Dubrovački ogranak Matice hrvatske predstavio je u utorak, 15. travnja u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad prvi ovogodišnji broj svog časopisa ‘Dubrovnik’, posvećen 100. obljetnici smrti Ivana pl. Zajca i 200. obljetnici rođenja Richarda Wagnera.
Blok o Zajčevom i Wagnerovom životu i radu predstavila je Ileana Grazio, istaknuvši posebnu povezanost velikana hrvatske glazbe Ivana Zajca s dubrovačkim piscima. Zajc, sin Čeha i Poljakinje, rođen je u Rijeci, završava sveučilište u Milanu i ponuđeno mu je mjesto dirigenta u milanskoj Scali. U Beču se nametnuo svojim operetama, a upravo je tamo skladao i poznatu skladbu ‘U boj, u Boj’. Na nagovor biskupa Strossmayera dolazi u Zagreb.
– Reformirao je orkestar i kazalište, a predavao je i na glazbenom zavodu. Potisnuo je diletantizam koji je dotad vladao. Već u prvoj sezoni uspio je izvesti 52 opere, a prva od njih na hrvatskom jeziku bila je 1888. godine opera ‘Mislav’ – kazala je Grazio. Zajc piše za brojne zborove, posebno nakon zatvaranja zagrebačke opere, a piše i scensku glazbu. Jednu od njih napisao je za Gundulićevu ‘Dubravku’, Vojnovićeva djela ‘Ekvinocijo’ i ‘Smrt majke Jugovića’ te ‘Damjan Juda’ Ante Benešića.
Ileana Grazio predstavila je i dva teksta promišljanja njemačkih autora u prijevodu Anamarije Paljetak o Richardu Wagneru, skladatelju i velikom reformatoru glazbe. Bio je avanturist nemirnog duha, zanesen mitovima. Putovao je sjevernim morima, gdje mu se rodila ideja o ‘Lutajućem Holanđaninu’. Sponzora mu je bio kralj Ludvig II., ali ga je zbog velikog troška mogao financirati samo jednu sezonu. Skladao je ‘Prstene Nibelunga’, koje je kasnije zloupotrijebio nacistički režim. Budući da je riječ o ogromnoj mašineriji i velikom broju statista njegova djela izvode samo najveće operne kuće.
– Wagner provodi reformu u kojoj je isticao potrebu ‘vječne melodije’, neprestanog sviranja bez stanke. On je operu nazivao muzičkom dramom, jer je tražio da se jednako poštuju i tekst i glazba – izjavila je Grazio.
Govoreći o rubrici posvećenoj baštini, dr. sc. Vinicije B. Lupis istaknuo je zanimljiv tekst Dubravke Brezak Stamać o poslanicama u stihu, Krešimira Šimića i Maje Crnković o religioznoj lirici Dinka Ranjine te Antuna Nodila s posebnim filozofskim osvrtom na grad Dubrovnik. Predsjednica dubrovačkog ogranka Vesna Čučić predstavila je tekst Lie Dragojević o beneventanskom misalu
U bloku posvećenom poeziji, akademik Luko Paljetak predstavio je dvije svoje pjesme o rimskoj carici Liviji te poeziju crnogorskog pjesnika Miraša Martinovića, Sanje Brbore, Mira Škugora i paragvajskog pjesnika Jacoba Rauskina. Paljetak je iz bloka proze istaknuo tekstove Tomislava Skračića starijeg, Ivana Grljušića, Roka Dobre, Mata Nedića te Nikole Šimića Tonina.
Prvi ovogodišnji broj časopisa Dubrovnik donosi i osvrte Ete Rehak, Šime Zdrilića, Ružice Soldo i Nikole Šimića Tonina, a sadrži i izvješće o radu i poslovanju zaklade ‘Blaga djela’ za 2013. godinu, kojeg potpisuje upravitelj zaklade Nikola Obuljen.
Promociju su svojom izvedbom oplemenili pijanistica Marija Grazio i operna pjevačica Dubravka Hilje koje su izvele djela Ivana pl. Zajca i Richarda Wagnera te Sebastijan Vukosavić, koji je čitao izabranu poeziju.