Pravo na starosnu mirovinu stječe se s napunjenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a na prijevremenu starosnu mirovinu može se s navršenih 60 godina života i 35 godina staža, piše N1.
U prijelaznom razdoblju koje traje od 2020. do 2029. godine, žene ostvaruju pravo na prijevremenu starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi i kraćim mirovinskim stažem, piše na stranicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). U ovoj godini to je 58 godina i šest mjeseci života i 33 godine i 6 mjeseci staža, a od 1. siječnja 2030. bit će izjednačeni uvjeti odlaska u prijevremenu mirovinu za žene i muškarce.
Prema podacima HZMO-a za rujan ove godine, u Hrvatskoj je ukupno 1.226.522 korisnika mirovina. Od tog broja, 212.419 korisnika prima prijevremene mirovine, uključujući i one prema međunarodnim ugovorima. Ako se isključe mirovine iz inozemstva, broj korisnika prijevremenih starosnih mirovina iznosi 176.717. Osim njih, postoji i 391 korisnik koji prima prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca.
Razlike u mirovinskim iznosima i stažu
Broj korisnika prijevremenih mirovina u Hrvatskoj neprestano raste od 1990. godine. U prosincu te godine bilo je 32.884 korisnika (uključujući i inozemne mirovine). Šesteroznamenkasti broj korisnika dostignut je 2010. godine, kada ih je bilo 105.910, a od tada se taj broj udvostručio. Od prosinca prošle godine do rujna ove godine, broj korisnika prijevremenih starosnih mirovina porastao je za 2.232. Žene čine veći postotak korisnika prijevremenih mirovina, s 57 posto, dok muškarci čine 43 posto.
Prema podacima HZMO-a za kolovoz ove godine, prosječna neto mirovina korisnika prijevremene starosne mirovine iznosi 569,97 eura, dok je prosječna neto mirovina korisnika pune starosne mirovine 628,64 eura. Razlika između njih iznosi nešto više od 60 eura. S druge strane, prosječan staž korisnika prijevremene mirovine iznosi 35 godina i 11 mjeseci, što je četiri godine duže od prosječnog staža korisnika pune starosne mirovine (31 godina, 11 mjeseci i 6 dana).
Tko i zašto ide u prijevremenu mirovinu?
Razlozi za odlazak u prijevremenu mirovinu su razni. Bez penalizacije prolaze oni koji u nju odlaze zbog stečaja poslodavaca, ali također pod određenim uvjetom – navršenih 55 godina života i ostvareni minimalni broj godina staža.
Zdrastveni razlozi ili invadilnost također mogu biti razlozi zbog kojeg su neki primorani otići u prijevremenu mirovinu.
Bez penalizacije prolaze i radnici nekih teških i opasnih zanimanja poput rudara, vatrogasaca ili policajaca, ali pod uvjetom da ispunjavaju određenu životnu dob i radni staž .
Postoje i oni koji se više ne sojećaju fizički i psihički sposobnima za rad ili su naprosto željni odmora, ali takav odlazak nosi i penalizaciju za svaki mjesec ranijeg umirovljenja pa stručnjaci preporučuju da se o toj odluci dobro razmisli, naročito kad je riječ o financijskim čimbenicima.
Zahtjev se može podnijeti najranije šest mjeseci prije ispunjavanja uvjeta za prijevremenu mirovinu. Prema informacijama iz HZMO-a, pravo na mirovinu ostvaruje se najranije od prvog dana nakon prestanka radnog odnosa, pod uvjetom da je zahtjev podnesen unutar šest mjeseci od prestanka osiguranja. Ako zahtjev bude podnesen nakon tog roka, osiguranik ima pravo na mirovinu najranije šest mjeseci unatrag, računajući od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.