Broj dozvola za strane radnike moga bi pasti ispod 180 tisuća zadrži li se dinamika od početka 2025. godine. Prema najnovijim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, s krajem rujna izdano ih je nešto manje od 136,2 tisuće, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine manje za 22,6 tisuća ili 14,3 posto. Osim što su već više od pola godine na snazi postrožena pravila izdavanja dozvola u Zakonu o strancima koji je općenito uveo više reda u to područje, dio objašnjenja za spomenuti pad zacijelo je i postepeno usporavanje aktivnosti konstrukcijske obnove u kojima su građevinske tvrtke, posebice za pomoćne poslove, često posezale za (pretežito NKV) radnicima iz tzv. trećih država (izvan EU).
S rastom plaća, pojedini poslovi postaju zanimljiviji i domaćim radnicima, a svjedočimo i stalnom postepenom rastu broja umirovljenika koji se uz mirovinu odlučuju i na rad na pola radnog vremena, kazao je Petar Lovrić za Poslovni Dnevnik, dugogodišnji poduzetnik i poznavatelj stanja u posredovanju pri zapošljavanju.
Kad je riječ o najnovijim MUP-ovim podacima o dozvolama za strane radnike, u prva tri kvartala za nova zapošljavanja zabilježeno je smanjenje za više od 33 tisuće, uz istodobno povećanje odobrenja za produljenja dozvola za petinu (na 48,6 tisuća) i za sezonske poslove (za 14 posto, na nepunih 19 tisuća).
Rast se bilježi u trgovinama
Od pet sektora koji najviše traže uvoz radne snage, rast je zabilježen samo u trgovini. Iako je najviše dozvola ove godine izdano za turističko-ugostiteljski sektor, broj dozvola za rad u građevinarstvu smanjen je za gotovo 28 posto. Najviše dozvola i dalje ide državljanima BiH, ali njihov broj je opao za 17 posto. S druge strane, broj dozvola za radnike iz Nepala i Filipina raste, a Filipinci su postali popularniji zbog dobrih integracijskih procesa i zaštite radnika u svojoj zemlji. Lovrić smatra da bi otvaranje veleposlanstva u Filipinima moglo dodatno pomoći Hrvatskoj u tom procesu.
