Javno izlaganje Prijedloga Izmjena i dopuna PPU-a Grada Dubrovnika i Izmjena i dopuna GUP-a Grada Dubrovnika te Prijedloga Odluke o stavljanju izvan snage DPU-a Belvedere održano je u srijedu navečer u Gradskoj vijećnici Grada Dubrovnika.
Na samom početku gradonačelnik Mato Franković ocijenio je kako je projekt Belvedere značajno ulaganje za Dubrovnik, dodavši kako je iznimno važno da projekt zadrži javni karakter.
-Osigurali smo prostor i prolaz do pomorskog dobra u dvije razine, liftom i skalinima. Šetnica dosad nije postojala, a bila bi benefit za građane. Neki razmišljaju drukčije i to je svačije pravo, ali u konačnici trebamo zadovoljiti javni interes te omogućiti investicije i doprinijeti razvoju turizma u Dubrovniku – rekao je Franković.
Privremena pročelnica UO za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Jelena Lončarić podsjetila je na prošlost projekta izgradnje novog hotela Belvedere te naglasila kako su provedene sve potrebne procedure.
Gunther Bischof je u ime investitora iznio povijest razvoja projekta i natječaja za arhitektonski projekt.
-DPU dopušta veliki volumen hotela i velik broj podzemnih katova. Zbog trenutnog stanja objekta nije bila moguća obnova građevine niti je trenutni detaljni plan izvediv. Pokrenuli smo međunarodni pozivni natječaj s najuspješnijim arhitektima, a izabrali smo njih 25, od čega je 13 poslalo prijedlog izrade projekta. Od toga su njih 4 ušla u uži krug. Temeljem nekoliko kriterija odabrana je tvrtka 3LHD iz Zagreba, a u Lazaretima smo održali javnu izložbu svih predloženih projekata – rekao je Bischof.
-Po projektu je Belvedere znatno manji od Detaljnog plana ili postojećeg stanja. Projekt 3LHD izabran je zbog uklopljenosti hotela u okoliš – dodao je Bischof.
Marko Dabrović iz studija 3LHD kazao je kako su se u izradi projekta odlučili na terasastu strukturu urbanom matricom ploča. Svi javni prostori povezani su s morem, sedam vila je u gornjoj zoni, a hotel u donjoj, a išlo se za tim da silueta hotela iz smjera grada bude što manja. Javna šetnica proteže se uz obalu rubom stijena i zelenila. Predviđene sobe su velike i luksuzne.
Dubravko Bačić s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, izrađivač Procjene utjecaja na baštinu (HIA), izjavio je kako se Procjena radila kontinuirano i integrirano s izmjenama konzervatorske dokumentacije.
-Svrha HIA procjene jest proces prepoznavanja budućih posljedica sadašnjeg i predloženog djelovanja. Mora biti objektivna procjena utjecaja promjena na spomenike svjetske baštine. Pritom izvor utjecaja može biti izvan granica spomenika i njegovih kontaktnih zona. Projekt hotela ulazi u predloženu ‘buffer’ zonu te je u zoni srednje vrijednosti po zaštiti baštine. Zaključna ukupna procjena učinka planiranih promjena jest da je umjereno pozitivan u odnosu na postojeće stanje – rekao je Bačić.
Ana Putar iz tvrtke Urbanistika, izrađivača izmjena i dopuna PPU-a i GUP-a te stavljanja izvan snage DPU Belvedere, rekla je da razmatrani plan obuhvaća 5,5 hektara, a prostorni plan DNŽ ga određuje kao građevinsko područje naselja.
-Cilj izmjena jest prilagoditi planska rješenja projektu revitalizacije kompleksa Belvedere u svrhu realizacije projekta. Osnovna izmjena jest što je zona hotela pretvorena u jedinstvenu zonu turističkog naselja proširenjem na dosadašnju površinu sporta i rekreacije. Dužobalna šetnica odredila je granicu površine planiranog turističkog naselja na dijelu prema moru – rekla je Putar.
-Put Vlaha Bukovca je preusmjeren na šetnicu, a javna prometnica u Ulici Frana Supila skraćena za 45 metara, te se oba zaustavljaju na granici obuhvata. Maksimalni kapacitet turističkog naselja iznosi 270 kreveta, od čega 210 u hotelu te 60 u vilama, čija je visina ograničena na 12 metara – rekla je Putar, dodavši kako se DPU želi staviti izvan snage zbog potpuno novih prostornih rješenja.
-U odnosu na važeći DPU, ovaj projekt će imati četiri puta manje bruto izgrađenost kao i koeficijent iskoristivosti, a znatno je i manja visina te manji broj etaža. U važećem DPU dopušteno je 600 postelja, a projekt planira njih 270 – zaključila je Putar, nakon čega je uslijedila javna rasprava.
Emil Željko Polović govorio je o planu prometa na lokaciji, gdje bi trebao biti istočni ulaz u Dubrovnik.
-Što ćemo moći napraviti kad se projekt izgradi? Pa mi tjedno imamo 20 nesreća, a ceste su nam rađene za vrijeme Republike. Ovo vam ništa ne valja – rekao je Polović.
Gradski vijećnik Ljubomir Nikolić podsjetio je kako je idejni projekt za Belvedere na Gradskom vijeću bio jednoglasno usvojen, ali se preduvjeti za takav stav do danas nisu ispunili.
-Imao sam veliku vjeru u arhitekta Dabrovića, jer je dijete grada. Oprezni smo zbog dosadašnjih velikih projekata koji su predstavljani kao spasonosna rješenja: od garaže do špekulativnog biznisa na Srđu i marine na Batali, gdje su maknuti građani a radilo se mimo prostornih planova. Ne želim projekt usporediti s tim, ali investitor nas treba shvatiti. U svim ovim projektima grad je izgubio prostor, a građani nisu dobili ništa – istaknuo je Nikolić te je apelirao da se maksimalno uvaže zahtjevi građana.
-Neka nova rješenja ne budu alternativna, već bolja za građane. Od Grada tražimo da se prikaže jasni proces postupaka, od utvrđivanja granice pomorskog dobra pa nadalje – kazao je Nikolić.
Gradonačelnik Franković odgovorio mu je kako treba biti svjestan da je u postojećem DPU predviđena megalomanija, a nitko nije protiv toga nije rekao ni riječi.
Igor Legaz iz udruge Divlja liga vaterpolo rekao je kako je DPU Belvedere iz 2013. godine bio idealan.
-Tim DPU-om predviđeni su sportski tereni, splet puteva. A preko noći javlja se projekt hotelskog naselja, a zapravo totalno ekskluzivnog resorta. Što će nam šetnica? Današnji put nije prestao biti javan, a danas je prometnica koju Grad Dubrovnik iz ne znam kojeg razloga ne želi uknjižiti kao svoje vlasništvo. Samo prometnicu treba proglasiti javnom pješačkom zonom. Ulice Frana Supila i Vlaha Bukovca su slijepe jer samo nisu dovršene te ih treba spojiti. Prostor amifteatra je apsolutno pomorsko dobro. Tražili smo da se lift ukloni jer postoje skale, a u šumici pored plaže Sveti Jakov mogu se napraviti ugodniji serpentinasti skalini. Na mjestu planiranog pristaništa imate jedinstvenu plažu za stanovništvo, građani vam s tim neće biti zadovoljni. Tjerate GCW s ponte Svetog Jakoba – istaknuo je Legaz te ‘pokupio’ pljesak dijela publike.
-Na putu gdje se zbog odrona odozgo ne dopušta cestovni promet dopušta se zračni? Tko će dati za to dozvolu? – zapitao se Legaz, dodavši kako je Ulica Vlaha Bukovca crta koja se ne smije proći.
-Gradonačelniče, zašto niste dosljedni u obrani te ulice? – pitao je Legaz Frankovića, koji mu je odgovorio kako očito nije ‘dobro iščitao neke stvari kad je toliko nezadovoljan novim planom’.
-Grad Dubrovnik je po sili zakona 2011. postao vlasnik Ulica Vlaha Bukovca, a Vila Larus je samo posjednik jedne katastarske čestice. Zašto se uporno Grad ne knjiži? – rekao je Legaz, a arhitekt Dabrović odgovorio je kako se treba govoriti o činjenicama.
-Cesta završava kod samostana u Svetom Jakovu, a dalje je šetnica – istaknuo je Dabrović, na što mu je iz publike jedan od stanovnika tog dijela grada rekao kako to nije istina.
-Nemojte govoriti o stvarima koje ne znate. Treba braniti javni interes, ali ovo nije resort s bodljikavom žicom. Hotel je najotvorenije privatno vlasništvo koje se može potpuno konzumirati. Ne razumijem smjer u kojem se ova diskusija razvija – rekao je Dabrović, na što mu je Legaz odgovorio da je u sukobu interesa.
-Predstavnik ste arhitektonskog tima kojem predstoji velika lova. Nas se ne tiče kakav će hotel biti. Nisam veliki esteta. Ma neka je i Empire State Building, ali neka ostane cjelina Ulice Vlaha Bukovca – rekao je Legaz, a kad mu je Dabrović pokazao kartu vlasništva koje ‘treba poštovati’, Legaz je pokazao na širinu pomorskog dobra od šest metara.
Stela Šimunović je u ime investitora istaknula kako je parcela oformljena za gradnju hotela Belvedere, dodavši kako Legaz ne govori istinu, dodavši kako se treba uzeti pravne okvire i zakonito vlasništvo.
Stanovnica Svetog Jakova Jadranka Vlatko rekla je kako je put do Belvederea postojao te je pitala zašto više nema skala između dvije ulice.
-Ne želimo ostati još izoliraniji nego što smo sad, jer rijetko tko vodi računa o Svetom jakovu. Kao da bi svi htjeli da to ostane zapušteno. Neka se hotel gradi, ali trebaju nam i drugi sadržaji. Kad mi je lani brat umro, morali smo ga nositi jer Hitna pomoć nije mogla pristupiti – rekla je Vlatko, a da je taj dio grada jedan od najzapuštenijih složio se gradonačelnik Franković.
-To sigurno ima veze s tim što nema hotela, koji je prije davao impuls. Poboljšat ćemo prometnu infrastrukturu te proširiti parkirališno područje, a Libertas će naći svoj poslovni interes kad se hotel izgradi – rekao je Franković.
Gradski vijećnik Rikard Rossetti osvrnuo se na otvoreno pismo Društva arhitekata, istaknuvši kako sad kad je sve vidio ‘ne zna tko govori istinu, a tko laže’.
-Svi smo pametni, a 26 godina se nismo bili sposobni dogovoriti što tamo napraviti. Inače, sjećam se bijelih raštija koja su bila zaključana i auta nisu mogla proći – rekao je Rossetti te izazvao val negativnih komentara iz publike, posebno stanovnika Zlatnog Potoka i Svetog Jakova.
Nikola Beusan iz Lučke kapetanije postavio je pitanje izgradnje na pomorskom dobru, jer se prema njemu ne može pristupiti prostoru Orsule. Postavio je i pitanje planira li se u budućnosti izgradnja marine, s obzirom da se planira privezište za 12 plovila bez definirane dužine.
-Ne planira se gradnja marine – odgovorio mu je Dabrović, a isto je potvrdila i Putar.
Svjetlana Jelavić Dean iz Društva arhitekata Dubrovnik ponovila je već poznati i objavljen stav.
-Kroz koje akte je procijenjen javni interes? Je li procijenjeno što građani gube? Što interes građana treba sadržavati? – pitala je Jelavić Dean. Gradonačelnik Franković odgovorio je kako će Ministarstvo kulture predočiti idući tjedan UNESCO-u novi prijedlog ‘buffer’ zone.
-Slažem se da postojeći GUP nije dobar te je obveza promijeniti ga nakon usvajanja ‘buffer’ zone. To zahtjeva duže vremensko razdoblje, najmanje dvije godine. Moratorij na GUP koji tražite značio bi zaustavljanje svih projekata bez prostorno-planske dokumentacije. A to znači da neće biti stanova, vrtića, kanalizacije… – rekao je Franković.
Jelavić Dean pitala je zašto se kršio Zakon o prostornom uređenju za projektiranje protivno prostornim planovima.
-Koji je prostorni plan bio na snazi? – pitala je Jelavić Dean, a Dabrović je odgovorio kako je riječ o idejnom projektu, koji je bio javno izložen u Lazaretima.
Dinko Ivičević Bakulić izjavio je kako je važno koliko će dokument na kraju biti kvalitetan.
-Cesta na gornjoj granici će tu biti u budućnosti pa predlažem da se tu postavi rezervacija prostora za proširenje – rekao je Bakulić, dodavši kako lokacija ima stratešku vrijednost kao istočna granica grada.
Nikša Selmani ustvrdio je kako je suština problema u činjenici što se za svaku promjenu planova treba dokazati koji se interes štiti, odnosno što je bolje u odnosu na starije, jer ako se to ne dokaže to se može nazvati pogodovanjem.
-U ovom DPU imamo javnu šetnicu u Ulici Vlaha Bukovca, parkirna mjesta za građane, koncertnu dvoranu kao dio prostora otvorenog za javnost, te istočni ulaz u grad. Koji je javni interes novim rješenjem više zastupljen nego starim? Ja ga ne vidim – rekao je Selmani, prozvavši projekt ‘netransparentnim’.
-Je li idejno rješenje gotovo ili su moguće interpretacije i promjene? – pitao je Selmani Dabrovića, koji je odgovorio kako je Grad Dubrovnik ‘zaključao’ nove mogućnosti promjene.
-A tko nam garantira hoće li se projekt ostvariti? Tko nam što garantira? – pitao se Selmani, a Dabrović mu je odgovorio kako u ovom projektu ne postoji trošak Grada Dubrovnika.
-Ako se ništa ne dogovori, barem smo smanjili koeficijent izgrađenosti – odgovorio mu je Dabrović.
Selmani je ustvrdio kako je šetnica loše trasirana jer nije uračunato područje amfiteatra, što je po njemu nedopustivo.
-Tko će odgovarati za sigurnost ljudi zimi? Predlažemo da se napravi stručna studija koja će pokazati koja je trasa sigurna. Mislim da je to Ulica Vlaha Bukovca – rekao je Selmani, dodavši kako se GUP ne može zatvoriti ako se ne zna granica pomorskog dobra.
Davor Lucianović pitao je zašto se ucrtava postojeća prirodna plaža, a Dabrović je odgovorio kako je ona formalno definirana na traženje Grada Dubrovnika.
-Slušamo dugo o zaštiti Dubrovnika kao da je mrtva stvar, kao da tu ne žive građani sa svojim potrebama. Postoji dio prošlosti bez međunarodnog značaj, kao što je Domovinskog rata, ali nama jest značajno. Treba sačuvati pijetet tog mjesta – rekao je Lucianović, dodavši kako nedostaje studija o javnom interesu.
Stanovnik Zlatnog Potoka Zlatko Tomić pitao je kako će se riješiti problemi tog dijela grada, budući da se ništa konkretno ne poduzima.
-Garaža bi trebala biti gotova izgradnjom hotela, jer su sad auti nepropisno parkirani, od Viktorije do Belvedera 50-ak, a ljeti još i više. Gdje ćemo mi s autima? Treba se prvo riješiti javni interes građana, problem parkiranja, a tako i butiga i ostalo – istaknuo je Tomić.
Stijepo Rudenjak prisjetio se osamdesetih godina prošlog stoljeća, kad se vodila rasprava o prvom projektu Belvedera.
-Ta ruševina stoji već 25 godina kao ‘šaka u oko’. Dabrovićev projekt mi je bio dojmljiv, kao značajan korak naprijed. Ali postoji scenarij da će projekt predstavljati trajni infrastrukturni problem grada, kao i zastrašujući scenarij povezan s Pelješkim mostom. Tim mostom povezujemo dvije obale kao sanitarnim koridorom. Ovo je priprema za konačni rasplet granica na Balkanu kad se ujedine Srbija i Republika Srpska. Nama će se dogoditi novi Krim, a na taj helidrom će slijetati delegacije. Glumim proroka, možete se pravit blesavi, ali to je tako – rekao je Rudenjak.
Slobodan Vuković kazao je kako se u projektu primarno radi o slici grada, što je javna stvar.
-Kad se gradio stari hotel vodilo se računa o javnom interesu. Sveti Jakov je tada dobio novu cestu. Bez hotela toga ne bi bilo. Ispod hotela je napravljena autobusna postaja s okretištem. I treće, komunikacija ulicom Vlaha Bukovca kao javnim prostorom, gdje su bili javni sadržaji. U tom komunističkom razdoblju izgradnja hotela imala je velik ulog u javnom djelu. To je okvir za budućnost – rekao je Vuković, dodavši kako prometnica ulicom Vlaha Bukovca mora dobiti svoj dignitet te kako hotel jest javni kompleks.
Alen Ređović, kupač s Belvedera, pitao je postoji li mogućnost da se Grad Dubrovnik uknjiži na dio puta Vlaha Bukovca, na što mu je pročelnica Lončarić odgovorila kako nije meritorna, jer je to pitanje za drugi gradski odjel, ali je rekla kako za tako nešto moraju biti ispunjeni uvjeti, kao što je korištenje prometnice do određenog datuma.
Nevenka Đirlić iz udruge Pravo na zavičaj rekla je kako joj je žao što hrvatska država nije nakon toliko godina smogla snage sama kupiti i obnoviti hotel, jer su privatni interesi podređeni državnima.
-Dubrovnik je u bivšoj državi imao 11 posto udjela u turizmu. Neka se gradi, ali voljela bih da se ne dogodi da se interes građana ne poštuje, odnosno da se ulica Vlaha Bukovca zatvori – rekla je Đirlić.
Gradski vijećnik Vido Bogdanović nazvao je Belveder ‘ruglom grada’, a grad i stanovnici nisu ništa učinili kako bi to ruglo bilo malo manje.
-Privatni vlasnik mora jedino poštovati regulativu, a ne postoji mehanizam kojim će ga se prisiliti da realizira projekt. Jer smo mi izabrali sustav u kojem je to moguće. Nemojmo na Belvederu mijenjat sustav. Lajt motiv večeri je javni interes, a ja ga pokušavam cijelu večer odgonetnuti. Zar zaista mislite da garaža u Belvederu može riješiti problem parkinga u Svetom Jakovu? Po meni je javni interes maknuti to arhitektonsko smeće te oživjeti taj prostor, a da vlasti omoguće invetitoru da se to stavi u funkciju – rekao je Bogdanović.
-Nešto će se događat, a sad jedino Periša gradi barke, a mačke i kučki šetaju – dodao je Bogdanović, a investitora je nazvao ‘nespecifičnim’ jer procjenjuje da investicija neće lako donijeti novac.
-Više je riječ o sentimentalnoj investiciji, kao što ih je bilo i ranije – rekao je Bogdanović.
Stanovnik Zlatnog Potoka Dario Burmas ustvrdio je kako Put Vlaha Bukovca jest prometnica te pitao arhitekta Dabrovića zašto je na Belvederu poviše puta izgrađen volat, a Dabrović je odgovorio da ne zna.
Mara Kolić-Pustić rekla je kako je u projektu Belvedera problem u Gradu Dubrovniku. Pitala je ulazi li rješavanje problema parkinga za stanare Svetog Jakova u projekt, na što joj je odgovoreno negativno.
-Nedopustivo je da je Grad Dubrovnik u obzir uzeo samo točku koja se tiče investirora, a ne i svojih građana, što je bila obveza. Kad se nešto negdje gubi, treba negdje drugo otvoriti prostor – rekla je Kolić-Pustić.
Tomislav Margaretić je rekao kako bi trebalo dati građanima da refrendumski odluče žele li razvijati taj dio grada po starom DPU ili po ideji investitora. Igor Legaz potom je pročitao iz zakona definiciju nerazvrstane ceste.
-Slažem se s idejom o raspisu referenduma o starom ili novom rješenju. Pa ćemo vidjeti što kažu građani. Imali bismo slobodu kampanje prema građanima – rekao je Legaz, a Dabrović mu je odgovorio kako ne želi da se dogodi ‘estradizacija arhitekture’ koja dovodi u pitanje kompetenciju struke. Đuro Capor složio se kako bi građani trebali odlučivati o uređenju javnog prostora.
-Ne vidim zašto nešto što se već dugo koristilo i dalje se ne bi koristilo, kao put do pomorskog dobra. Raditi paralelne šetnice uz već postojeće je smiješno – rekao je Capor, dodavši kako u ovom slučaju Grad Dubrovnik nije zastupao interese građana.
Ivan Viđen ocijenio je Bogdanovićevu retoriku ‘zastrašujućom’, a slično je čuo i od Dabrovića, vezano za privatno vlasništvo.
-Povjerenje i poštovanje, dobro zapamtite te dvije riječi. Imamo nekoliko stupova obrane. Jedan od njih je Grad Dubrovnik, koji treba štititi naše interese inzistirajući na proceduri, a to je osnova demokracije. Želimo da Grad brani naše interese, ali i investitor. Jer jedino kako možemo svi biti zadovoljni jest da razgovaramo i zajednički branimo interese. Moramo svi puno bolje odvagati što je privatni, a što javni interes – rekao je Viđen, dodavši kako je nekad osjećaj bitniji od formalnosti.
Inače, javni uvid trajat će do zaključno 22. prosinca 2017. godine, svaki radni dan od 8 do 16 sati u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika, Pred Dvorom 1, Dubrovnik te na www.dubrovnik.hr.