Jučer nas je, u 90. godini života, napustio gospar Antun Bašić. Dugogodišnji te kasnije počasni predsjednik Bratovštine festanjula Antun Bašić bio je neizostavan dio Feste sv. Vlaha. S njime smo u 2019. godini, u prilogu DuLista, napravili priču vezanu uz njegovu kreativnu stranu i izradu figura sv. Vlaha od oblutaka, koju vam donosimo u nastavku.
Priča gospara Bašića u prilogu DuLista iz 2019. godine
I ove Feste gospar Antun Bašić u monturi skrojenoj još 70-ih prošlog stoljeća sa subraćom festanjulima krenut će na Kandeloru u procesiju na čijem pročelju nose se svetog Vlaha znameni. Domaćinom proslave zaštitnika Grada Dubrovnika postao je 1975. na prijedlog dum Iva Bjelokosića, tadašnjeg župnika Svetog Andrije. Naime, do 1972. godine svetkovnike proslave biralo je svećenstvo, a postavši rektorom Parčeve prvostolnice dum Ivo ustanovljuje i vijeće koje je brojalo petnaestak festanjula i dvoje-troje uzornih građana. Tek 2001. formira se bratovština koje je Bašić predsjednikom bio punih 12 godina.
Statua biskupa mučenika na rego
Za ovogodišnju proslavu, ovaj stažem najstariji dubrovački festanjuo, člano- vima je pripravio poseban rego – statuu biskupa mučenika čijom izradom se bavi još od svog umirovljenja 1996. Ležeći na spjađi u obrisima dva oblutka, na čas je vidio lik svetog Vlaha. Od tada neumorno od žala s Banja koje pomno probire izrađuje prepoznatljive figure. Za izradu dovoljno mu je kojih 15 minuta te ih rado daruje poznanicima i dragim ljudima. Voli reći kako ih more izrezbari, a on sastavi. Kad ga netko upita prodati ih odlučno poručuje: ‘Nisam ja Juda da bi za škude prodao Isukrsta!’.
Za DuList, prisjeća se, čast biti voditelj Feste zapala ga je kao 31-godišnjeg elek- tričara koji je svoju radnju imao u Vetranovićevoj ulici. Tih za vjernike nepoćudnih 70-ih čuo je razgovor dvojice neznanca koji su promatrajući procesiju komentirali: ‘Pogledaj ovo čudo. Ovo sve svijeta skupilo se bez ikakvog naređenja. Kakva je to partija!?’ Ubrzo stigao je odgovor: ‘Što se iščuđavaš. Ta partija u svakom mjestu ima fakultetski obrazovanog čovjeka.’ Ipak, tiskovine onog doba poradi neblagonaklonog gledanja vlasti na okupljanja o crkvenim svetkovinama šutale su o proslavi, objašnjava Bašić.
Inspiracija za stihove
On se sa zadovoljstvom predao dužnostima festanjula, a kasnije i predsjednika bratovštine koje su, tvrdi, mnogobrojne. Njegova je zadaća okupiti sve članove kojih je danas 60, voditi sastanke, sudjelovati u izboru novih domaćina Feste, pomoći pri pisanju proglasa koji će se pronijeti od Molunta do Stona. Na Kandeloru u tri ure festanjuli obučeni u svečarsko odijelo sa stijegom svetog starca izlaze iz crkve. Prolazeći Ulicom od Puča skupljaju preostale barjake te se kod Velike Onofrijeve fontane susreću sa župljanima Svetog Andrije i Male Braće. Ponovno odlaze u Parčev hram gdje se formira veličanstvena povorka predvođena pastirima Gospodnjim.
Mada mu je mandat istekao još 2013., Bašić je revan pri obavljanju zaduženja koje se podrazumijevaju pripadnošću bratovštini. Slobodno vrijeme provodi u svojoj radionici gdje uz kipove Zaštitnika izrađuje križeve od trsa vinove loze iz vlastita vrta, baguline, a okušao se i u pravljenju cilindara od kartona i štofa od kaputa. Ponekad na papir kad ga ponese inspiracija baci i koju riječ. Glavni junak njegovih stihova, jasno, tko drugi je nego sveti Vlaho.
Pjesma svetom Vlahu
Čuvao sam ovaj sklad kamena tisuć’ godina i više,
čuvao i skrivao ga u skute da slobodno diše.
To na svakom kamenu od davnina pa do danas
piše,
to nisu izbrisale vremenske ni od granata kiše.
Još se sjećam, a ne baš davno kad su dimili fumari
kao da lulu puše
i kad je tiramola bila na funjestri da se košulje i
linculi suše.
A onda došli neki novi apetiti,
treba reći sve i ne istinu kriti.
Kad dođoše folar, funta i europski neki solad,
mi sve zakone do sad morali smo molat.
Stavili su ovi sveti kamen na placu na banak,
a od tada sveti Vlaho nemam miran sanak.
Neka mi oproste oni gore i oni dolje što su na vlasti
da su nam mogli dosta od toga vrijednoga od
prodaje spasit.
Al se nadam da će moj glas čuti
pa ćemo pokazat toj gospodi u Europi da smo na
njih ljuti.
A sad vam želim blagoslov od Boga i u životu
veliku sreću.
I vazda možete u mojoj kući upaliti svijeću
i vjerujte mi da je nikad, ma baš nikad prodat neću.
Voli vas sveti Vlaho!