Treba li ograničiti broj apartmana u povijesnoj jezgri ili u drugim dijelovima Grada za iznajmljivanje turistima? Pitanje je koje smo postavili nakon što se u nacionalnim medijima počela provlačiti tema o tome kako se sve više gradova u Europi, ali i svijetu, odlučuje na ograničavanje apartmana za iznajmljivanje turistima. Firenca, primjerice, želi potaknuti iznajmljivače na dugoročni najam, dok će u Beču dozvoliti turističko iznajmljivanje na najviše 90 dana godišnje. Hoće li (i treba li) doći do određenih promjena i na našem području, pitali smo nekoliko sugovornika, a uputili smo upite Gradu Dubrovniku te Turističkoj zajednici grada Dubrovnika.
Grad Dubrovnik: ‘Ne mogu se oduzeti stečena prava’
U kontekstu novog Zakona o turizmu, iz Grada Dubrovnika ističu kako je potrebno naglasiti ‘kako se istim ne mogu oduzeti stečena prava, odnosno dozvole za iznajmljivanje koje su do sada izdane od strane Ureda državne uprave apartmanima i kućama za odmor’.
—Stupanjem novog zakona omogućit će se jedinicama lokalne samouprave da kontroliraju broj novih hotelskih ležajeva i apartmana, a isti će trebati raditi na osnovu izrađenih studija prihvatnog kapaciteta koje će biti temelj odnosno podloga za sve strateške odluke upravljanja turističkim odredištima – naveli su. Podsjećaju kako su Grad Dubrovnik, Turistička zajednica grada Dubrovnika i Lučka uprava Dubrovnik potpisali prije dva mjeseca Sporazum sa Sveučilištem u Dubrovniku o znanstveno-stručnoj suradnji u istraživanju i razvoju. Temeljem sporazuma će se, između ostalog, provesti istraživanje vezano za nosivi kapacitet, diversifikaciju turističkog proizvoda, procjenu troškova i koristi kruzing turizma, a nakon čega će na temelju analiza i stručnih studija Sveučilište izraditi i nacrt prijedloga Strategije integriranog upravljanja održivim turizmom grada Dubrovnika, dodaju u odgovoru.
Trojić: Konsenzus građana, gospodarstva i donositelja odluka
—Situacija sa smještajem je došla u fazu kad se njome treba upravljati – naglasila je predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić za DuList komentirajući temu kako sve veći broj gradova u svijetu ograničava iznajmljivanje apartmana turistima. Povlači paralelu i ističe kako smo sličnu situaciju imali s gostima s cruisera.
—Bilo je super kad je uplovljavao veliki broj gostiju na cruiserima, no došli smo do toga da nas taj broj ‘guši’ – i ekonomiju i građane. Zbog toga je trebalo s time upravljati i u tome se uspjelo kroz projekt Grada Dubrovnika. Napravljena je neka dobra mjera. Dakle, što se tiče smještaja, došli smo u fazu kad je taj broj počeo djelovati kontraproduktivno – rekla je. Tu će, kako kaže, bez obzira na pitanje tržišta, temeljem Zakona o turizmu, Grad Dubrovnik imati mehanizme kojima će moći upravljati s time tko može registrirati smještaj i na koji način. No, naglašava kako bi, prije djelovanja te donošenja određenih promjena, odnosno restrikcija, bilo potrebno izmjeriti učinke i ‘profiltrirati’ ih sa zainteresiranim stranama.
—Osobno smatram kako bi trebalo napraviti širi skup zainteresiranih strana koje bi iznijele svoj stav kako bi taj smještaj u Dubrovniku trebao izgledati ili kako bi te restrikcije koje bi se potencijalno uvele trebale izgledati. Mora obavezno postojati konsenzus građana, gospodarstva i donositelja odluka. Sve tri strane se moraju usuglasiti kojim smjerom će Grad ići. Jer, onaj koji iznajmljuje ne bi sigurno htio nikakve restrikcije, dok onaj koji ne iznajmljuje, htio bi uvođenje maksimalnih restrikcija. U svemu tome treba naći neku sredinu koja bi bila na opću dobrobit. Zbog toga je potreban opći konsenzus i rasprava. Jednostavno, ovo su teme o kojima treba voditi nekoliko skupova na kojima će se iskristalizirati i izbistriti što je to primjereno za Dubrovnik – rekla je Trojić. Dodala je kako ‘nije najpametnije donositi neku odluku samo kako bi se donijela’.
— Dakle, suludo je donositi neke restrikcije bez da se jasno izmjere efekti tih restrikcija. Ali da je nužno djelovati – apsolutno jest – naglasila je. Dotaknuli smo se i teme potrebe razlikovanja iznajmljivanja kod domaćina i rentijerstva, koju je Trojić već jednom prilikom komentirala za DuList. —Zgrade u kojima se grade apartmani često ‘jedu’ prostor, a koji nam je ionako ograničen. Navedeni apartmani plaćaju nekakve paušale, no ima i onih koji djeluju kao poslovni subjekti koji su u sustavu poreza na dobit pa onda plaćaju nešto veće poreze. Međutim, i dalje veliki broj njih su paušalisti te za njih to predstavlja ‘poreznu oazu’. S jedne strane je super za one kojima je to ‘porezno blago’, ali za destinaciju koja ima limitiran fizički prostor, nije oportuno kad se stvaraju neke nove, masovne zgrade koje će zimi biti puste, a ljeti će u njima boraviti turisti. Takvi sustavi opterećuju lokalnu, komunalnu infrastrukturu, a s druge strane ne unose kvalitetu života za građane. Netko može istaknuti kako je riječ o slobodi tržišta. No, sloboda tržišta prestaje kad se gubi sloboda naroda koji tu živi. Opet, nisam za to da se uvode restrikcije koje nisu izbalansirane i izmjerene. Jer, treba voditi računa da gospodarstvo puni proračun i da se takve stvari trebaju uskladiti s gospodarstvom – istaknula je.
Dubretić: ‘Nisam za ograničavanje novih apartmana’
Nino Dubretić, glavni izvršni direktor i suosnivač Direct Bookera, tvrtke za upravljanje jedinicama za odmor, osobno smatra kako bi ograničavanje rasta apartmana – ograničilo slobodno tržište.
—Čak bih rekao kako bi ograničilo kvalitetu s obzirom na to da smo na 70 posto objekata na 3 zvjezdice. Ograničavanje novih bi značilo da smo se zadovoljili s time da smo takva destinacija. Treba uzeti u obzir i činjenicu da svaki novi apartman koji dođe na tržište je top apartman. Kao takav, em privlači goste veće platežne moći, em daje bolje korisničko iskustvo (‘user experience’) gostu. Tako da nikako nisam za ograničavanje novih apartmana – rekao je Dubretić. No, naglasio je za što jest, odnosno što smatra da je u konačnici potrebno napraviti, a do čega će vrlo vjerojatno doći.
—To je poskupljenje iznajmljivanja. Jer, ako motori rade gužvu po cesti, neće se zabraniti registracija novih motora. Dakle, treba nekako regulirati tržište. Što se tiče apartmana, smatram da će, što se i nagovijestilo, poskupljenje iznajmljivanja očistiti dio tržišta s kratkoročnog najma. Spominje se uvođenje ili poreza na dohodak ili uvođenje PDV-a. U mnogim zemljama su iznajmljivači automatski u sustavu PDV-a. Paušal je, koliko sam upoznat, prisutan samo kod nas. Tako da, kad se poskupi iznajmljivanje, s tržišta će se maknuti netko kome to više nije isplativo i kome će dugoročni najam kao takav biti isplativiji i interesantniji. Treba naglasiti kako u kratkoročnom najmu ima jako puno operativnog posla kojeg treba odraditi. I kad netko na kraju sezone, godine zaradi 10 posto manje, sigurno će i njegova odluka oko borbe za tim 10 posto manjim iznosom biti upitna te će razmišljati hoće li nastaviti u tome smjeru. Sigurno će se dio tržišta onda okrenuti dugoročnom najmu, što i jest poanta. Tako da obitelji koje ne mogu riješiti stambeno pitanje dobiju dio tržišta i da mogu živjeti u ovom gradu – naglasio je.
TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA DUBROVNIKA
‘Prilagodit ćemo se zakonodavnom okviru’
Za komentar i mišljenje o navedenoj temi pitali smo i Turističku zajednicu grada Dubrovnika.
—U Hrvatskoj upravo slijedi promjena Zakona o turizmu, gdje će TZ i jedinica lokalne samouprave dobiti, prema nacrtu zakona, veće ovlasti i po ovome pitanju, pa ćemo se onda prilagoditi zakonodavnom okviru. U ovom trenutku Turistička zajednica nije organizacija koja kategorizira privatni smještaj niti smo sudjelovali u donošenju važećeg zakona. Sudjelujemo samo u njegovoj operativnoj provedbi – kratko su istaknuli.
Iz tiskanog izdanja