Ukoliko bi Andro Vlahušić postao gradonačelnik Dubrovnika, grad bi ostao bez svih financijskih sredstava iz fondova Europske unije, ali i natječaja koje raspisuju hrvatska ministarstva odnosno strukturni fondovi.
Naime, kako piše Index.hr, iako za hrvatsko zakonodavstvo Vlahušićeva pravomoćna presuda ne predstavlja prepreku za obnašanje gradonačelničke dužnost, legislativa Hrvatske i Europske unije sasvim je drugačija za potpisivanje ugovora kada se dodjeljuju financijska sredstva.
Europske institucije, što je uređeno zakonom, ne mogu potpisivati ugovore s pravomoćno osuđenim osobama i tim osobama dijeliti novac iz EU fondova. Isto tako je riješeno na razini ministarstava koje dodjeljuju sredstava iz tzv. strukturnih fondova te za natječaje.
Razlog tome je činjenica da svaki ugovor s fondom Europske unije ima i poseban aneks – tzv. Izjavu časti podnositelja prijave – “Declaration of honour on exclusion criteria and absence of conflict of interest” odnosno “Declaration of Honour by legal representative of applicant organisation”. Prema tom aneksu ugovora fizička osoba koja predstavlja pravnu osobu, u konkretnom slučaju gradonačelnik koji predstavlja grad, ne smije biti osuđivan.
– Da je osuđen za kazneno djelo u vezi s profesionalnim ponašanjem na temelju presude nadležnog tijela države članice koja ima snagu res judicata – stoji u jednom takvom aneksu ugovora, uz odjeljak koji govori o ‘ozbiljnim propustima u profesionalnom ponašanju’.
– Da je bio kriv za ozbiljne propuste u profesionalnom ponašanju dokazane bilo kojim sredstvima koje Komisija može opravdati uključujući i odlukama Europske investicijske banke i međunarodnih organizacija – stoji u aneksu.
Za Vlahušića sporni aneks imaju i hrvatska ministarstava koja raspisuju natječaje za projekte i za financijska sredstava koja se dodjeljuju iz strukturnih fondova.
Tako bi konkretno grad Dubrovnik morao odustati od projekta Europske prijestolnice kulture.
Upravo taj projekt bio je Vlahušiću od izuzetne važnosti, s obzirom da je oporbu optuživao kako su izazivanjem prijevremenih izbora utjecali na završetak procesa kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture.
– Gradovi kandidati moraju potpisati Izjavu časti kojom potvrđuju da se ne nalaze u nekoj od situacija navedenih u članku 106. (1) i članku 107., 108. i 109. Financijske uredbe koja se primjenjuje na opći proračun Europske unije [4], ispunjavajući obrazac u prilogu 2 – stoji u natječaju prema kojem se Dubrovnik ne smije ni kandidirati.
Isto tako dubrovački gradonačelnik je najavio kako će se Dubrovnik prijaviti na niz natječaja iz europskih fondova od izgradnje pročistača do programa za suzbijanje nezaposlenosti pa do izgradnje kanalizacijskog sustava za dubrovačke otoke Šipan, Lopud i Kalamota. No, ni u tim slučajevima Dubrovnik ne bi mogao računati na taj novac.
– Riječ je o Izjavi o poštivanju kriterija za isključenje i nepostojanju sukoba interesa. U pravilu pravomoćno osuđene odgovorne osobe prijavitelja ne mogu niti podnijeti projektnu prijavu na natječaj. Takva izjava nalazi se u svakom od natječaja – potvrdila je Indexu stručnjakinja za EU fondove i europarlamentarka Ivana Maletić.
Na izravan upit što bi se dogodilo ukoliko bi na čelo Dubrovnika bio Vlahušić koji ima pravomoćnu presudu, Maletić kaže da bi to bio kraj za povlačenje novca iz EU fondova.
– Ne bi se Grad sa svojim projektima mogao javljati na natječaje za EU projekte jer ne mogu zadovoljiti kriterije za isključenje i nepostojanje sukoba interesa na razini odgovorne osobe. To je dio procedure zaštite financijskih interesa Europske unije – zaključuje Maletić.
Cijeli tekst možete pročitati ovdje.