Znanstveno vijeće Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku je na svojoj sjednici od 2. veljače 2017. raspravljalo o najnovijem Prijedlogu Izmjena i dopuna prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije (DNŽ)
i Strateškoj studiji utjecaja na okoliš Prijedloga Izmjena i dopuna prostornog plana DNŽ te donijelo zaključke koje prilažemo u cijelosti:
Još jednom napominjeno županijskim vlastima i javnosti kako je cjelokupna hrvatska znanstvena i stručna zajednica okupljena u HAZU na tematskom okruglom stolu još 2014., a na temelju prethodno podastrijetih znanstvenih činjenica i provedene rasprave, donijela zaključke kako je Malostonski zaljev izuzetno vrijedna prirodna baština Republike Hrvatske te da su prijedlozi izmjena i dopuna prostornog plana DNŽ (iz 2013.) izuzetno štetni za ekosustav mora u Malostonskom zaljevu i suprotni Zakonu o zaštiti prirode.
Podsjetimo, radilo se o planu uvrštenja dvije turističke zone u Dubi Stonskoj na ukupnoj površini 13 ha i kapaciteta 550 kreveta. Suprotno mišljenju struke, na koje se mnogi tako često pozivaju, ali samo kada im ono ide u prilog, Skupština DNŽ je i formalno, skoro pa jednoglasno, uvrstila te zone u Prostorni plan DNŽ u lipnju 2016.
Ovih dana nanovo svjedočimo napadu na taj osjetljivi prostor. Novim Prijedlogom Izmjena i dopuna prostornog plana DNŽ, otvara se i treća turistička zona na Planikovcu (brdu iznad bivšeg graničnog prijelaza u Bistrini) gdje se na površini 5 ha planiraju izgraditi turistički objekti s još dodatnim kapacitetom 400 kreveta, čime bi ukupni broj kreveta u Malostonskom zaljevu bio 950.
Predviđena turistička zona na Planikovcu nalazi se na istom prostoru na kojem se planira i melioracija krša, tj. prenamjena šumskog zemljišta u višegodišnje nasade. Posljedice ostvarenja takvih planova bit će pogubne po uzgoj kamenice u Malostonskom zaljevu. Ne zaboravimo da su kopno i more u Malostonskom zaljevu jedinstvena cjelina i zbog toga je država, osim mora, visokim stupnjem (posebni rezervat) zaštitila i njegov kopneni dio.
Postavljamo pitanje DNŽ kako ovako zamišljena zaštita (?!) može biti u funkciji razvoja i zapošljavanja te još jednom apeliramo na tamošnje vlasti, da svoj razvoj i ulaganja u turističku infrastrukturu planiraju na južnim obroncima Pelješca (za pelješke općine) i izvan zone Malostonskog zaljeva (za općinu Dubrovačko primorje). Očito je da, a i sukladno izjavama tamošnjih školjkara, županijske i lokalne vlasti nastoje postupno kroz kontinuirane ciljane dopune prostornih planova, jednu profitabilnu i jedinstvenu gospodarsku granu s višestoljetnom tradicijom (školjkarstvo) vezanu za rijetku i vrijednu prirodnu baštinu, zamijeniti jednom sveprisutnom (turističkom) kojoj tamo nikako nije mjesto.
Nenad Jasprica, v.r.
Predsjednik Znanstvenog vijeća
i ravnatelj Instituta za more i priobalje