Aktualno

‘PREMINUO JE NAŠ BLAĆANIN…’ Napustio nas je Nikola Mirošević, najznačajniji hrvatski vinski znanstvenik

boninovo6846
boninovo ilustracija

U 80. godini života preminuo je dr. Nikola Mirošević (1943.), najznačajniji hrvatski vinski znanstvenik.

-Preminuo je naš Blaćanin Nikola Mirošević najveći hrvatski stručnjak u vinogradarstvu i vinarstvu. Vrhunski znanstvenik i sjajan čovjek. Hvala mu za sve što je učinio za naše vinogradare i vinare. Počivao u miru – napisao je župan Nikola Dobroslavić.

Od njega se oprostio i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

– Sjajan čovjek i drag prijatelj. Vinogradarstvo i vinarstvo nosio je u svojim korijenima, trajno ga nadograđivajući svojim znanstvenim opusom i istraživačkim radovima. Odgojio je brojne generacije hrvatskih agronoma i enologa! Volio je svaki kutak Lijepe naše, a svaki taj kutak primao ga je kao svog. Stoga i ne čudi kako je jedini u Hrvatskoj napisao šest monografija čuvenim hrvatskim vinima. O Dingaču i Pošipu, Graševini i Tramincu, Grku i Žlahtini. I koliko god je uživao u svakom dijelu Hrvatske, poznavao teroar svih naših vinogorja, ampelografska svojstva svakog tla, gdje su rasli trsovi vinove loze, ipak Blato i otok bili su i ostali ljubav njegova života. Zavičaj bez kojeg nije mogao. Kako je i sam napisao: ‘To je zavičaj! Njega se ne zaboravlja, njega se ne ubija zaboravom, ne odbacuje ga se! Njega se jednostavno živi, njega se pamti, neizbrisivo nosi u sebi. Jer zavičaj je moja najzdraža popudbina, on je dom i domovina… A danas, kada prošetam kroz Selo, kada pasan bandu Blatom, često me moji Blaćani pitaju po onom, gotovo neizostavnom običaju. A kad si doša? I ne čekajući odgovor, uslijedi još jedno, dva pitanja: A koliko ćeš stat? A kad ćeš poćat? Uvijek mi je to bilo simpatično, nekako blisko jer ako uspiješ odgovoriti na sve nedoumice svojega sugovornika, možeš smatrati da ste lipo pasali rič, a da će pri sljedećim susretima uslijediti, meni posebno drag pozdrav u prolazu: Eee… veselooo! Što je? Već odavna na ono pitanje: ‘A kad ćeš poćat?’, neupitno odgovorim: Nikad nisan ni išaća. U istinu! To tako u svojoj osnovi izražava moje raspoloženje i neoborivu činjenicu unjedrenu u meni tijekom življenja. Jer sve što izrasta s ljubavlju vraća se i živi kao ljubav, kao darovano vrijeme u kolopletu starenja, vrijeme koje je bilo označeno djetinjstvom, mladenačkim stasanjem, domoljubnim zanosom u bezumlju jednog vremena, ali i ponosom, nadom, vjerom i znamenom slobode doma i domovine’ – istaknuo je Bačić.

-Dobio je brojna priznanja i nagrade, mnogima sam dodjelama i nazočio. No, pamtim tu večer pred blagdan Svete Vincence 2009. godine kad mu je dodjeljen Zlatni grb Općine Blato. Njemu pojedinačno, a Družbi Kćeri milosrđa, koju je utemeljila Marija Propetog Isusa Petković, skupno. Nasmijali smo se, komentirajući kako je baš on dobio najveće blatsko priznanje u simbolici dviju svetih blatskih zaštitnica! Kada smo na Gospu Kandaloru 1996. osnivali blatsku udrugu vinara, kao predsjednik udruge zamolio sam ga da predloži naziv udruge. I tako je nastalo Društvo prijatelja ‘Vino u tradiciji življenja’! Danas je predsjednik Društva Nikola Mirošević!!! Agronom, enolog, njegov nećak! Uz pisanje brojnih znanstvenih knjiga i članaka, dodavao je svoj osobni lirski izričaj o životu uz more i uzmorje, uz lozu i konobu, maslinu i meje! Bio je jedan od urednika Blatskog ljetopisa. I još puno toga, ali prije svega veliki Čovik! Zbogom, dragi prijatelju. Tvojoj Mari i cijeloj obitelji izražavam najiskreniju sućut. Počivao u miru Božjem! – napisao je Bačić.

Hrvatski agronom Nikola Mirošević rođen je u Blatu 28. prosinca 1943. godine. Diplomirao je 1968. te doktorirao 1986. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Redoviti profesor kolegija iz vinogradarstva (ampelografija). Inicijator je i nositelj programa obnove vinogradarsko-vinarskoga pokušališta Jazbina u sastavu Fakulteta. Sam ili u koautorstvu objavio je oko 160 znanstvenih i stručnih radova, sveučilišne udžbenike Vinogradarstvo (1993.), Mehanizacija u voćarstvu i vinogradarstvu (1995., s J. Barčić i suradnicima), znanstvene i stručne knjige Ampelografski atlas (2003., sa Z. Turković) i Šetnja vinorodnom domovinom (2003). Bio je urednik časopisa Jugoslavensko vinogradarstvo i vinarstvo. Organizator i autor izložaba o vinu i vinogradarstvu. Dobitnik je Godišnje državne nagrade za znanost (1999.) iz područja biotehničke znanosti, piše Enciklopedija.hr.

Pročitajte još

SUZE, TUGA I BOL PRED SUDOM Obitelj u tišini na prosvjedu tražila pravdu za Katu i Stipu

Dulist

Dubrovnik i Sanya jačaju suradnju: Skulptura “Sveti Vlaho i Grad” predana gradonačelniku Sanye

Dulist

Požar kod Orebića brzom intervencijom vatrogasaca stavljen pod kontrolu

Dulist