Mnogobrojni stanovnici ulice Nikole Tesle na Batali, ali i svi oni koji tim dijelom grada svakodnevno prolaze hodom ili vozilom, pitaju se zašto još uvijek ovaj zanimljiv park uz obalu gruškog zaljeva stoji neuređen. Točnije, zašto je već duže vrijeme potpuno razrovan, a gotovo sva drveća pocijepana.
– Nisu stali radovi, nego je zemlja nakon obilnih kiša bila premokra da bi se išta radilo. Da smo sadili, sve bi nam propalo. Tako su nam rekli stručnjaci, da nije bilo smisla išta raditi dok se ne posuši. Upravo sam sad s Batale, radovi koje obavlja Horting idu po planu, a Vrtlar obavlja nadzor. Označavaju se poste za murve, malo jest izvan vremena, ali sve je pod kontrolom – kazala nam je direktorica Vrtlara Ana Matušić. Dodala je kako im je, osim loših vremenskih prilika, dijelom radove usporio i projekt regulacije prometa između zgrada GRAWE i Atlant centra, jer se projekt hortikulturnog uređenja trebao koordinirati s tim radovima.
Koliko košta Hortingov posao?
– Čekamo da se dovrši prometno rješenje kako ga je zamislio Odjel za promet, a onda nastupamo mi s uređenjem i tog dijela – izjavila je Matušić.
Nakon početne faze, u kojoj je ‘podšišano’ sve što nije bilo po hortikulturnim pravilima, sada prema projektu slijedi sadnja stabala, živice i grmova te postavljanje klupa, fontana za piće, novog drvoreda, kao i rekonstrukcija staza kroz park. Oklopno vozilo Majsan i brod Sveti Vlaho ostaju na svom mjestu i tijekom odvijanja radova bit će zaštićeni.
Radove na parku na Batali radi tvrtka Horting Mata Kortizije, a riječ je zapravo o drugom dijelu projekta hortikulturnog uređenja. Prvi je bio u Parku Luja Šoletića u Gružu prošle godine.
– Oni su prošli javni natječaj u vrijeme prije mog preuzimanja čelnog mjesta u poduzeću. Podaci o cijeni projekta spadaju u sferu poslovne tajne pa ih ne možemo iznositi, nije poslovno korektno – odgovorila je Matušić na naš upit o kolikom je ulaganju riječ. Ovakav stav direktorice u najmanju ruku čudi, i to barem iz dva razloga. Najprije zato što je Vrtlar tvrtka u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika pa bi bilo normalno da građani znaju u što gradska poduzeća ulažu njihov novac. A kao drugo, svi iznosi koje direktorica cijeni kao poslovnu tajnu mogu se saznati na internetskim stranicama Elektroničkog oglasnika javne nabave.
Gruški park i Batala 2,75 milijuna kuna
Tako smo se i mi potrudili pa saznali kako je procjenjena vrijednost za izvođenje radova bila tri milijuna kuna. Na otvorenom javnom natječaju ponude su istakle četiri tvrtke. Najviša ponuda je iznosila oko 4,4 milijuna kuna, dok je ona najniža tvtrke Horting iznosila 2,75 milijuna kuna, pa je s Hortingom na kraju i potpisan ugovor. Bivši direktor Vrtlara Toni Miloslavić tijekom jednog od obilazaka radova u Parku Luja Šoletića izjavio je pak kako ‘ulaganje u gruški park iznosi oko 825 tisuća kuna, a ukupna investicija s Batalom je malo više od dva milijuna kuna’.
Vrijedi se prisjetiti i jednog sastanka u lipnju 2011. godine, kada su o sudbini parka na Batali razgovarali gradonačelnik Vlahušić, gradski pročelnici Jelena Lončarić i Dinko Mirić, krajobrazna arhitektica s Agronomskog fakulteta u Zagrebu Ines Hrdalo te stručnjakinje za krajobrazno uređenje iz poduzeća Vrtlar Meri Šućur i Marija Paradžik. Ines Hrdalo tada je predstavila prijedlog novog rješenja parka na Batali koje je uključivalo otvaranje više spojeva rive, parka i pločnika uz Ulicu Nikole Tesle te ujednačavanje podloge na šetnicama unutar parka uz primjerenije hortikulturno uređenje. Park se po njenoj zamisli trebao vizualno proširiti sadnjom uz vanjske obode prema cesti, a botanički obogatiti povećanjem travnatih površina i novim listopadnim stablima.
Od direktorice Matušić pak saznajemo kako je autor projekta hortikulturnog uređenja Parka Batala tvrtka Jadro iz Splita, koji se na svojim internetskim stranicama hvale poslovima uređenja okoliša hotela Hilton Imperial i Argentina u Dubrovniku, hotela Croatia u Cavtatu te Le Meridien Lav u Splitu.
I na kraju, prema podacima iz Registra javnih površina Grada Dubrovnika saznajemo kako Park Batala zauzima ukupnu površinu od 6.684 metara četvornih. Prije rekonstrukcije brojio je 74 oleandra, 101 juku i 54 tamarisa, uz 3.000 metara četvornih prirodnog travnjaka, 185 metara četvornih trajnica i 784 metra četvorna živice. Park pripada najvišoj A zoni održavanja, a dio parka dobio je funkciju spomen obilježja Domovinskog rata, jer su u njemu smješteni i Majsan i Sveti Vlaho. Direktorica Matušić u razgovoru za DuList spomenula je i sadnju murvi, što dosad nismo mogli vidjeti na Batali. Iznenađenja, pa i onih hortikulturnih, vjerojatno će biti još. Prema najavi direktorice Matušić, radovi u Parku Batala trebali bi biti dovršeni do svibnja.