Aktualno

‘PREMINUO JE NAŠ BLAĆANIN…’ Napustio nas je Nikola Mirošević, najznačajniji hrvatski vinski znanstvenik

boninovo6846
boninovo ilustracija

U 80. godini života preminuo je dr. Nikola Mirošević (1943.), najznačajniji hrvatski vinski znanstvenik.

-Preminuo je naš Blaćanin Nikola Mirošević najveći hrvatski stručnjak u vinogradarstvu i vinarstvu. Vrhunski znanstvenik i sjajan čovjek. Hvala mu za sve što je učinio za naše vinogradare i vinare. Počivao u miru – napisao je župan Nikola Dobroslavić.

Od njega se oprostio i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

– Sjajan čovjek i drag prijatelj. Vinogradarstvo i vinarstvo nosio je u svojim korijenima, trajno ga nadograđivajući svojim znanstvenim opusom i istraživačkim radovima. Odgojio je brojne generacije hrvatskih agronoma i enologa! Volio je svaki kutak Lijepe naše, a svaki taj kutak primao ga je kao svog. Stoga i ne čudi kako je jedini u Hrvatskoj napisao šest monografija čuvenim hrvatskim vinima. O Dingaču i Pošipu, Graševini i Tramincu, Grku i Žlahtini. I koliko god je uživao u svakom dijelu Hrvatske, poznavao teroar svih naših vinogorja, ampelografska svojstva svakog tla, gdje su rasli trsovi vinove loze, ipak Blato i otok bili su i ostali ljubav njegova života. Zavičaj bez kojeg nije mogao. Kako je i sam napisao: ‘To je zavičaj! Njega se ne zaboravlja, njega se ne ubija zaboravom, ne odbacuje ga se! Njega se jednostavno živi, njega se pamti, neizbrisivo nosi u sebi. Jer zavičaj je moja najzdraža popudbina, on je dom i domovina… A danas, kada prošetam kroz Selo, kada pasan bandu Blatom, često me moji Blaćani pitaju po onom, gotovo neizostavnom običaju. A kad si doša? I ne čekajući odgovor, uslijedi još jedno, dva pitanja: A koliko ćeš stat? A kad ćeš poćat? Uvijek mi je to bilo simpatično, nekako blisko jer ako uspiješ odgovoriti na sve nedoumice svojega sugovornika, možeš smatrati da ste lipo pasali rič, a da će pri sljedećim susretima uslijediti, meni posebno drag pozdrav u prolazu: Eee… veselooo! Što je? Već odavna na ono pitanje: ‘A kad ćeš poćat?’, neupitno odgovorim: Nikad nisan ni išaća. U istinu! To tako u svojoj osnovi izražava moje raspoloženje i neoborivu činjenicu unjedrenu u meni tijekom življenja. Jer sve što izrasta s ljubavlju vraća se i živi kao ljubav, kao darovano vrijeme u kolopletu starenja, vrijeme koje je bilo označeno djetinjstvom, mladenačkim stasanjem, domoljubnim zanosom u bezumlju jednog vremena, ali i ponosom, nadom, vjerom i znamenom slobode doma i domovine’ – istaknuo je Bačić.

-Dobio je brojna priznanja i nagrade, mnogima sam dodjelama i nazočio. No, pamtim tu večer pred blagdan Svete Vincence 2009. godine kad mu je dodjeljen Zlatni grb Općine Blato. Njemu pojedinačno, a Družbi Kćeri milosrđa, koju je utemeljila Marija Propetog Isusa Petković, skupno. Nasmijali smo se, komentirajući kako je baš on dobio najveće blatsko priznanje u simbolici dviju svetih blatskih zaštitnica! Kada smo na Gospu Kandaloru 1996. osnivali blatsku udrugu vinara, kao predsjednik udruge zamolio sam ga da predloži naziv udruge. I tako je nastalo Društvo prijatelja ‘Vino u tradiciji življenja’! Danas je predsjednik Društva Nikola Mirošević!!! Agronom, enolog, njegov nećak! Uz pisanje brojnih znanstvenih knjiga i članaka, dodavao je svoj osobni lirski izričaj o životu uz more i uzmorje, uz lozu i konobu, maslinu i meje! Bio je jedan od urednika Blatskog ljetopisa. I još puno toga, ali prije svega veliki Čovik! Zbogom, dragi prijatelju. Tvojoj Mari i cijeloj obitelji izražavam najiskreniju sućut. Počivao u miru Božjem! – napisao je Bačić.

Hrvatski agronom Nikola Mirošević rođen je u Blatu 28. prosinca 1943. godine. Diplomirao je 1968. te doktorirao 1986. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Redoviti profesor kolegija iz vinogradarstva (ampelografija). Inicijator je i nositelj programa obnove vinogradarsko-vinarskoga pokušališta Jazbina u sastavu Fakulteta. Sam ili u koautorstvu objavio je oko 160 znanstvenih i stručnih radova, sveučilišne udžbenike Vinogradarstvo (1993.), Mehanizacija u voćarstvu i vinogradarstvu (1995., s J. Barčić i suradnicima), znanstvene i stručne knjige Ampelografski atlas (2003., sa Z. Turković) i Šetnja vinorodnom domovinom (2003). Bio je urednik časopisa Jugoslavensko vinogradarstvo i vinarstvo. Organizator i autor izložaba o vinu i vinogradarstvu. Dobitnik je Godišnje državne nagrade za znanost (1999.) iz područja biotehničke znanosti, piše Enciklopedija.hr.

Pročitajte još

Kreće isplata nacionalne naknade za starije osobe za prosinac 2024.

Dulist

Ako se opskrbljujete vodom iz Palata otpisat će vam se računi za prosinac i siječanj

Dulist

Istraživanje Ane Bratoš Cetinić objavljeno u prestižnom znanstvenom časopisu

Dulist