Europska unija napokon je prepoznala stambenu krizu kao jedan od svojih ključnih izazova, rekao je ove subote na temu priuštivog stanovanja gradonačelnik Mato Franković. Istaknuo je da bez ljudi koji tu temu guraju na europskoj razini nema ni prostora u proračunu EU ni operativnih politika koje će mladima omogućiti ostanak u svojim sredinama.
– Iznimno je važno da se kroz politiku Europske unije prepoznaje taj jedan ključan izazov i da se promišlja europskim politikama kako ga riješiti, pa u budućnosti i kroz europska financiranja. Naravno to ne može biti tako ako ne postoji osoba koja sve to gura, koja se aktivno bavi time i koja se bori da se to uistinu i uključi u operativne planove Europske unije – rekao je.
Gradonačelnik je objasnio kako je stav Dubrovnika osigurati nove zone stanovanja poput Pobrežja, a to će uskoro biti vidljivo na prezentaciji prostornog plana, ali i nekih drugih zona koje će biti isključivo zone turističkog stanovanja za mlade ljude.
– Naši gradovi i naše povijesne jezgre moraju ostati žive. I upravo zbog toga smo osmislili program uređenja i obnove postojećih stanova i kupnje novih stanova. Na taj način želimo vratiti ljude u grad, želimo održati gradove živim. Ja vjerujem da ćemo negdje krajem ove godine na zadnjem rebalansu proračuna opet napraviti kao i prošle, kupiti još jednu značajnu nekretninu u povijesnoj jezgri kako bi je transformirali u jedan prostor za stanovanje – izrazio je.
Posebno je istaknuo jedan zajednički program s Ministarstvom graditeljstva, prostornog uređenja i imovine, odnosno potpredsjednikom Vlade Brankom Bačićem, gdje su jedan veliki prostor u povijesnoj jezgri u neposrednoj blizini skalina Jezuita, dodijelili dječjem domu Maslina. U njemu će djeca živjeti u zajednici.
Grad Dubrovnik predstavlja dobar primjer rješavanja stambene krize u Europskoj uniji kroz obnovu stanova za priuštivi najam i osiguravanje bespovratnih sredstava u novom proračunu Europske unije, naglasila je eurozastupnica Nikolina Brnjac, koja je uz gradonačelnika govorila o ovoj važnoj temi. Njena je zadaća, dodala je, upravo bavljenje tematikom priuštivog stanovanja.
Mladi kasno odlaze od roditelja
– Glavna zadaća mi je vidjeti dobre primjere i prakse kako druge države članice rješavaju ovaj problem. Izazov je u svim državama članicama. Mi imamo situaciju sada da su cijene stanova porasle za preko 50 posto na razini cijele Europske unije, a najam je porastao preko 30 posto. Mladi odlaze s 28, 29, 30 godina od svojih roditelja. I to je neki prosjek od mediteranskih pa do sjevernih zemalja. Naravno postoje neke razlike. Upravo zato Europska unija je sada sve više i više suočena s krizom stanovanja i potrebno nam je njeno stvarno rješavanje – naglasila je.
Istaknula je Grad Dubrovnik kao dobar primjer kako zadržati život u gradskoj jezgri. Posebno zato što je to veliki problem u turističkim i mediteranskim zemljama.
– I tu se pokazuje jedan dobar primjer što Grad sada radi s obnovom stanova koje sad koristi za priuštiv najam, kao primjer dobre prakse i na europskoj razini. Želim za ovu problematiku osigurati bespovratna sredstva u novom proračunu Europske unije. Znate da je sada predsjednica komisije predložila novi proračun, prvi put mi smo se izborili da je priuštivo stanovanje upravo jedan prepoznat cilj – naglasila je.
Sada je na njima kako će se to operacionalizirati, dakle kako će se i što će se moći financirati. Osvrnula se na i izvješće Marije Dragija koje govori da će do 2040. godine nedostajati 2 milijuna radno sposobnog stanovništva te je istaknula kako je posebno važno osigurati priuštivo stanovanje deficitarnim zanimanjima kao što su medicinske sestre, liječnici, policajci, vatrogasci.
I druge države u problemima
Kad je riječ o konkurentnosti europskog, ali i hrvatskog gospodarstva, istaknula je kako se mora uzeti u obzir da su demografsko pitanje i konkurentnost sada međusobno povezane cjeline te da je jedan od glavnih ciljeva u Europskom parlamentu osigurati bespovratna sredstva za priuštivo stanovanje. Na novinarsko pitanje koje bi države mogle biti dobar primjer, odgovorila je kako je činjenica da sve države imaju problema – od onih na sjeveru do južnih mediteranskih zemalja.
-Jedna Nizozemska, koja ima vrlo dobre primjere upravljanja i izgradnje socijalnih stanova, sada se suočava s velikim problemom kad je riječ o ponudi stanova. Možda se u svim državama članicama nije dovoljno vodilo računa o stambenoj ponudi, što je dovelo do narušavanja odnosa ponude i potražnje. Danas je potražnja prevelika, a ponuda premala, osobito u gradovima. Problem postoji i u ruralnim područjima. Zato smo i za ruralna područja već sada, kroz srednjoročnu reviziju, osigurali sredstva – oko 75 milijuna eura – kako bi se mogle graditi zgrade i obiteljske kuće za najam koje bi bile u državnom vlasništvu. Na taj se način rješava dio ove problematike. Ne postoji ‘copy-paste’ rješenje za sve – objasnila je.
Naglasila je kako će upravo zato biti predstavljen cijeli paket mjera. Osvrnula se i na energetsku krizu, rast cijena građevinskog materijala, nedostatak građevinskih radnika te administrativne poteškoće. Istaknula je kako je dosad bilo socijalno stanovanje, a sada će se uvoditi i priuštivo stanovanje.
„Hrvatska je jedna od zemalja koja je već donijela nacionalni plan stambene politike. Ministarstvo i potpredsjednik Vlade, ministar Bačić, zajedno s gradonačelnikom potpisali su izgradnju novih stanova čija je cijena oko 2.100 eura po kvadratu, i riječ je upravo o stanovima koji su priuštivi za mlade obitelji. Država jedan dio troška refundira, odnosno preuzima, a ideja je da takav trošak u budućnosti preuzme i europski proračun. Time bi se dodatno olakšala izgradnja novog stambenog fonda državama članicama. Istodobno, ovaj model može poslužiti kao dobar primjer revitalizacije postojećeg fonda unutar gradova, pri čemu prvenstveno moramo uzeti u obzir mogućnost korištenja svih nekretnina koje se mogu staviti u funkciju priuštivog stanovanja za naše mlade obitelji“, istaknula je.
Gradonačelniku je postavljeno pitanje o tome koliki će u budućnosti biti potencijal za stanove namijenjene mladima. Kao primjer je naveden Solitudo, gdje je najavljeno da će stanovi biti namijenjeni zaštićenim najmoprimcima, pa se postavilo pitanje postoji li možda i tamo dodatni potencijal.
– Sada smo prešli onu ‘magičnu’ brojku od 100 kada je riječ o rješavanju stambenog pitanja mladih obitelji na području grada Dubrovnika kroz različite mjere. Što se tiče Solituda, dogovorili smo s potpredsjednikom Vlade, uzimajući u obzir da se ondje nalazi veliko građevinsko zemljište u vlasništvu društva Vrtlar, da jedan dio toga zemljišta prodamo Vladi Republike Hrvatske s namjerom izgradnje stanova za zaštićene najmoprimce. Naši sugrađani, među kojima je dio stanovnika i iz povijesne jezgre, dobit će ondje stanove sa zaštićenom najamninom. Preostali dio zemljišta bit će namijenjen upravo programu priuštivog stanovanja“, rekao je.
Na kraju je istaknuo i Dubrovačku biskupiju, koja se uključila u ovaj program. Četiri obitelji doselile su se u grad i dobile ugovore za višegodišnji najam, čime Biskupija doprinosi programu demografske revitalizacije povijesne jezgre.
Konferenciji su prisustvovale i direktorica Zavoda za obnovu Dubrovnika, Mihaela Skurić, te pročelnica Odjela za europske fondove Grada Dubrovnika, Martina Skopljaković.
