Novinar, dramaturg, putnik i putopisac Jasen Boko predstavio je, 22. travnja u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad, u sklopu programa Putositnice utorkom, svoju putopisnu knjigu ‘Od Dnjepra do Jadrana’. Proputovao je područje od Poljske, Češke, Bjelorusije, Ukrajine, Moldavije, Rumunjske, Mađarske, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije i Grčke pa sve do Jadranskoga mora i arheoloških nalazišta prvih naseobina Hrvata. Publiku je poveo na jedinstveno putovanje kroz prostor i vrijeme, na mjesta na kojima su, prema legendama, živjeli stari Slaveni.
Početkom 3. tisućljeća pr. Kr. indoeuropska plemena kreću iz stepa sjeverno od Crnog i Kaspijskog mora. Dolaskom prvog vala nestaje vinčanska kultura, a Europa ulazi u novo doba – ratničko, patrijarhalno i hijerarhizirano. Kroz iduća dva tisućljeća Indoeuropljani dolaze u nekoliko valova, osvajaju Europu i stvaraju brojne narode: Slavene, Germane, Romane, Helene, Ilire itd. Njihov zajednički jezik predak je većine današnjih europskih jezika.
Na lokalitetu Vučedol vidljivi su tragovi najranijih indoeuropskih kultura: badenske, kostolačke i vučedolske. Vučedolska kultura širi se s prostora između Save, Drave i Dunava početkom 3. tisućljeća pr. Kr. u čak 13 današnjih europskih država. Njihova postignuća uključuju prva kola, broncu i prvi indoeuropski kalendar.
Slaveni se u povijesnim izvorima pojavljuju tek u 6. stoljeću. Prema Prokopiju, žive demokratski i često se opisuju kao ‘nepredvidljivi barbari’. Hidronimi poput Neretve, Save i Drave upućuju na područje iz kojeg su se Slaveni kretali prema jugu. Imena rijeka prenose i na nova područja, što potvrđuju slavenski toponimi i u današnjoj Grčkoj i Albaniji – poput Harvati kod Atene i na Kreti, te Belgrad (današnji Berat) u Albaniji.
Car Konstantin VII. Porfirogenet piše o dolasku Hrvata u 7. stoljeću, kroz legendu o petorici braće i dvjema sestrama. Imena su iranskog porijekla, što podupire jednu od glavnih teorija o iranskom podrijetlu Hrvata. Navodi i da su Hrvati porazili Avare i zavladali Dalmacijom. Početkom 9. stoljeća, s raspadom Avarskog Kaganata, novi slavenski doseljenici naseljavaju prostore od Nina do splitskog zaleđa. Tu se pojavljuju prvi knezovi i kasnije kraljevi pod hrvatskim imenom.
Porfirogeneta, važni izvori su Toma Arhiđakon (Historia Salonitana) i Pop Dukljanin (Ljetopis popa Dukljanina). Četiri najčešće hipoteze o podrijetlu Hrvata su: iranska, gotska, slavenska i autohtona.