U sklopu DURA-inog projekta APPRODI u četvrtak u Pomorskom muzeju upriličeno je predavanje radnog naslova ‘Povijesno i geo-arheološko istraživanje lukobrana Kaše u kontekstu dubrovačkog Porta’ pomorske arheologinje i voditeljice projekta Irene Radić Rossi prilikom čega su predstavljeni rezultati istraživanja poduzetih 2003., 2018. i 2019. godine.
– Projekt Approdi europski je projekt koji okuplja sedam partnera. On je usmjeren na proučavanje povijesnih luka kao eko turističkih destinacija te u svom sadržaju ima arheološko istraživanje lukobrana Kaše. Naime, svaki projektni partner odabrao je jedan pilot-projekt, a Dubrovnik se odlučio za lukobran Kaše. One su zaštitni znak Grada od kraja 15. stoljeća otkada su napravljene i još su u funkciji, iako u jako lošem stanju – objasnila je Radić Rossi i dodala kako je uloga izvođača istražnih radova dodijeljena Institutu za pomorsku baštinu Ars Nautica s otoka Pašmana.
Kako je naglasila istraživanja u Dubrovačkom arhivu i ona arheološka odvijala su se simultano te su prva potrajala poprilično dugo jer je trebalo obuhvatiti razdoblje od 13. do 17. stoljeća tijekom kojih je lukobran mijenjao svoj izgled. Proučeno je tako 12 registara državne blagajne, pet bilježničkih registara i deset objavljenih izdanja dokumenata. Tako su, među ostali, pronađene tzv. fabrice koje govore o investicijama koje su ulagane u Kaše kako bi se rekonstruirale. One uopće nisu bile poznate javnosti, naglasila je predavačica i istakla kako su u prošlosti lukobrana ključne dvije godine.
– 1484. Senat je odlučio da će prema nacrtu Paska Miličevića one biti izgrađene, a 1542. da se jedan transportni brod i velika fusta namjerno potope kako bi poslužile kao temelj. To je bila uobičajena praksa još od Antičkog doba. U Srednjem vijeku se to razmahalo i postoje informacije povjesničara Ivana Lučića da je isto napravljeno s galijom u Trogiru – ispričala je Irena Radić Rossi. Na takva primjere nailazimo i u venecijanskoj laguni, poručila je.
U Arhivu, također, sačuvano je više od 20 slikovnih prikaza Kaša. Na onima iz 15. stoljeća vidljivo je kako su one u početku bile trodijelne. Kasnije, što je jasno naslikano na Božidarevićevom triptihu, spojene su u jednu cjelinu, a stoljeće nakon produžene su prema obali. Međutim, ta se struktura, napominje arheologinja, nakon Velike trešnje urušila.
– Prilikom postavljanja sondi na dubini od tri metra pronašli smo strukturu koja se nalazi s vanjske strane Kaša. Istraživanje je dosta sporo teklo zbog blokova koji se nalaze u iskopu i dio smo bili u stanju maknuti, a ostale ostavili na licu mjesta. Otkrili smo sedam slojeva kamena prijašnjeg mula koji je vjerojatno porušen u potresu 1667. i nakon toga on nikada nije obnovljen – iznijela je Radić Rossi. Utvrđenom u prilog idu i snimci iz zraka koje su pak napravili geodeti zaduženi za povrat starog sjaja lukobranu.
Upravo zahvaljujući ovim podatcima i onima koje tek vrijedi otkriti, komentirala je, smo danas u prilici napraviti virtualnu rekonstrukciju Kaša i njihovih izmijena kroz povijest što bi, uvjerena je, imalo odjeka i među našim posjetiteljima.
– Takav virtualni prikaz bio mogao stajati na prozoru ovog muzeja s kojeg se vrlo lijepo vide Kaše. Publika bi se sigurno zaustavljala i uživala u tome gledajući s jedne strane kakve one danas jesu i s druge njihovu prošlost. To je potencijal koji postoji i čeka da ga se prepozna – zaključila je Irena Radić Rossi.
Podsjetimo, projekt APPRODI financiran je iz sredstava Interrega Adrion, a njegova ukupna vrijednost iznosi šest milijuna kuna.