Danas nastupa zimski solsticij, trenutak koji označava astronomski početak zime na sjevernoj hemisferi. To je dan s najmanje sunčeve svjetlosti i najdužom noći u godini, nakon kojeg dani ponovno počinju rasti. Službeni početak zime je danas u 16:03. U tom trenutku, dok na sjeveru počinje zima, na južnoj hemisferi nastupa ljeto.
Solsticij se događa kada je Sjeverni pol najviše nagnut od Sunca. Sunčeve zrake tada padaju pod najoštrijim kutem, dani su najkraći, a Sunce doseže najnižu visinu na nebu, bacajući najduže sjene u godini. Suprotno uvriježenom mišljenju, zima nije hladnija jer je Zemlja dalje od Sunca – zapravo, Zemlja je najbliža Suncu nekoliko tjedana nakon solsticija. Hladnoću uzrokuje nagib Zemljine osi, a ne udaljenost od Sunca.
Početak najhladnije dijela godine
Zimski solsticij bio je važan i drevnim kulturama, koje su ga slavile kao vrijeme obnove i “ponovnog rođenja” svjetlosti. Naziv solsticij dolazi od latinskih riječi sol (Sunce) i sistere (stajati). Naši preci primijetili su da se oko solsticija Sunce prividno “zaustavlja” na nebu – njegova podnevna visina jedva se mijenja nekoliko dana prije i poslije tog trenutka. Taj prividni zastoj bio je znak da je tama dosegnula vrhunac, a da će svjetlost uskoro ponovno rasti, što je bio povod za proslave i rituale.
Iako 21. prosinac donosi najkraći dan u godini, on nosi i obećanje promjene. Nakon solsticija dani postaju dulji, isprva tek za nekoliko sekundi, a zatim sve brže prema proljetu. Razlika između najkraćeg i najduljeg dana u godini gotovo je devet sati. Zimski solsticij tako označava početak najhladnijeg dijela godine, ali i podsjeća da svjetliji dani polako dolaze.
Meteorolozi zimu računaju od 1. prosinca
Važno je razlikovati astronomsku zimu, koja počinje solsticijem, od meteorološke zime. Dok se astronomska godišnja doba temelje na položaju Zemlje u odnosu na Sunce, meteorološka su definirana godišnjim temperaturnim ciklusom i radi lakšeg vođenja statistike. Meteorolozi zimu uvijek računaju od prvog prosinca, a ona obuhvaća prosinac, siječanj i veljaču. Astronomska zima, s druge strane, trajat će sve do proljetnog ekvinocija, koji će 2026. godine nastupiti 20. ožujka.
Duhovno i kulturno značenje zimskog solsticija
Zimski solsticij od pamtivijeka ima duboko duhovno i kulturno značenje. Mnoge drevne civilizacije smatrale su ga svetim vremenom smrti i ponovnog rođenja Sunca. Monumentalna zdanja, poput Stonehengea u Engleskoj ili Newgrangea u Irskoj, precizno su poravnata s izlaskom ili zalaskom sunca na dan solsticija, što svjedoči o važnosti ovog nebeskog događaja za naše pretke. Brojni običaji preživjeli su do danas, često utkani u moderne blagdane. Primjerice, skandinavski festival Jól (Yule), dvanaestodnevna proslava usredotočena na solsticij, dao nam je mnoge poznate božićne tradicije, uključujući ukrašavanje zimzelenog drvca kao simbola vječnog života te paljenje badnjaka (Yule log) koji simbolizira povratak topline i svjetlosti.
