tu temu ne poznajem dovoljno. Nisam takav da ga pitam gdje mu je pročistač. Bavim se svojim poslom. S druge strane, Rikard Rossetti je pomorac dugi niz godina, bio je zainteresiran i možda je imao dobru volju, ali nije o ničemu odlučivao. I on se zalagao da Grad sudjeluje u projektu, ali njegova nije bila zadnja.