Hrvatska gospodarska komora izdala je nedavno procjenu povećanja broja potrošača i potencijala potrošnje hrane i pića u turističkoj sezoni, odnosno ‘Simulaciju potrošnje hrane i pića u kolovozu’.
Vodili su se sezonalnosti turizma, potencijalom turističke potrošnje u segmentu hrane i pića, potom simulacijom povećanja broja stanovnika u priobalnim županijama, simulacijom povećanja potrošnje u segmentu hrane i pića u priobalnim županijama, te simulacijom rasta potencijala potrošnje hrane i pića na razini gradova/općina.
Upravo je u segmentu hrane i pića, odnosno naglašenoj prostorno vremenskoj koncentraciji turističke sezone ogledna potrošnja u maloprodaji, navode iz HGK, ali i u ugostiteljstvu.
– Prema podacima nekih od vodećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, zamjetno je da je na vrhuncu turističke sezone, u kolovozu, prosječan mjesečni promet u segmentu hrane i pića u trima najvažnijim turističkim županijama (Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko goranskoj), veći za 70-130 posto u odnosu na prosječan godišnji mjesečni promet u tim županijama. Segment hrane i pića uzima se zato što za njega postoji i procjena prosječnoga dnevnog izdatka po turistu. Naime, prema podacima Instituta za turizam, prosječna dnevna potrošnja turista tijekom ljetnih mjeseci jest oko 66 eura. Od 66 eura, 55 posto odvaja se za smještaj, 18 posto (oko 12 eura, odnosno oko 91 kn) na hranu i piće izvan objekta te 27 posto za sve ostalo – istaknuli su iz HGK u analizi.
Kupovna moć domaćeg i stranog gosta
Dodali su i to kako je kupovna moć, odnosno potrošnja stranog turista u odnosu na domaćeg kupca – što su i stanovnici nekog kraja i domaći gosti – veća oko 2,4 puta. Domaći gosti okvirno dnevno potroše ispod 40 kuna. Navedeni podaci o razlici u potrošnji mogu poslužiti, primjerice, maloprodajnim lancima, i to za procjenu da li i koliko im povećani sezonski promet u segmentu hrane i pića prati povećanu kupovnu moć u turističkoj sezoni.
Kako bi uopće napravili takvu simulaciju, morali su prvo napraviti procjenu povećanja broja stanovnika zbog turističkih noćenja u 2017. godini. U našoj županiji, ona je u srpnju uvećana za 47 posto, a u kolovozu za 51 posto. U Dubrovniku 53 posto za srpanj te 56 posto za kolovoz, dok je primjerice u Orebiću 203, odnosno 223 posto za iste mjesece. Najveći porast bilježi Istarska županija te je tako potencijal potrošnje u segmentu hrane i pića u kolovozu, zbog potrošnje turista, oko 5 puta (oko 391%) veći u odnosu na potrošnju koju ostvari stanovništvo u razdoblju izvan sezone.
Simulacijom povećanja ukupnog potencijala potrošnje u segmentu hrane i piće u odnosu na razdoblje izvan sezone, broje u našoj županiji skaču za 233 posto. Dolazi do znatnog porasta potencijala potrošnje hrane i pića izvan smještajnog objekta turista. Simulacije se ‘spuštaju’ razine županije i na razinu pojedinačnog grada ili općine te mogu uzeti u obzir i različiti iznosi izdataka turista (jer imaju različite sklonosti potrošnji s obzirom na državu odakle dolaze).
Inače, u analizama su napravljene procjene povećanja ukupnog potencijala potrošnje u segmentu hrane i pića za 6 županija jadranske Hrvatske te za svaku županiju po dvije najjače turističke destinacije (tj. koje ostvaruju najveći broj turističkih noćenja), a HGK analiza mogla bi pomoći i, primjerice, našim maloprodajnim lancima za pripremu za turističku sezonu, odnosno dodatno usmjeravanje potrošnje na određene segmente maloprodaje.
Koliko je to važno za ukupan rast maloprodaje u Hrvatskoj, govori i podatak da je razina realnog prometa u trgovini na malo prošle godine bila za oko 7 posto manja u odnosu na razinu iz pretkrizne 2008. godine. To je bitno i s gledišta očekivanja još jedne rekordne turističke sezone. Naime, za ovu godinu očekuje se rast noćenja i dolazaka turista u odnosu na 2016. godinu, dijelom i zbog povoljnijih sigurnosnih uvjeta u odnosu na našu turističku konkurenciju. Zato je korisno procijeniti preferencije potrošnje turista, kako bi zainteresirani dijelovi našega gospodarstva mogli usmjeriti potrošnju (u slučaju obrađenom u ovom radu – segment potrošnje hrane i pića) i u one segmente u kojima Hrvatska ima konkurentnu proizvodnju (npr. prehrambena industrija), čime bi se dodatno potaknuo gospodarski oporavak, zaključuju iz HGK.
Detaljna analiza: