Treću uzastopnu godinu, u drugom je kvartalu ostvaren suficit na tekućem računu platne bilance, ove godine na razini od 212,1 milijun eura, čak 79,7 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine.
Za ostvarenje rasta suficita uslužni je podračun ponovno bio ključan. Naime, primarno je zbog rasta prihoda od međunarodnoga turizma (za 10,1 posto), ostvareno povećanje suficita cijelog uslužnog podračuna i to za 87 milijuna eura. Istodobno je na najvećem deficitarnom podračunu koji evidentira razmjenu roba Hrvatske s inozemstvom, ostvarena stagnacija deficita (+0,3 posto) primarno zbog znatno smanjene dinamike rasta robnoga uvoza (s 10,2 posto na 4,4 posto).
Rastu suficita na tekućem računu pridonijela su i povoljna kretanja na podračunu primarnog dohotka gdje je, temeljem manjih rashoda za kamate na inozemni dug, smanjen deficit za 16,5 posto. Jedino su kretanja na podračunu sekundarnog dohotka bila nepovoljnija te je smanjen suficit za 9,5 posto zbog smanjenja prihoda i kod opće države (manji iznos sredstava za tekuće namjene iz fondova EU) i kod ostalih sektora (manja vrijednost radničkih doznaka).
Iako je u drugom kvartalu ostvaren rast suficita, to nije bilo dovoljno da anulira lošija kretanja u prvom kvartalu (kada je porasla znatno viša razina deficita za 35,8%), tako da je na razini prve polovine godine ostvaren veći deficit nego u istom razdoblju prošle godine za gotovo trećinu (32 posto). Time je smanjen i suficit na razini posljednja četiri kvartala do razine od 3 posto BDP-a što je za jedan postotni bod manje nego u 2017. godini kada je iznosio 4 posto BDP-a.
Na razini cijele 2018. godine očekujemo zadržavanje suficita, što će biti šesta uzastopna godina pozitivnog salda u transakcijama Hrvatske s inozemstvom, ali na nižoj razini BDP-a nego prethodne godine (oko 3 posto), primarno zbog pogoršanja robnoga podračuna.