Povodom Svjetskog dana zaštite prirode i okoliša Udruga Krug upriličila je knferenciju za novinare održanu na simboličnom mjestu, u park šumi Velika i Mala Petka.
-Moramo biti svjesni da Dubrovnik, dubrovački turizam i dubrovačka ekonomija živi od resursa. Od resursa mora, od resursa šume, zraka, vode, naše zemlje. Stoga te resurse moramo čuvati, a kad ga koristimo, trebamo ga koristiti održivo da se on stigne obnoviti – istaknula je Nikolina Trojić, predsjednica Županijske komore Dubrovnik te dodala kako nas sve veći udio elementarnihnepogoda tjera na razmišljanje prema unaprijed.
-Potrebno je razmišljati strateški – kako se te nepogode ili uništavanje zaštićenih vrsta mogu prevenirati – naglasila je Trojić.
Marijana Pečarević, izvanredna profesorica i prorektorica za znanost i održivost sa Sveučilišta u Dubrovniku je naglasila kako dubrovačko sveučilište provodi čitav niz projekata vezanih uz zašitu okoliša. No, njihova uloga je i održivost gospodarastva koje ne obuhvaća samo turizma već i akvakulturu, ribarstvo i pomorstvo. Dodala je kako se bave inovativnim pristupima uz korištanje inovacija i tehnologije. Sve u svemu stanje je zadovoljavajuće, smatra. Potkrijepila je to primjerom kada njen projektni tim traži odpad u morskim dubinama, no često se dogodi da ga ne nađu.
Marijana Pečarević je objasnila da Sveučilište sudjeluje u projektima koji se bave novim tehnološkim rješenjima.
-Imamo robote za prikupljanje otpada veće težine, s većih dubina i u stvari mogu raditi stalno za razliku od ronilaca koji su ograničeni vremenski i prostorno. Uz to imamo i projekte za razvoj multitrofičke akvakulture, korištenje algi i nusproizvoda akvakulture za dobivanje novih proizvoda, tako da radimo na kružnoj ekonomiji – objasnila je daljedodajući kako je naše Sveučilište od prošle godine član Alijanse europskih sveučilišta EUNICoast koja se bavi upravo morem.
-Jedna smo od tri europske Alijanse koja za temu ima more. Znači u sklopu te Alijanse naglasak je na otoke i na luke što je baš posebno pogodno za naše područje, tako da kroz tu Alijansu planiramo i nove studijske programe i nove projekte, a uglavnom je zajednički nazivnik ne samo more, nego i zaštita okoliša i zaštita mora – rekla je Pečarević dodajući kako s kolegama s Odjela ekonomije zajednički rade na razvoju održivog turizma i promišljanju kako uopće u Dubrovniku turizam učiniti da se i stanovnici i turisti osjećaju ugodno.
Ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, Marijana Miljas Đuračić istaknula je kako su najveće blago naše županije vode, šume i more.
-To su sve važni prirodni eko sustavi koji nam omogućavaju vodu koju mi pijemo, hranu koju jedemo, ali i zrak koji dišemo. Što se tiče ugroženosti staništa na području naše županije, mogu reći da je stanje jako zadovoljavajuće. Na području naše županije imamo jako dobro očuvane prirodne eko sustave. Naravno, neka područja se susreću s pritiscima, međutim gledajući generalno na razini Republike Hrvatske, ali i šire, mi možemo stvarno reći da smo jedna jako bogata i prirodno raznolika županija – iznijela je Miljas Đuračić te objasnila da oni kao javna ustanova imaju zakonodavne obveze mjera zaštite očuvanja, monitoringe, proglašavanja novih zaštićenih područja i brojna znanstveno-stručna istraživanja.
-Zaštita prirode nema smisla ako nemamo podršku lokalne zajednice i zaista nam je jako važna suradnja s lokalnom zajednicom. U svim našim aktivnostima, kako na području grada, ali i šire imamo jako veliku podršku lokalnog stanovništva gdje dobivamo različite informacije s terena budući da ljudi koji žive u nekom području najbolje znaju o svakodnevnim situacijama koje se događaju na terenu. Često puta imamo s mora dojave o pronalasku ozlijeđenih vrsta, uginulih strogo zaštićenih vrsta – iznijela je te poručila sugrađanima ako nađu neku ozlijeđenu životinjsku vrstu, mogu se obratiti njima u ustanovu izravno na telefone ili putem poziva na broj 112, nakon čega oni izlaze na teren. Također je naglasila da im jako puno znači kada se ljudi priključe njihovim akcijama čišćenja.
Čuvarica prirode JU Rezervat Lokrum i članica Ronilačkog kluba Dubrovnik Ozana Domijan rekla je ovom prigodom kako je situacija zadovoljavajuća u kontekstu zaštite prirode i zaštićenih područja.
-Staništa su nam očuvana, otpad se pravilno zbrinjava, gospodari se otpadom ispravno, sve je veća i jača svijest o razrstavanju otpada. Međutim, problem je s otpadom kojeg ne vidimo, onim u moru. No, on je tu! – rekla je te istaknula da većina otpada u našem području nije nastao nužno lokalno.
-Naši ljudi nisu toliki zagađivači. Istina, ima otpada u marinama i lukama ispod plovila, tu sam baš bila iznimno razočarana i šokirana što smo našli ambalažu koja je od te godine u moru. Znači, taj otpad nije donešen, to je neko bacio, ali većinom je to otpad koji dolazi iz različitih dijelova Jadrana. Dubrovnik je na južnom dijelu, izložen je morskim strujama s Otranta istočnom obalom Jadrana, odnosno istočna morska struja nosi prema sjeveru Jadrana gdje se vrtlozi događaju, uključi se otpad iz rijeke Po i onda se on vraća nazad na jug. Tako da smo pronašli otpad različitog porijekla, albanskog, crnogorskog, talijanskog, hrvatskog, isto tako i različite starosti – objasnila je, ali i dodala kako treba biti optimističan.
-Mi ulažemo velike napore i resurse u to da se otpad čisti. Redovito se održavaju ekološke akcije. Ronilački klub je već održao ove godine sedam akcija, još nas čekaju četiri – rekla je te dodala da JU Rezervat Lokrum sudjeluje u brojnim projektima zaštite okoliša.
Nikolina Trojić potom je iznijela problem mikroplastike, koju konzumiramo kroz ribu.
-Ne samo kroz ribu. Upravo ga udišete. Mikroplastika je u zraku, mikroplastika je u kopnenim životinjama, a proširila se priča da je samo u ribi – nadovezala se Pećarević.
Sudoinici su konstatirali da otpad nije smeće, i da toga svi zapravo moramo postati svjesni. Pohvalili su čistoću grada, što nam priznaju turisti koji dolaze, ali i diljem svijeta.
Oni ipak uspiju sve to skupa sanirati, da bi proglasilo se diljem svijeta kako smo mi čist grad.
Djelatnici Čistoće Dubravka Mrvelj, Vikica Bautović i Mario Iveković govorili su kako s edukacijom treba početi od malih nogu.
-Polazeći od toga da smo mnoge navike koje imamo danas stekli upravo u djetinstvu, mi smo se orijentirali prema djeci. Znači kontinuirano provodimo edukativne radionice s djecom predškolske i školske dobi i mogu sa zadovoljstvom reći da imamo jako dobru suradnju sa svim vrtićima i školama na području grada Dubrovnika, ali i šire. Na edukacijama nastojimo djecu naučiti prvo da razlikuju što je otpad, a što je smeće. Učimo ih da je otpad vrijedna sirovina. Da se od te sirovine mogu napraviti neki novi materijali. Potičemo ih da razmišljaju, prije nego što neki predmet odbace, da i taj predmet može imati neku novu upotrebu – rekla je Mrvelj dodavši kako se djecu uči i da se s nekim odbačenim predmetom može stvoriti nova vrijednost. Ekološki osvještena djeca na taj način djeluju i na svoje roditelje, na svoje bake i djedove.
Marita Kisić Kamić koja je već poznata po izradi nakita od plastičnog otpada podijelila je svima svoje zadnje reciklirane rukotvorine, a djelatnici Čistoće su prezentirali edukaciju koju provode s djecom.