Sustav grijanja i hlađenja u Kneževom dvoru, koji koristi morsku vodu kao izvor energije, ugrađen je krajem 2019. godine. Navedenim postrojenjem opskrbljuje se zgrada gradske uprave, Knežev dvor te Kazalište Marina Držića. Iz Grada Dubrovnika za DuList ističu kako je od implementacije sustava postignuta značajna ušteda na energentima. Tako je za siječanj 2019. godine mjesečni obračun iznosio 32.487,15 kuna, dok je u siječnju 2023. godine bio 961,82 eura (7.246,83 kn). Isto tako, potrošnja obračunskog mjesta, kako također ističu, u siječnju 2020. je iznosila 9.989,85 kuna, u istom mjesecu 2021. godine 13.664,92 kuna, a u siječnju prošle godine 11.847,60 kuna.
—Uzimajući prosječnu vrijednost potrošnje opskrbe i mreže u siječnju kroz godine od 2020. do 2023. i uspoređujući tu brojku sa siječnjem 2019., ušteda iznosi 67,10 posto odnosno na datim primjerima, od 2500 do 3350 eura mjesečno – ističu u odgovoru iz Grada Dubrovnika. Kotlovnica Kneževog dvora obnovljena je prije četiri godine u okviru EU projekta DURA-e ‘Seadrion’.
—U novo postrojenje ugrađeno je šest dizalica topline koje koriste morsku vodu za grijanje i hlađenje Kneževa dvora, Kazališta Marina Držića i zgrade gradske uprave. Projekt ima veliku važnost jer se radi o korištenju obnovljivih izvora energije u UNESCO-ovu zaštićenom području, a u ovom slučaju korištena je energija mora koja je veliki potencijal priobalnih gradova. Sustav je implementiran krajem 2019., otkad su postignute značajne uštede na energentima – objašnjavaju iz Grada Dubrovnika u odgovoru za DuList. Primjer grada koji koristi morsku vodu kao resurs za grijanje i hlađenje je Kopenhagen. Naime, u medijima se među ostalim navodi kako morska voda hladi trećinu svih hotelskih soba u ovoj danskoj prijestolnici.
Gašenje sustava
Ističu i kako se sustav proteklih godina povremeno gasio, što je, kako kažu, i očekivano u određenim uvjetima.
Naime, za vrijeme čišćenja ulaznih filtera mora u Portu koji se za vrijeme jakog juga napune nanosima smeća, sustav se preventivno ugasi. Također, uslijed nestanka električne energije, odnosno napajanja, kada se zaustavi rad električnih crpki koje pumpaju vodu iz kotlovnice u sistem, sustav se prebaci na sigurnosni način rada (‘safe mode’) te ga je potrebno resetirati i ponovno pustiti u pogon – ističu.
Nabava električnih automobila
Inače, investicija je sufinancirana sredstvima iz EU fondova, a iz Grada također ističu kako nastavljaju s provođenjem ‘projekata održivosti i energetske učinkovitost te brojnih smart city projekata, čime prednjači u odnosu na ostale hrvatske gradove’. Podsjećaju kako je Grad u posljednjih šest godina povukao više od milijardu kuna nepovratnih sredstava za energetsku obnovu, infrastrukturu i kulturnu baštinu, a do kraja 2025. cilj je tri milijarde kuna. Nedavno je završena sveobuhvatna rekonstrukcija cjelokupne javne rasvjete vrijedna 14 milijuna kuna, kojom će se uštedjeti više od 260 tisuća eura (dva milijuna kuna) na godišnjoj razini. Energetski su obnovljeni i Kazalište Marina Držića, zgrade gradske uprave i objekt Luže, osnovne škole Lapad, Ivana Gundulića, Marina Držića te vrtići Izviđač i Ciciban. U strojarnicu gradskog bazena u tijeku je ugradnja sustava dizalica topline s morskom vodom vrijedan 1,4 milijuna eura čime će se ostvariti značajna ušteda na potrošnji energenata od više od 130 tisuća eura na godišnjoj razini.
—Svi navedeni projekti rezultirali su smanjenjem računa za električnu energiju čime je izbjegnut financijski udar na gradski proračun koji bi se u suprotnom neizbježno dogodio zbog poskupljenja energenata. Upravo zbog realizacije niza energetskih obnova i projekata Grad Dubrovnik neće povećavati cijene komunalija građanima, krajnjim korisnicima usluga – ističu iz Grada Dubrovnika. Također, navode, značajno je smanjeno emitiranje ugljikovog dioksida.
—U pripremi su i energetske obnove zgrade OŠ Mokošica, OŠ Marina Držića (objekt škole za djecu s posebnim potrebama), Doma kulture na Kalamoti te postojeće Sportske dvorane u Gospinom polju. Procijenjena sveukupna vrijednost ovih investicija prelazi 42 milijuna kuna, od čega samo na energetsku obnovu sportske dvorane otpada 24,8 milijuna kuna. Proračunom za 2023. planirano je 1,5 milijardi kuna za poticanje korištenja obnovljivih izvora energije za kućanstva, za 2024. dodatnih 2,75 milijardi kuna, a za 2025. nešto više od tri milijarde kuna. Dubrovnik je prvi u Hrvatskoj uveo 100 posto električni sustav dijeljenja automobila, elektrifikaciju voznog parka priprema i gradski prijevoznik Libertas, a planirana je i nabava električnih automobila za gradske službe. U sklopu projekta e-LAFITI radi se i na projektima elektrifikacije lokalnih brodskih linija prema Elafitskim otocima – navode u odgovoru. • MP